Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te parau haavare nei te mau demoni e te ora nei â te feia pohe

Te parau haavare nei te mau demoni e te ora nei â te feia pohe

Te parau ra te Bibilia e “te haavare nei [Satani] i to te ao atoa nei.” (Apokalupo 12:9) Eita o Satani e ta ˈna mau demoni e hinaaro ia tiaturi tatou i te Parau a te Atua, te Bibilia. Te haa nei ratou ia tiaturi te taata e te ora nei â te feia pohe i te tahi vahi i roto i te ao varua. E hiˈopoa anaˈe e nafea ratou.

Te haapaoraa hape

Te taata, te animara, te iˈa, te manu: e mau mea ora anaˈe ratou paatoa

Te haapii ra e rave rahi haapaoraa e te vai ra te hoê mea ora i roto i te taata o te haere i roto i te ao varua ia pohe te tino taata. No ratou, e pohe te tino, te vai ra râ tera mea ora o te tamau i te ora. Hau atu, te haapapu ra ratou e mea pohe ore taua mea ora ra.

Aita râ te Parau a te Atua e haapii ra i te reira. Te faaite ra te Bibilia eita e mea ora i roto i te taata. Ei hiˈoraa, te parau ra te Bibilia no nia i te poieteraa o Adamu: “A hamani ai te Atua ra o Iehova i te taata i te repo fenua nei, ua haapuai ihora oia i te aho ora i roto i tana apoo ihu ra, riro aˈera te taata ei taata ora.” (Genese 2:7) Papu maitai, aita i horoahia te hoê mea pohe ore na Adamu, ua riro râ oia ei taata ora.

E parau-atoa-hia e mau mea ora te mau animara.—Genese 1:20, 21, 24, 30.

Oia atoa te taata iho, ia au i te Bibilia. Eita ïa tatou e maere i te haapii mai e e pohe iho â te mau mea ora. Te na ô ra te Bibilia:

  • “O tei [te taata] rave i te hara ra, o te pohe ïa.”Ezekiela 18:4.

  • “E ua na ô aˈera Samasona, Ia pohe noa ˈtu vau i te poheraa o te Philiseti nei.”—Te mau tavana 16:30.

Te faaite ra te Bibilia e, i roto i te taata, eita e mea ora o te ore roa ˈtu e pohe

Te faaite ra te tahi atu mau irava e e nehenehe te mau mea ora e haamouhia (Genese 17:14), e tairihia i te ˈoˈe (Iosua 10:37), e uumihia (Ioba 7:15) e e paremo (Iona 2:5). Papu maitai, e pohe te mau mea ora.

Mai te peu e e taio outou i te taatoaraa o te Bibilia, eita roa ˈtu outou e ite i te hoê noa ˈˈe irava no nia i te hoê mea ora i roto i te taata o te ore roa ˈtu e pohe. Eita e mea ora i roto i te taata mai te varua ra te huru. E ere roa ˈtu te haapiiraa e te vai ra te hoê mea pohe ore i roto i te taata i te hoê haapiiraa no ǒ mai i te Bibilia. E haapiiraa râ no ǒ mai ia Satani e ta ˈna mau demoni. Mea riri roa na Iehova i te mau haapiiraa haavare atoa a te mau haapaoraa.—Maseli 6:16-19; Timoteo 1, 4:1, 2.

Te feia hiˈohiˈo

Te haa ra te mau demoni ia tiaturi te taata e te ora noa ra te feia pohe

Te faaohipa atoa ra Satani i te feia hiˈohiˈo no te haavare i te taata. Te hoê taata hiˈohiˈo, o te hoê ïa taata o te fanaˈo ra i te mau poroi mai te ao varua iho â mai. E rave rahi taata, oia atoa te feia hiˈohiˈo, o te tiaturi nei e no ǒ mai taua mau poroi ra i te feia pohe. Teie râ, ia au i ta tatou i haapii mai i roto i te Bibilia, e ere roa ˈtu te reira.—Koheleta 9:5, 6, 10.

Nohea mai ïa taua mau poroi ra? No ǒ mai ïa i te mau demoni! E nehenehe te mau demoni e hiˈopoa i te hoê taata a ora ˈi oia. Ua ite ratou e nafea taua taata ra e paraparau ra, eaha to ˈna huru, te ohipa ta ˈna i rave e te mau mea ta ˈna i ite. No reira, mea ohie roa na ratou ia haa mai te mau taata tei pohe.—Samuela 1, 28:3-19.

Te mau aamu haavare

Te faaohipa atoa nei o Satani i te mau aamu haavare no te haaparare i te mau haapiiraa haavare no nia i te feia pohe. E pinepine te reira i te faaatea ê i te taata i te parau mau a te Bibilia.—Timoteo 2, 4:4.

Te manaˈo nei vetahi e ua ite ratou i te tahi mau taata tei pohe o te ora noa ra

I te fenua Afirika, mea rahi roa te mau aamu no nia i te feia pohe tei itehia e te ora noa ra. Pinepine e itehia ˈi taua mau taata pohe ra i te mau vahi atea i to ratou vahi nohoraa. A ui râ: ‘Mea tano anei mai te peu e e mana to te hoê taata no te hoˈi faahou mai mai te pohe mai, ia haere atu i te hoê vahi atea roa i to ˈna fetii e i to ˈna mau hoa?’

E peneiaˈe hoê â hohoˈa mata to te taata itehia e to tei pohe. Ei hiˈoraa, ua poro e piti na tavini Kerisetiano i roto i te hoê tuhaa fenua e ua ite raua i te hoê taata paari tei apee noa mai ia raua ehia hora i te maoro. Ua ui raua ia ˈna e ua taa ia raua e ua manaˈo tera taata paari o to ˈna taeae hoê o na feia poro. Ua pohe hoi to ˈna taeae tau matahiti aˈenei. Ua hape râ oia. Aita râ oia i hinaaro e farii e ua hape o ˈna. A feruri na eaha te aamu ta teie taata paari i faatia i to ˈna mau hoa e i to ˈna mau taata tapiri!

Te mau orama, moemoeâ e reo

Te faaohipa ra te mau demoni i te mau moemoeâ, orama e reo no te haavare i te taata

Eita e ore, ua ite outou i te tahi mau ohipa maere mau ta te taata i ite, i faaroo aore ra i moemoeâ. E pinepine teie mau ohipa maere mau i te faariaria i te taata tei faaruru i te reira. E pinepine o Marein, o te ora ra i Afirika Tooa o te râ, i te faaroo i te reo o to ˈna mama ruau i te po. No to ˈna riaria rahi, e tuô o Marein e e faaara oia i to ˈna utuafare taatoa. Ei faahopearaa, ua ino-roa-hia to ˈna upoo.

Mai te peu râ e te ora noa ra te feia pohe, mea tano anei ia manaˈo e e faariaria ratou i te mau taata herehia e ratou? Papu maitai e eita. O te mau demoni te tumu o taua mau poroi mauiui rahi ra.

Eaha râ no te mau poroi e au ra e te tauturu ra e te tamahanahana ra i te taata? Ei hiˈoraa, ua maˈihia o Gbassay, no Sierra Leone. I roto i te hoê moemoeâ, ua fa mai to ˈna metua tane tei pohe. Ua faaue atu oia ia ˈna ia haere i te hoê tumu raau, ia rave i te hoê rauere, ia anoi atu te reira i te pape e ia inu atu. Oia atoa ia ore e paraparau i te tahi taata na mua ˈˈe oia e rave ai i tera ohipa. Ua na reira oia e ua maitai mai oia.

Te na ô ra te tahi â vahine e ua fa mai ta ˈna tane i te hoê po i muri aˈe i to ˈna poheraa. Te parau ra oia e mea maitai roa ta ˈna tane e e ahu nehenehe roa to ˈna.

E au ra e mea maitai e e mea faaitoito mau taua mau poroi e orama ra. No ǒ mai anei te reira i te Atua? Eita roa ˈtu. E “Atua parau mau” o Iehova. (Salamo 31:5) Eita roa ˈtu o ˈna e farii ia haavarehia tatou. O te mau demoni anaˈe te na reira ra.

Tera râ, te vai ra anei te mau demoni maitai? Eita. I te tahi taime, e au ra e te tauturu mai ra ratou, e mau demoni ino anaˈe râ ratou pauroa. A paraparau ai te Diabolo ia Eva, mai te huru ra e mea maitai oia. (Genese 3:1) Eaha râ tei tupu i to Eva faarooraa ia ˈna e i to ˈna raveraa mai ta ˈna i parau? Ua pohe oia.

Ua parau o Satani ia Eva eita roa ˈtu oia e pohe. Ua tiaturi o Eva ia ˈna, ua pohe râ oia

Ua ite outou e pinepine te hoê taata iino i te haa mai te hoê hoa e te feia ta ˈna e hinaaro e haavare atu. Te na ô ra te hoê parau paari Afirika e “mea uouo te niho, mea ereere râ te aau.” E te na ô ra te Parau a te Atua e: “O Satani hoi o te faahua noa nei ia ˈna ei melahi no te maramarama.”—Korinetia 2, 11:14.

Eita roa ˈtu te Atua e faaohipa ra i te mau moemoeâ, orama aore ra i te mau reo no ǒ mai i te ao varua no te paraparau atu i te taata i nia i te fenua nei. Te aratai e te haapii ra oia ia ratou maoti te Bibilia, “ia ineine roa [te taata] no te mau ohipa maitatai atoa.”—Timoteo 2, 3:17.

No reira, te faaara nei Iehova ia tatou no nia i te mau ohipa haavarevare a te Diabolo no te mea mea here na ˈna ia tatou. Ua ite o ˈna e e mau enemi atâta mau te mau demoni.