Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE 74

Haapiiraa no nia i te farii-maitai-raa e te pure

Haapiiraa no nia i te farii-maitai-raa e te pure

LUKA 10:38–11:13

  • HAERERAA IESU I Ǒ MARETA E MARIA

  • MEA FAUFAA ROA IA TAMAU I TE PURE

Te tia ra te oire rii o Betania i te pae hitia o te râ o te mouˈa Oliveta, e 3 kilometera i te atea i Ierusalema. (Ioane 11:18) I reira Iesu i te haereraa i ǒ Mareta e Maria, e piti tuahine. E hoa ratou to raua taeae o Lazaro no Iesu, e ua farii maitai raua ia ˈna.

E haamaitairaa ia tere mai te Mesia i te fare. Hinaaro ihora Mareta e farii maitai ia Iesu, e haamata ˈtura i te faaineine e rave rau huru maa. A raverave ai Mareta, te parahi ra to ˈna tuahine o Maria i te pae avae o Iesu a faaroo noa ˈi i ta ˈna mau haapiiraa. I te hoê taime, parau maira Mareta ia Iesu: “E te Fatu, aita oe e ite ra e o vau anaˈe teie e rave nei i te ohipa? A parau na i to ˈu tuahine ia tauturu mai ia ˈu.”—Luka 10:40.

Aita Iesu i faahapa ia Maria, ua aˈo râ ia Mareta no to ˈna haapeapea rahi no te maa: “Mareta, Mareta, te haapeapea roa nei oe no te mea e rave rahi. Mea iti hoi te hinaaro-mau-hia, hoê noa paha. Ua maiti Maria i te mea faufaa, e ore te reira e rave-ê-hia ia ˈna.” (Luka 10:41, 42) Oia mau, te faataa maitai ra Iesu e aita e faufaa ia pau rahi te taime no te faaineine e rave rahi maa. Hoê noa, ua ravai.

E manaˈo maitai to Mareta, ua hinaaro hoi oia e farii maitai ia Iesu. A haapeapea rahi ai râ oia no te maa, te ere ra oia i te haapiiraa faufaa roa a te Tamaiti iho a te Atua! Haapapu atura Iesu e e faaotiraa paari ta Maria, o te riro ei maitai vai tamau no ˈna e ei haapiiraa ia haamanaˈo tatou pauroa.

I te tahi atu taime, ua horoa Iesu i te tahi atu haapiiraa faufaa atoa. Ua ui mai te hoê pǐpǐ: “E te Fatu, haapii na oe ia matou ia pure, mai ta Ioane atoa i haapii i ta ˈna mau pǐpǐ.” (Luka 11:1) Piri i te hoê matahiti e te afa na mua ˈtu, ua haapii Iesu e nafea ia pure i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa. (Mataio 6:9-13) Aita râ paha teie pǐpǐ i reira, faahiti faahou atura ïa Iesu i te mau manaˈo faufaa. Horoa ˈtura oia i te hoê faahohoˈaraa o te haamanaˈo ra i te faufaaraa ia tamau i te pure:

“Ahani e hoa to te hoê o outou e haere atura oia ia ˈna ra i te tuiraa po e na ô atura: ‘To ˈu hoa, horoa mai na e toru faraoa, no tae noa maira hoi hoê o to ˈu mau hoa mai to ˈna tere mai e aita ta ˈu e maa e horoa na ˈna.’ Pahono maira râ te hoa na roto mai i te fare: ‘Faaea na i te haapeapea ia ˈu. Ua ponao-ê-hia na te opani e tei nia vau i te roˈi e ta ˈu mau tamarii rii. Eita ta ˈu e nehenehe e tia i nia, a horoa ˈtu ai i te faraoa na oe.’ Te parau atu nei au: E tia mai iho â oia i nia, a horoa ˈtu ai i ta to ˈna hoa e hinaaro, e ere no te mea e hoa no ˈna, no to ˈna râ onoono rahi.”—Luka 11:5-8.

Aita Iesu e na ô ra e aita Iehova e hinaaro ra e pahono i ta tatou mau aniraa, mai te hoa o te faahohoˈaraa. Mai te peu râ e pahono te hoê hoa horoa atâ no te onoono rahi, hau atu â ïa to tatou Metua î i te here i te raˈi i te pahono i te mau aniraa aau tae mau a ta ˈna mau tavini taiva ore! Na ô faahou atura Iesu: “Te parau atu nei au: A tamau i te ani, e horoahia mai. A tamau i te imi, e itehia mai. A tamau i te patoto, e iritihia mai. Te taata hoi e ani, e noaa ïa ta ˈna. Te taata hoi e imi, e itehia ïa ia ˈna. Te taata e patoto, e iritihia mai ïa.”—Luka 11:9, 10.

Haapapu atura Iesu i ta ˈna haapiiraa ma te faahiti i te parau o te metua: “O vai ïa metua e horoa ˈtu i te ophi ia ani mai ta ˈna tamaiti i te iˈa? Aore ra e horoa ˈtu i te pata patia ia ani atoa mai ta ˈna tamaiti i te huero moa? No reira, noa ˈtu e e taata ino outou, ua ite outou i te horoa i te mau mea maitatai na ta outou mau tamarii, hau atu â ïa te Metua i te raˈi i te horoa i te varua moˈa na te feia e ani atu ia ˈna!” (Luka 11:11-13) Mea mahanahana ia ite e te hinaaro ra iho â to tatou Metua e faaroo ia tatou e e haamâha i to tatou mau hinaaro mau!