Eaha to roto?

Tapura tumu parau

HAAPIIRAA 46

No te aha mea tia ia pûpû e ia bapetizohia tatou?

No te aha mea tia ia pûpû e ia bapetizohia tatou?

E pûpû oe ia oe iho no Iehova, ma te euhe atu na roto i te pure e tavini oe ia ˈna anaˈe e ma te tuu ia ˈna na mua roa i roto i to oe oraraa. (Salamo 40:8) I muri iho, e bapetizohia oe. Ia na reira oe, e faaite oe ia vetahi ê e ua pûpû oe ia oe iho. Te faaotiraa e pûpû ia tatou iho no Iehova, hoê o te mau faaotiraa faufaa roa ˈˈe ta tatou e rave. Eaha te turai ia oe ia rave i teie faaotiraa e ia taui i to oe oraraa?

1. Eaha te turai i te hoê taata ia pûpû ia ˈna?

Na te here i turai ia tatou ia pûpû ia tatou no Iehova. (Ioane 1, 4:10, 19) Te faaitoito mai ra te Bibilia: “Ia here oe ia Iehova to oe Atua ma to oe aau atoa, ma to oe ora atoa, ma to oe manaˈo atoa e ma to oe puai atoa.” (Mareko 12:30) E faaite tatou i to tatou here i te Atua, eiaha noa ma te parau, ma te ohipa atoa râ. Mai na hoa faaipoipo o te here mau ra te tahi i te tahi, e turai atoa to tatou here ia Iehova ia pûpû ia tatou iho no ˈna e ia bapetizohia.

2. Eaha te mau haamaitairaa ta Iehova e pûpû na to ˈna mau Ite bapetizohia?

Ia bapetizohia oe, e riro mai oe ei mero o te utuafare oaoa o Iehova. E ite oe to ˈna here no oe na roto e rave rau tupuraa, e e faafatata ˈtu â oe ia ˈna hau atu i teie mahana. (A taio i te Malaki 3:16-18.) Taa ê atu i te faariroraa ia Iehova mai to oe Metua, e fanaˈo oe i te hoê utuafare fetii taeae pae varua na te ao nei o te here ra ia Iehova e ia oe. (A taio i te Mareko 10:29, 30.) Parau mau, e titauhia ia oe ia rave i te tahi mau faaotiraa hou oe a bapetizohia ˈi. E titauhia ia oe ia haapii no nia ia Iehova, ia here ia ˈna e ia faatupu i te faaroo i roto i ta ˈna Tamaiti. I te pae hopea e titauhia ia oe ia pûpû i to oe ora no Iehova. Mai te peu e rave oe i teie mau faaotiraa e ia bapetizohia oe, e fanaˈo oe i te hoê oraraa oaoa e a muri noa ˈtu. Te na ô ra te Parau a te Atua: “Te bapetizoraa o te faaora atoa ia [oe].”Petero 1, 3:21.

A FAAHOHONU ATU Â

A hiˈopoa no te aha mea faufaa ia pûpû ia oe no Iehova e ia bapetizohia oe.

3. Titauhia ia maiti pauroa tatou o vai ta tatou e tavini

I Iseraela tahito ra, ua manaˈo te tahi mau taata e nehenehe ratou e haamori ia Iehova e ia Baala te atua haavare. Ua tono ra Iehova i ta ˈna peropheta Elia no te faaafaro i to ratou feruriraa hape. A taio i Te mau arii 1, 18:21, e a aparau i teie uiraa:

  • Eaha te faaotiraa ta te ati Iseraela i rave?

Mai te ati Iseraela, e titauhia ia tatou ia maiti o vai ta tatou e tavini. A taio i te Luka 16:13, e a aparau i teie mau uiraa:

  • No te aha eita ta tatou e nehenehe e haamori ia Iehova, te tahi taata e te tahi mea?

  • E nafea tatou e faaite ai ia Iehova e ua faaoti tatou e haamori ia ˈna anaˈe?

4. A feruri maite i nia i to Iehova here no oe

Ua horoa mai Iehova e rave rahi taoˈa faufaa roa na tatou. Eaha ta tatou e horoa na ˈna? A pata i te VIDEO.

I roto i teihea mau tupuraa to Iehova faaiteraa i to ˈna here ia oe? A taio i te Salamo 104:14, 15 e te Ioane 1, 4:9, 10, e a aparau i teie mau uiraa:

  • Eaha te mau taoˈa no ǒ mai ia Iehova ta oe e mauruuru roa?

  • No oe, eaha ta teie mau taoˈa e faaite mai ra no nia ia ˈna?

Ia fanaˈo tatou i te hoê taoˈa ta tatou e au roa, e hinaaro tatou e faaite i te mauruuru i te taata i horoa mai i te reira. A taio i te Deuteronomi 16:17, e a aparau i teie uiraa:

  • Ia feruri oe i te mau mea atoa ta Iehova i rave no oe, e turaihia oe ia horoa i te aha na ˈna?

5. E horoa mai te pûpûraa e rave rahi mau haamaitairaa

E rave rahi taata o te tiaturi ra e nehenehe te roo, te hoê ohipa faahiahia aore ra te moni e faaoaoa ia ratou. Parau mau anei? A pata i te VIDEO, e a aparau i te mau uiraa i muri nei.

  • Noa ˈtu ua here te hoê maona i roto i te video i te tueraa popo, no te aha oia i vaiiho ai i te reira?

  • Ua faaoti oia e pûpû ia ˈna eiaha no te tueraa popo, no Iehova râ. No oe, ua rave anei oia i te faaotiraa tano? No te aha?

Hou te aposetolo Paulo i riro mai ei Kerisetiano, e oraraa faahiahia te tiai mai ra ia ˈna. Ua haapii oia i te ture ati Iuda i te hoê orometua tuiroo. Ua vaiiho râ oia i tera oraraa no te riro mai ei Kerisetiano. Ua tatarahapa anei Paulo? A taio i te Philipi 3:8, e a aparau i teie mau uiraa:

  • No te aha Paulo i parau ai e mai te hoê “pueraa pehu” te mau mea ta ˈna i rave hou oia a riro mai ei Kerisetiano?

  • Eaha ta ˈna i fanaˈo?

  • E nafea oe ia faaau i te taviniraa ia Iehova e te tahi atu huru faaohiparaa i to oe oraraa?

I to Paulo riroraa mai ei Kerisetiano, ua fanaˈo o ˈna hau atu â i ta ˈna i vaiiho

TE MANAˈO O VETAHI: “Mea maamaa ia pûpû i to oe ora no te Atua.”

  • No te aha mea tano no oe, ia pûpû ia oe iho no Iehova?

HAAPOTORAA

E turai te here ia pûpû ia tatou iho no Iehova e ia bapetizohia.

Haamanaˈoraa

  • No te aha mea tano ia haamori e ia here ia Iehova ma to tatou aau atoa?

  • E nafea Iehova ia haamaitai i to ˈna mau Ite bapetizohia?

  • E hinaaro anei oe e pûpû ia oe iho no Iehova?

Fa

HIˈOPOA

A hiˈo no te aha te hoê vahine hauti upaupa e te hoê maona i maiti ai ia pûpû ia raua iho no Iehova.

Te uiui nei te feia apî: Eaha ta ˈu e rave i to ˈu oraraa? Na mua ˈˈe (6:54)

I roto i teie video, a hiˈo i te oaoa o te feia tei pûpû ia ratou iho no Iehova.

Te pûpû atu nei au i to ˈu ora (4:30)

I roto i te aamu “Ehia matahiti to ˈu uiuiraa, ‘No te aha tatou i hamanihia ˈi?’” a tapao na eaha tei turai i te hoê vahine ia hiˈopoa i te mea faufaa roa ˈˈe no ˈna.

“Ua taui te Bibilia i to ˈu oraraa” (Tumu parau o Te Pare Tiairaa)