Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Faataaraa hau

Faataaraa hau
  1.  Faataaraa no nia ia Babulonia rahi

  2.  Afea te Mesia e fa mai ai?

  3.  Te mau ravea tâpûraa e faaohipahia ˈi te toto

  4.  Te faataa-ê-raa

  5.  Te mau oroa

  6.  Te mau maˈi pee

  7.  Te ohipa imiraa moni e te ohipa i te pae o te ture

 1. Faataaraa no nia ia Babulonia rahi

Nafea tatou e ite ai o “Babulonia rahi” te taatoaraa o te haapaoraa hape? (Apokalupo 17:5) A hiˈo i teie mau tuhaa:

  • Te ohipa nei oia na te ao nei. Ua parauhia e te parahi ra Babulonia rahi i nia i te “nahoa taata . . . e nunaa.” O ˈna te “faatere ra i te mau arii o te fenua.”—Apokalupo 17:15, 18.

  • E ere oia i te puai poritita aore ra tapihoo. E ora mai “te mau arii o te fenua” e “te mau ona” i to ˈna haamouraa.—Apokalupo 18:9, 15.

  • Ua haavare oia no nia i te Atua. Ua piihia oia te vahine taiata, no te mea ua ohipa amui oia e te mau faatereraa no te moni aore ra no te tahi atu mau haamaitairaa. (Apokalupo 17:1, 2) Te haavare nei oia i te taata o te mau nunaa atoa. O ˈna te tumu i pohe ai te taata e rave rahi.​—Apokalupo 18:23, 24.

Haapiiraa 13 numera 6

 2. Afea te Mesia e fa mai ai?

Ua tohu te Bibilia e fa mai te Mesia ia hope na 69 hebedoma.—A taio i te Daniela 9:25.

  • Inafea na 69 hebedoma i te haamataraa? I 455 hou te tau o Iesu, i to te tavana Nehemia taeraa mai i Ierusalema no te “patu faahou” i te oire.—Daniela 9:25; Nehemia 2:1, 5-8.

  • Ehia maororaa na 69 hebedoma te roa? I roto i te tahi mau parau tohu Bibilia, hoê mahana, hoê ïa matahiti. (Numera 14:34; Ezekiela 4:6) Hoê hebedoma, hitu ïa matahiti. I roto i teie parau tohu, e 483 matahiti te roa o na 69 hebedoma (69 hebedoma x 7 mahana).

  • Inafea na 69 hebedoma i te hoperaa? Ia taiohia 483 matahiti mai te matahiti 455 hou te tau o Iesu, e tapae mai tatou i te matahiti 29 muri aˈe te tau o Iesu. a Te matahiti iho â i bapetizohia ˈi Iesu e i riro mai ai oia ei Mesia.—Luka 3:1, 2, 21, 22.

Haapiiraa 15, numera 5

 3. Te mau ravea tâpûraa e faaohipahia ˈi te toto

Te vai ra te mau ravea tâpûraa o te faaohipa ra i to te taata maˈi iho toto. Teie te tahi o teie mau ravea: E horoa te tahi mau taata i to ratou iho toto aore ra e haaputu ratou i to ratou iho toto no te faaohipa i muri iho. E ore roa te mau Kerisetiano e faaohipa i teie mau ravea.—Deuteronomi 15:23.

Te vai ra râ te tahi mau ravea e nehenehe paha e farii. Te vai ra te iritiraa i te toto, te tamâraa i te toto, te faatarapaperaa toto, te faaohiparaa i te hoê matini haapueraa toto aore ra te hoê matini no te tauturu i te mafatu e te mahaha. Na te Kerisetiano tataitahi e faaoti no ˈna iho e nafea to ˈna toto e faaohipahia ˈi ia tâpûhia o ˈna, ia hiˈopoahia o ˈna aore ra ia rapaauhia o ˈna. Mea taa ê ta te taote tataitahi hiˈoraa no nia i teie mau ravea. No reira, hou a farii ai i te tahi ravea tâpûraa, hiˈopoaraa aore ra rapaauraa, e hinaaro te hoê Kerisetiano e ite eaha ta te hoê taote e rave i to ˈna toto. A feruri i te mau uiraa i muri nei:

  • Mai te peu ua faahaerehia te tahi tuhaa o to ˈu toto i rapae i to ˈu tino e ua faataimehia te taheraa? E farii anei to ˈu manaˈo haava e tuhaa noa â te reira o to ˈu tino, e ia ore e maniihia “i raro i te repo”?—Deuteronomi 12:23, 24.

  • Mai te peu ia tâpûhia vau e ua ravehia te tahi tuhaa o to ˈu toto, ua tauihia e ua faahoˈihia i roto i to ˈu tino? E hauti anei to ˈu manaˈo haava haapiihia e te Bibilia aore ra e farii anei au i teie ravea?

Haapiiraa 39 numera 3

 4. Te faataa-ê-raa

Aita te Parau a te Atua e faaitoito ra i te faataa-ê-raa e ua haapapu maitai te reira eita te faataa-ê-raa e farii ia faaipoipo faahou te tahi. (Korinetia 1, 7:10, 11) Tera râ, te vai ra te tahi mau tupuraa e ua feruri te tahi mau Kerisetiano i te faataa-ê-raa.

  • Te oreraa e aupuru: Ia ore te hoê tane e aupuru i te mau hinaaro i te pae materia o te utuafare a ore atu ai te utuafare e fanaˈo i te mau mea titauhia no te oraraa.—Timoteo 1, 5:8.

  • Te hamani-ino-raa uˈana i te pae tino: Ia hamani ino i to ˈna hoa faaipoipo a fifi atu ai to ˈna ea e to ˈna ora atoa.—Galatia 5:19-21.

  • Te haafifiraa mau i te auhoaraa o te hoê taata e o Iehova: E haafifi te hoa faaipoipo i to ˈna apiti ia tavini ia Iehova.—Ohipa 5:29.

Haapiiraa  42 numera 3

 5. Te mau oroa

Eita te mau Kerisetiano e apiti i te mau oroa ta Iehova e ore e au. E maiti râ te Kerisetiano tataitahi ia au i to ˈna manaˈo haava haapiihia i te Bibilia eaha ta ˈna e rave i roto i te tahi mau tupuraa ia faatupu te tahi i te mau oroa. A feruri i teie mau hiˈoraa.

  • Ia parau te tahi taata ia oe ia maitai oe i teie oroa. E parau noa ˈtu oe “Mauruuru.” Mai te peu e hinaaro te taata ia ite atu â, e nehenehe oe e faataa no te aha eita oe e faatupu i tera oroa.

  • Ia titau to oe hoa faaipoipo e ere i te Ite no Iehova ia oe i te hoê tamaaraa fetii no te hoê oroa. Mai te peu e farii to oe manaˈo haava, e faataa ˈtu oe na mua roa i to oe hoa faaipoipo mai te peu te vai ra te mau peu ta te Bibilia e patoi i taua tamaaraa ra, eita oe e apiti ia ratou.

  • E horoa ta oe paoti ohipa i te hoê moni haamauruururaa i te hoê tau oroa. E patoi anei oe i teie moni haamauruururaa? Na oe e faaoti. Te faariro anei ra ta oe paoti ohipa i teie moni haamauruururaa mai te hoê tuhaa o teie oroa aore ra ei haamauruururaa noa no ta oe ohipa maitai?

  • Ia pûpû mai te hoê taata na oe i te hoê taoˈa i te hoê oroa. E parau paha teie taata: “Ua ite au eita oe e faatupu i teie oroa, e hinaaro noa vau e horoa ˈtu na oe i te reira.” Peneiaˈe ua matau o ˈna i te na reira. I te tahi ra pae, e ere anei no te tamata i to oe faaroo aore ra e turai ia oe ia apiti i teie oroa? I muri aˈe i to oe feruriraa i te reira, na oe e faaoti e farii anei i teie taoˈa. I roto i ta tatou mau faaotiraa atoa, e hinaaro tatou e tapea i te hoê manaˈo haava maitai e ia vai taiva ore noa ia Iehova.—Ohipa 23:1.

Haapiiraa  44 numera 1

 6. Te mau maˈi pee

No to tatou here ia vetahi ê, eita tatou e hinaaro ia peehia ratou i te maˈi pee. No reira, ia ite tatou e maˈi pee to tatou aore ra te manaˈo ra tatou e maˈi pee to tatou, e haapao maitai ïa tatou eiaha te tahi ia peehia. E na reira tatou no te mea te faaue ra te Bibilia: “Ia here oe i to oe taata tupu mai ia oe iho.”—Roma 13:8-10.

Nafea te hoê taata maˈi e faaite ai i teie here ia vetahi ê? Eita te taata e maˈi pee to ˈna e faaite i to ˈna here ma te tauahi aore ra ma te apa ia vetahi. Eita atoa o ˈna e inoino mai te peu eita hoê e titau manihini ia ˈna no te mea e hinaaro o ˈna e paruru i to ˈna utuafare. E hou o ˈna e bapetizohia ˈi, e faaara o ˈna i te tino matahiapo no nia i to ˈna maˈi ia nehenehe ratou e rave i te tahi mau faanahoraa no te paruru i te feia e bapetizo-atoa-hia. Hou te haamatauraa, e rave te hoê taata tei roohia i te hoê maˈi pee i te hoê hiˈopoaraa toto. Ma te na reira, te faaite ra oe e te “imi atoa [ra oe] i to vetahi ê maitai, eiaha noa râ i to [oe] iho.”—Philipi 2:4.

Haapiiraa  56 numera 2

 7. Te ohipa imiraa moni e te ohipa i te pae o te ture

E nehenehe tatou e ape i te tahi mau fifi ma te papai i te mau faaotiraa i te pae imiraa faufaa, noa ˈtu e ravehia te reira e te tahi atu Kerisetiano. (Ieremia 32:9-12) E nehenehe râ te mau Kerisetiano i te tahi mau taime e farerei i te tahi mau fifi rii e te tahi atu, no nia i te moni aore ra te tahi atu ohipa. E tia ia ratou ia faatitiaifaro oioi i te reira na roto i te hau o ratou anaˈe.

E nafea râ tatou ia faatitiaifaro i te ohipa taviri e te parau haavare? (A taio i te Mataio 18:15-17.) Ua horoa mai Iesu na tatou e toru aratairaa:

  1. A tamata i te faatitiaifaro i te reira orua anaˈe.—A hiˈo i te irava 15.

  2. Ia ore râ e manuïa, a ani hoê aore e piti taata feruriraa paari i roto i te amuiraa ia haere e o oe.—A hiˈo i te irava 16.

  3. Ia ore taua fifi ra ia afaro, i reira noa oe e tapiri atu ai i te mau matahiapo.—A hiˈo i te irava 17.

I roto i te tahi mau tupuraa, eiaha tatou e tuu i to tatou mau taeae i mua i te ture no te mea e nehenehe te reira e faaino i te iˈoa o Iehova e i te amuiraa. (Korinetia 1, 6:1-8) Te vai ra râ te tahi mau tupuraa e titauhia ia haere i mua i te ture: Mai te faataa-ê-raa, na vai e haapao i te tamarii, no te tuhaa moni no te faaamu i te utuafare, no te aniraa i te ravea parururaa, ia topatari aore ra no te parau tutuu. Ia faaohipa te hoê Kerisetiano i te ture no te faatitiaifaro i te reira ma te hau, aita ïa o ˈna e ofati ra i te aratairaa a te Bibilia.

Mai te peu ua ite o ˈna i te hoê ohipa ino mau: Mai te maferaraa, te hamani-ino-raa i te tamarii, te taparahiraa taata, te eiâraa aore ra te haapoheraa, e ia faaite te hoê Kerisetiano i te reira i te mau tia mana, aita ïa o ˈna e ofati ra i te aratairaa a te Bibilia.

Haapiiraa  56 numera 3

a Mai te matahiti 455 hou te tau o Iesu, i te matahiti 1 hou te tau o Iesu, e 454 ïa matahiti. Mai te matahiti 1 hou te tau o Iesu, i te matahi ti 1 muri aˈe te tau o Iesu, hoê ïa matahiti (aita e matahiti aore). Mai te matahiti 1 muri aˈe te tau o Iesu, i te matahiti 29, 28 ïa matahiti. E 483 matahiti ïa ia amuihia te reira.