Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nehenehe oe e manuïa!

E nehenehe oe e manuïa!

E nehenehe oe e manuïa!

UA TAE te taime no oe ia ‘faaitoito e ia ohipa.’ (Paraleipomeno 1, 28:10) Eaha te mau taahiraa hopea ta oe e nehenehe e rave ia manuïa mai oe?

A tapao i te hoê taio mahana. Ia au i te faaueraa o te Faatereraa no te ea o te Hau amui no Marite, ia faaoti oe i te mahana matamua no te faaea i te puhipuhi i te avaava e haamata ïa e piti hebedoma i muri mai. E puai noa ïa to oe manaˈo turai. A tapao i te mahana i nia i ta oe tarena, a faaite i to oe mau hoa, e eiaha e taui i taua taio mahana noa ˈtu e taui to oe tupuraa.

A nota i “te hoê haamaramaramaraa no te tauturu ia oe ia faaea i te avaava.” Hau atu te mau haamaramaramaraa i muri nei e te tahi atu mau mea o te nehenehe e haapuai i to oe manaˈo turai:

● Te mau tumu e faaea ˈi oe

● Te mau numera o te mau taata ta oe e niuniu ia haere mai tera hinaaro e puhipuhi

● Te mau manaˈo o te tauturu ia oe ia naea ta oe fa, peneiaˈe te mau irava Bibilia mai te Galatia 5:22, 23

A rave ta oe nota i te mau taime atoa e a taio i te reira e rave rahi taime i te mahana. I muri aˈe i to oe faaearaa, a tamau i te hiˈo i ta oe nota ia hinaaro oe e puhipuhi.

A haamata i te taui i ta oe i matau i te rave. Hou oe i te faaea i te puhipuhi i te avaava, a haamata i te haapae i te tahi mau peu no nia i te puhipuhiraa i te avaava. Ei hioraa, mai te peu e puhipuhi oe i te avaava i te araararaa mai i te poipoi, a tiai hoê hora. Ia puhipuhi oe i te avaava i te tamaaraa aore ra i muri mai i te reira, a faaea roa. A ape te mau vahi e vai nei te tahi atu mau feia puhipuhi avaava. A haamatau i te parau: “Mauruuru. Aita vau e puhipuhi faahou.” E faaineine te mau taahiraa ia oe no te mahana e faaea ˈi oe. E haamanaˈo atoa te reira ia oe, fatata oe i te riro mai ei taata tei puhipuhi na i te avaava na mua ˈˈe.

Ia ineine noa oe. Hou a piri mai ai tera mahana, a haaputu te mea ta oe e amu: te carotte, te chewing-gum, te noix. A haamanaˈo i to oe mau hoa e to oe utuafare i te mahana e faaea ˈi oe e e nafea ratou e nehenehe ai e turu ia oe. Hou tera mahana, a faarue i te mau vairaa oumou avaava, te mau afata mâti, e te mau oumou avaava ati aˈe i to oe fare, i roto i to oe pereoo, i roto i ta oe pute aore ra i ta oe vahi raveraa ohipa. Te mea papu, mea fifi ia ani i te hoa i te avaava aore ra i te hoo mai i te avaava i te raveraa i roto i te hoê vairaa taihaa! A tamau atoa i te pure no te ani i ta te Atua tauturu e a na reira noa ma te aau atoa i muri aˈe i te avaava hopea.—Luka 11:13.

E rave rahi taata o te “tâpû” i to ratou auhoaraa e to ratou hoa haavarevare e te atâta, oia hoi te avaava. E nehenehe atoa oe e manuïa. E ite mai oe te hoê ea maitai e te tiamâraa mai i te avaava.

[Hohoˈa i te api]

A rave i ta oe nota i te mau taime atoa e a taio i te reira e rave rahi taime i te mahana