Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ia faatupu oia i ta oe mau opuaraa atoa

Ia faatupu oia i ta oe mau opuaraa atoa

“E haapopou [aore ra e au] atu . . . oe ia Iehova, e na ˈna e horoa mai i ta to aau e hinaaro ra.”—SAL. 37:4.

HIMENE: 135, 81

1. (a) Eaha te tia i te feia apî ia faaoti no to ratou ananahi? (b) Eaha te nehenehe e tauturu ia ratou ia ore ratou e haapeapea rahi roa? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

 EITA e ore e e farii outou, feia apî, ia parau e hou a tere ai i te tahi atu vahi, mea maitai ia faaineine no te vahi ta outou e haere ra. E au te oraraa i te hoê tere. E te taime no te faaineine ia outou no te vahi ta outou e hinaaro ra e haere, tei to outou ïa apîraa ra. Papu maitai, e ere paha mea ohie ia faaineine no tera huru opuaraa. Ua parau te hoê tamahine o Heather te iˈoa: “Mea riaria mau. E tia ia oe ia faaoti eaha ta oe e rave no te toea o to oe oraraa.” Mai te peu e tera atoa to outou manaˈo, a haamanaˈo, te parau ra Iehova: “Eiaha e taiâ, o vau hoi to Atua. E faaetaeta vau ia oe, e tauturu vau ia oe.”—Isa. 41:10.

2. E nafea outou e ite ai e te hinaaro ra Iehova ia faaineine outou ia outou no te hoê ananahi oaoa?

2 Te faaitoito ra Iehova ia outou ia faaineine i to outou ananahi ma te paari. (Koh. 12:1; Mat. 6:20) Te hinaaro ra oia ia oaoa outou. Mea papu maitai te reira ia hiˈo, ia faaroo, e ia tamata tatou i te mau mea ta ˈna i poiete. Te aupuru atoa ra Iehova ia tatou na roto i te tahi atu â mau ravea. Te horoa mai ra oia i te mau aˈoraa e te haapii mai ra e nafea tatou e ite ai i te oraraa maitai roa ˈˈe. No reira, ia patoi te taata i ta ˈna mau aˈoraa î i te paari, eita oia e mauruuru. E parau oia i te feia o te ore e pee i ta ˈna aratairaa: “Ua hinaaro outou i tei riariahia e au [aore ra ta ˈu i ore i mauruuru] . . . Inaha, e oaoa to ˈu ra mau tavini, e pohe râ outou i te haama: inaha, e himene hua to ˈu ra mau tavini i te oaoa aau ra.” (Isa. 65:12-14) Ia rave tatou i te mau faaotiraa î i te paari i roto i te oraraa, e faahanahana tatou ia Iehova.—Mas. 27:11.

TE MAU OPUARAA E OAOA ˈI OE

3. Eaha te mau opuaraa ta Iehova e faaitoito ra ia oe ia rave?

3 Eaha te mau opuaraa ta Iehova e faaitoito ra ia oe ia rave? No te ite i te oaoa, mea titauhia ia ite oe o vai Iehova e ia tavini oe ia ˈna. Mea na reira Iehova i te poieteraa i te taata. (Sal. 128:1; Mat. 5:3) E amu, e inu e e fanau noa te mau animara. Te hinaaro nei râ Iehova ia faaineine oe i to oraraa, a oaoa ˈtu ai oe. E Atua “here” e te “oaoa” to oe Atua poiete, o tei hamani i te taata “ma to ˈna ihora huru.” (Kor. 2, 13:11; Tim. 1, 1:11; Gen. 1:27) E oaoa oe ia pee oe i te hiˈoraa o to tatou Atua î i te here. Te parau ra te Bibilia: “E rahi aˈe te oaoa ia horoa ˈtu i te horoahia mai.” (Ohi. 20:35) To oe manaˈo atoa teie? E parau mau matauhia tera. No reira Iehova e hinaaro ai ia niu oe i ta oe mau opuaraa no ananahi i nia i te here ia vetahi ê e ia ˈna.—A taio i te Mataio 22:36-39.

E oaoa oe ia faaite oe i te here

4, 5. Eaha tei faaoaoa ia Iesu?

4 Ua horoa mai Iesu i te hiˈoraa maitai roa ˈˈe no outou te feia apî. I to ˈna tamariiraa, eita e ore e mea au roa na ˈna e hauti e e ataata. Mai ta te Parau a te Atua e faahiti ra, “e taime to te ata” e “e taime to te ori.” (Koh. 3:4) Ua haafatata atoa Iesu ia Iehova na roto i te haapiiraa i te mau Papai. I te 12raa o to ˈna matahiti, ua maere roa te mau orometua i te hiero “i to ˈna maramarama e ta ˈna mau pahonoraa.”—Luka 2:42, 46, 47.

5 I to Iesu paariraa mai, ua oaoa oia i te raveraa i ta te Atua i faaue ia ˈna. Ei hiˈoraa, ua hinaaro te Atua ia “faaite” oia “i te parau apî oaoa i te feia veve” e ia poro oia i te poroi e “e ite faahou te matapo.” (Luka 4:18) Te vai ra te manaˈo o Iesu i roto i te Salamo 40:8, “E mea au na ˈu te rave i to oe hinaaro, e tau Atua.” Mea au na Iesu i te haapii i te taata no nia i to ˈna Metua. (A taio i te Luka 10:21.) I te hoê taime, i muri aˈe i to ˈna aparauraa e te hoê vahine no nia i te haamoriraa mau, ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “Ta ˈu maa, o te raveraa ïa i te hinaaro o tei tono mai ia ˈu e te faaotiraa i ta ˈna ohipa.” (Ioa. 4:31-34) Ua oaoa Iesu no te mea ua faaite oia i te here i te Atua e ia vetahi ê. Mai te peu e na reira oe, e oaoa atoa ïa oe.

6. No te aha mea maitai ia paraparau oe no ta oe mau opuaraa ia vetahi ê?

6 Mea rahi te Kerisetiano o tei haamata i te taviniraa pionie i to ratou apîraa, e ua faaoaoa te reira ia ratou. E nehenehe ta oe e paraparau ia ratou no nia i ta oe mau opuaraa. “Aore i paraparau atoa ra e ore tei manaˈohia ra e tupu; ia paraparauhia râ e te rahi atoa ra, ua tupu ïa.” (Mas. 15:22) Eita e ore e parau mai teie mau taeae e tuahine e e horoa mai te taviniraa pionie i te hoê ite o te tauturu ia oe i te roaraa o to oe oraraa. I te raˈi, ua haapii mai Iesu e rave rahi ohipa i to ˈna Metua ra. I muri iho, i to ˈna taviniraa i te fenua, ua tamau oia i te haapii. Ua ite oia i te oaoa a faaite noa ˈi oia i te parau apî oaoa ia vetahi ê e a tapea noa ˈi oia i to ˈna taiva ore i roto i te mau tupuraa fifi. (A taio i te Isaia 50:4; Heb. 5:8; 12:2) E hiˈo anaˈe no te aha te taviniraa taime taatoa e nehenehe ai e faaoaoa ia oe.

O TE OHIPA MAITAI ROA ˈˈE TE FAARIRORAA I TE TAATA EI PǏPǏ

7. No te aha mea au na e rave rahi feia apî e faariro i te taata ei pǐpǐ?

7 Ua faaue Iesu ia tatou ia haere “e faariro i te taata . . . ei pǐpǐ” e ia haapii ia ratou. (Mat. 28:19, 20) Mai te peu e te opua ra oe i te faariro i teie ohipa ei toroa na oe, e ite oe i te hoê oraraa oaoa o te faahanahana i te Atua. Mai te tahi atu mau toroa, e titauhia te taime ia aravihi atu â oe. Ua parau o Timothy, te hoê taeae o tei haamata i te taviniraa pionie i to ˈna taurearearaa: “Mea au na ˈu e tavini ia Iehova ma te taime taatoa no te mea e ravea teie no ˈu no te faaite i to ˈu here ia ˈna. I te omuaraa, aita ta ˈu i nehenehe e haamata i te tahi noa ˈˈe haapiiraa Bibilia. I muri iho râ, ua haere au i te tahi atu tuhaa fenua, e i roto hoê noa avaˈe, ua haamata vau e rave rahi haapiiraa. Ua haamata te hoê piahi i te haere mai i te Piha a te Basileia. I muri aˈe i to ˈu apitiraa i te Haapiiraa Bibilia no te mau taeae taa noa, ua horoahia ia ˈu te hoê tuhaa taviniraa apî i reira vau i haamata ˈi e maha haapiiraa Bibilia. Mea au na ˈu e haapii i te taata e ia ite i te varua moˈa ia taui ia ratou.” *Tes. 1, 2:19.

8. Eaha ta vetahi atu feia apî i rave no te poro i e rave rahi atu â taata?

8 Ua haapii vetahi feia apî i te hoê reo ê. Ei hiˈoraa, te papai ra Jacob, no Marite apatoerau: “I te hituraa o to ˈu matahiti, mea rahi hoa haapiiraa to ˈu no te fenua Vietnam mai ratou. Ua hinaaro vau e paraparau ia ratou no nia ia Iehova. Ua opua ˈtura ïa vau i te haapii i to ratou reo. I te rahiraa o te taime, ua haapii au ma te hiˈo i Te Pare Tiairaa reo Beretane a faaau atu ai i te reira i te neneiraa reo Vietnam. Ua imi atoa vau i te tahi mau hoa i roto i te hoê amuiraa reo Vietnam aita i atea i to ˈu faaearaa. I te 18raa o to ˈu matahiti, ua haamata vau i ta ˈu taviniraa pionie. I muri aˈe, ua apiti au i te Haapiiraa Bibilia no te mau taeae taa noa. Ua tauturu mai te reira ia ˈu i roto i ta ˈu tuhaa taviniraa pionie i teie nei, o vau anaˈe hoi te matahiapo i roto i te hoê pǔpǔ reo Vietnam. Mea rahi te feia no Vietnam o te maere nei i to ˈu haapiiraa i to ratou reo. E titau manihini ratou ia ˈu i ǒ ratou, e mea pinepine, e haapii roa ˈtu vau ia ratou i te Bibilia. Ua haere vetahi i mua i te pae varua e ua bapetizohia ratou.—A hiˈo i te Ohipa 2:7, 8.

9. Eaha ta te ohipa e faariro i te taata ei pǐpǐ e haapii mai ia tatou?

9 E haapii atu te faariroraa i te taata ei pǐpǐ ia oe i te mau raveraa maitatai i roto i ta oe ohipa, e nafea ia tauaparau i te taata, e nafea ia ore e taiâ e e nafea ia paraparau maitai ia ratou. (Mas. 21:5; Tim. 2, 2:24) Mea oaoa ˈtu â râ teie ohipa no te mea e haapii oe e nafea ia faataa e no roto mai iho â i te mau Papai te mau mea ta oe e tiaturi ra. E haapii atoa oe e nafea ia ohipa piri noa e o Iehova.—Kor. 1, 3:9.

10. E nafea oe e oaoa ˈi i roto i te ohipa e faariro i te taata ei pǐpǐ noa ˈtu e ere mea ohie i roto i ta oe tuhaa fenua?

10 E nehenehe oe e oaoa i roto i te ohipa e faariro i te taata ei pǐpǐ noa ˈtu mea iti roa te taata i roto i ta oe tuhaa fenua o te hinaaro ra e haapii i te Bibilia. No te faariro i te taata ei pǐpǐ, e ohipa amui te amuiraa ei pǔpǔ. Hoê noa paha taeae aore ra tuahine te ite mai i te hoê taata o te riro mai ei pǐpǐ, o tatou pauroa râ te oaoa no te mea o tatou pauroa tei ohipa no te maimi i te taata. Ei hiˈoraa, te parau ra Brandon, hoê pionie o tei poro e iva matahiti i te maoro i roto i te hoê tuhaa fenua tau taata noa tei haapii i te Bibilia: “Mea au na ˈu e poro i te parau apî oaoa no te mea tera ta Iehova i ani mai ia tatou ia rave. Ua haamata vau i ta ˈu taviniraa pionie i muri iti noa ˈˈe i to ˈu faarueraa i te haapiiraa. Mea au na ˈu e faaitoito i te mau taeae apî i roto i ta matou amuiraa, mea au atoa na ˈu ia ite atu ia ratou ia haere i mua i te pae varua. I muri aˈe i to ˈu apitiraa i te Haapiiraa Bibilia no te mau taeae taa noa, ua horoahia mai ta ˈu tuhaa taviniraa apî. Parau mau, aita vau i ite hoê noa ˈˈe taata i roto i te tuhaa fenua o tei haere i mua a tae roa ˈtu ai i te bapetizoraa. Ua ite râ vetahi i tera tupuraa. Te oaoa nei au i ta ˈu opuaraa e ohipa ma te taime taatoa no te faariroraa i te taata ei pǐpǐ.”—Koh. 11:6.

IHEA TA OE MAU OPUARAA E ARATAI AI IA OE

11. Eaha te tahi huru taviniraa ia Iehova ta e rave rahi feia apî i tamata?

11 Mea rahi te ravea no te tavini ia Iehova. Ei hiˈoraa, mea rahi te feia apî o te turu nei i te ohipa paturaa. E rave rahi hanere Piha a te Basileia apî te hinaarohia ra. E faahanahana tera mau piha ia Iehova. E oaoa ïa oe ia turu oe i tera mau paturaa. E oaoa atoa oe i te ohiparaa e to oe mau taeae e tuahine. Mea rahi ta oe e nehenehe e haapii mai. Ei hiˈoraa, e nafea ia rave i te ohipa ma te haapao maitai ia ore tatou e pepe e e nafea ia ohipa amui e te mau tiaau.

Mea rahi te haamaitairaa ta te feia o tei rave i te taviniraa taime taatoa e fanaˈo (A hiˈo i te paratarafa 11-13)

12. E nafea te taviniraa pionie e aratai ai i te tahi atu mau tuhaa taviniraa?

12 Te parau ra te hoê taeae o Kevin te iˈoa: “Mai to ˈu tamariiriiraa ra, ua hinaaro vau e tavini ia Iehova ma te taime taatoa tae i te hoê mahana. I te pae hopea, ua haamata vau i ta ˈu taviniraa pionie i te 19raa o to ˈu matahiti. No te aufau i ta ˈu mau haamâuˈaraa, ua rave au i te hoê ohipa afa taime na muri i te hoê taeae hamani fare. Ua haapii au e nafea ia tuu i te tafare, te mau haamaramarama e te mau opani. I muri aˈe, ua ohipa vau e piti matahiti i roto i te hoê pǔpǔ rima tauturu no te mau mataˈi rorofai, i roto i te patu-faahou-raa i te mau Piha a te Basileia e te fare no te mau taeae. I to ˈu faarooraa e te hinaarohia ra i te rima tauturu no te paturaa i Afirika apatoa, ua tapao vau i to ˈu iˈoa e ua titau-manihini-hia ˈtura vau. I ǒ nei i Afirika, e tere vau i tera e tera paturaa o te mau Piha a te Basileia fatata i te mau hebedoma atoa. E au ta ˈu pǔpǔ paturaa i te hoê utuafare. E ora amui matou, e haapii amui matou i te Bibilia, e e ohipa amui matou. Mea au atoa na ˈu e poro e te mau taeae no reira i te mau hebedoma atoa. Aita vau i manaˈo e e ite au i te oaoa mai teie te huru na roto i te mau opuaraa ta ˈu i faaineine ei tamarii.”

“Aita vau i manaˈo e e ite au i te oaoa mai teie te huru na roto i te mau opuaraa ta ˈu i faaineine ei tamarii”

13. No te aha te oaoa ra e rave rahi feia apî i te tavini ia Iehova i te Betela?

13 Te vai ra tei rave i te taviniraa pionie e te tavini ra ratou i teie nei i te Betela. Mea oaoa mau ia tavini i te Betela, inaha te mau mea atoa ta oe e rave i ǒ, no Iehova ïa. E tauturu te utuafare o te Betela no te opereraa i te mau Bibilia e te mau papai Bibilia o te tauturu i te taata ia haapii i te parau mau. Te parau ra te hoê mero o te Betela o Dustin te iˈoa: “Ua faariro vau i te taviniraa taime taatoa ei fa na ˈu i te ivaraa o to ˈu matahiti, e ua haamata vau i ta ˈu taviniraa pionie i to ˈu faarueraa i te haapiiraa. Hoê matahiti e te afa i muri mai, titau-manihini-hia ˈtura vau i te Betela, e i reira vau i te haapiiraa i te faaohipa i te mau matini neneiraa e, i muri aˈe, e nafea ia faaineine i te mau porotarama roro uira. I te Betela, mea au na ˈu ia faaroo i te mau numera no nia i te ohipa pororaa na te ao atoa nei. Mea au na ˈu ta ˈu taviniraa i ǒ nei, inaha e tauturu te ohipa ta matou e rave nei i te taata ia haafatata ˈtu ia Iehova.”

TE MAU OPUARAA TA OE E FAAINEINE NO TO OE ANANAHI

14. Eaha ta oe e nehenehe e rave i teie nei â no te faaineine ia oe no te taviniraa taime taatoa?

14 E nafea oe e nehenehe ai e faaineine ia oe no te taviniraa taime taatoa? No te tavini maitai ia Iehova, e titauhia ia faahotu oe i te mau huru maitatai Kerisetiano. A haapii tamau i te Parau a te Atua, a feruriruri maite i te reira, e a tamata i te faaite i to faaroo i te mau putuputuraa a te amuiraa. A haere noa ˈi oe i te haapiiraa, e nehenehe oe e aravihi atu â no te paraparau ia vetahi ê no nia i te parau apî oaoa. A haapii i te faaite i te anaanatae no vetahi ê ma te ui i to ratou manaˈo a faaroo maite atu ai i ta ratou pahonoraa. E nehenehe atoa oe e tauturu i roto i te amuiraa, e tamâ anei aore ra tataî i te Piha a te Basileia. E oaoa Iehova i te faaohipa i te feia haehaa o te hinaaro ra e ohipa. (A taio i te Salamo 110:3; Ohi. 6:1-3) Ua titau manihini te aposetolo Paulo ia Timoteo no te tavini ei mitionare no te mea “e roo maitai to Timoteo i rotopu i te mau taeae.”—Ohi. 16:1-5.

A haere noa ˈi oe i te haapiiraa, e nehenehe oe e aravihi atu â no te paraparau ia vetahi ê no nia i te parau apî oaoa

15. Eaha ta oe e nehenehe e rave no te ite mai i te hoê ohipa o te tauturu ia oe i roto i te taviniraa pionie?

15 E titauhia ia noaa mai te tahi ohipa no te rahiraa o te mau tavini taime taatoa. (Ohi. 18:2, 3) Peneiaˈe e nehenehe ta oe e maiti i te tahi tapura haapiiraa poto, o te tauturu ia oe i muri aˈe ia ite mai i te tahi ohipa afa taime noa i te vahi oe e ora ˈi. A tauaparau i te tiaau haaati e te tahi atu mau pionie no nia i ta oe mau opuaraa e a ani atu ia ratou i te tahi mau manaˈo tauturu. E mai ta te Bibilia e parau ra, a “tuu atu i ta oe ohipa ia Iehova ra, e e haapapuhia [aore ra manuïa] ta oe i opua ra.”—Mas. 16:3; 20:18.

16. E nafea te taviniraa taime taatoa e faaineine ai ia oe no te tahi atu mau hopoia i muri aˈe?

16 Ia papu maitai ia oe e te hinaaro ra Iehova ia “mau papu” ia oe te hoê a muri aˈe oaoa. (A taio i te Timoteo 1, 6:18, 19.) E tauturu te taviniraa taime taatoa ia oe ia riro ei Kerisetiano paari a ohipa noa ˈi oe e te tahi atu mau tavini taime taatoa. E rave rahi atoa o tei rave i te taviniraa taime taatoa i to ratou apîraa o tei ite i te tauturu ta te reira i hopoi mai i roto i to ratou faaipoiporaa. Mea pinepine te feia o tei rave i te taviniraa pionie hou a faaipoipo ai i te tamau noa i te tavini ei pionie e to ratou hoa faaipoipo.—Roma 16:3, 4.

17, 18. E nafea to oe aau e ohipa atoa ˈi i roto i te faaineineraa ia oe no ta oe mau opuaraa?

17 Te parau ra te Salamo 20:4 no nia ia Iehova: “Ia horoa mai [oia] i ta to aau i hinaaro ra, e ia faatupu i ta oe i opua ra.” A faaineine noa ˈi oe no to oe ananahi, a feruri i ta oe e hinaaro mau ra i te rave i roto i to oe oraraa. A feruri i te ohipa ta Iehova e rave ra i to tatou nei tau e i ta oe e nehenehe e rave i roto i ta ˈna ohipa. E a opua i te rave i te mea e oaoa ˈi oia.

18 Ia faaohipa oe i to oe oraraa no te tavini maite ia Iehova e no te faahanahana ia ˈna, e oaoa roa ïa oe. E “haapopou [aore ra e au] atu . . . oe ia Iehova, e na ˈna e horoa mai i ta to aau e hinaaro ra.”—Sal. 37:4.

^ Ua monohia teie haapiiraa e te Haapiiraa no te feia poro i te parau apî oaoa o te Basileia.