Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

E nehenehe anei te hoê Kerisetiano e rave i te hoê pupuhi no te paruru ia ˈna iho i te tahi atu mau taata?

E pee te mau Kerisetiano i te mau faaueraa tumu Bibilia ia maiti ratou e nafea ia paruru ia ratou iho. Te faaite ra teie mau faaueraa tumu e ere i te mea tano no te mau Kerisetiano ia faaohipa i te pupuhi no te paruru ia ratou iho i te tahi atu mau taata. A feruri na i teie mau tuhaa i muri nei:

No Iehova, mea moˈa te ora o te taata. Ua papai te fatu salamo Davida no nia ia Iehova: “Tei ia oe hoi te tumu o te ora.” (Sal. 36:9) Ia maiti te hoê Kerisetiano i te paruru ia ˈna e i to ˈna faaearaa, e imi oia i te ravea ia ore oia e haamanii i te toto, oia hoi, e taparahi pohe i te tahi atu taata.—Deut. 22:8; Sal. 51:14.

Parau mau, e nehenehe te hoê taata e haamanii i te toto i te mau mauhaa atoa ta ˈna e faaohipa no te paruru ia ˈna. Tera râ, mea ohie atu â ia haapohe i te hoê taata i te hoê pupuhi, ma te opua-ore-hia aore ra ma te opuahia. * E taiâ atoa paha te taata hamani ino. A ite ai oia i te pupuhi, e nehenehe te tupuraa e riro ei mea atâta ˈtu â, e e nehenehe te tahi taata e pohe roa.

I parau ai Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia rave i te ˈoˈe i te po hou oia a pohe ai, e ere no te paruru ia ratou iho. (Luka 22:36, 38) Ua hinaaro râ Iesu e horoa i te hoê haapiiraa ia ratou: Eiaha ta ˈna mau pǐpǐ e taparahi i te taata, noa ˈtu e titauhia ia tia ratou i mua i te hoê nahoa taata e mauhaa tamaˈi ta ratou. (Luka 22:52) I muri aˈe i to Petero faaohiparaa i ta ˈna ˈoˈe i nia i te tavini a te tahuˈa rahi, ua parau Iesu ia Petero: “A faahoˈi i ta oe ˈoˈe i roto i te vehî.” Ua faahiti atura Iesu i te hoê faaueraa tumu o te aratai i te mau Kerisetiano i teie atoa mahana: “Te feia atoa . . . e rave i te ˈoˈe, e pohe ïa i te ˈoˈe.”—Mat. 26:51, 52.

Mai tei tohuhia i roto i te Mika 4:3, e tupai te nunaa o te Atua i “ta ratou ˈoˈe ei auri arote, e ta ratou mau mahae ei tipi tope vine.” Ua matauhia te mau Kerisetiano mau ei feia hau. Te pee ra ratou i te mau faaueraa ta te Atua i horoa na roto i te aposetolo Paulo: “Eiaha te ino ia tahoohia ˈtu i te ino i te taata atoa. A . . . parahi hau noa e te taata atoa.” (Roma 12:17, 18) Noa ˈtu ua faaruru Paulo i te mau tupuraa fifi mau mai “te eiâ,” aita roa ˈtu oia i patoi i te mau faaueraa tumu Bibilia no te paruru ia ˈna iho. (Kor. 2, 11:26) Ua tiaturi râ oia i te Atua e ua ite e mea maitai aˈe te aˈoraa î i te paari o te Bibilia i “te mauhaa tamaˈi.”—Koh. 9:18.

No te mau Kerisetiano, mea faufaa roa ˈtu â te ora i te mau taoˈa materia. Ua ite tatou e “noa ˈtu e mea rahi te taoˈa a te hoê taata, eita oia e ora i te reira.” (Luka 12:15) No reira, mai te peu e paraparau tatou ma te mǎrû i te hoê taata eiâ e pupuhi ta ˈna, e eita râ o ˈna e faaea, e pee ïa tatou i ta Iesu aˈoraa: “Eiaha e aro i te taata ino.” Te auraa paha ïa e e vaiiho tatou ia ˈna ia ohi i te mau mea atoa ta ˈna e hinaaro. (Mat. 5:39, 40; Luka 6:29) * Mea papu, mea maitai aˈe ia ore tatou e riro ei fa na te feia ohipa ino. Eita paha ïa ratou e hamani ino mai mai te peu e pee tatou i te aˈoraa Bibilia a ape atu ai i “te faaiteiteraa ahaaha i ta [tatou] mau faufaa.” (Ioa. 1, 2:16) E riro atoa te reira ei paruru no tatou ia ite to tatou mau taata tapiri e e Ite no Iehova tatou o te faatupu i te hau.—Mas. 18:10.

E faatura te mau Kerisetiano i te manaˈo haava o vetahi ê. (Roma 14:21) E huru ê aore ra e turori roa te tahi mau taeae e tuahine ia ite ratou e e pupuhi ta te hoê taeae no te paruru ia ˈna i te tahi atu mau taata. E parau faatia paha ta tatou no te tapea i te hoê pupuhi ia tatou ra. No to tatou râ here i to tatou mau taeae, eita roa ˈtu tatou e rave i te hoê ohipa o te nehenehe e faaturori ia ratou.—Kor. 1, 10:32, 33; 13:4, 5.

E hinaaro te mau Kerisetiano e riro ei hiˈoraa maitai no vetahi ê. (Kor. 2, 4:2; Pet. 1, 5:2, 3) Mai te peu e e pupuhi ta te hoê Kerisetiano no te paruru ia ˈna i te tahi atu mau taata, e horoa ˈtu te mau matahiapo i te mau aˈoraa Bibilia. Ia faaoti oia e tapea i te pupuhi ia ˈna ra, eita oia e riro ei hiˈoraa maitai. Eita ïa oia e nehenehe e amo i te hopoia aore ra eita e horoahia ia ˈna i te hoê fanaˈoraa taa ê i roto i te amuiraa. Hoê â titauraa no te hoê Kerisetiano e titauhia ia faaohipa i te pupuhi i roto i ta ˈna ohipa. Mea maitai aˈe no ˈna ia tamata i te imi i te tahi atu ohipa. *

Mea titauhia ia rave te hoê Kerisetiano i ta ˈna iho mau faaotiraa e nafea oia e paruru ai ia ˈna iho, to ˈna utuafare e ta ˈna mau faufaa, oia atoa no te ohipa ta ˈna e maiti. Ia rave râ oia i tera huru faaotiraa, ia niuhia te reira i nia i te mau aratairaa Bibilia. Ua horoa mai to tatou Atua î i te paari i teie mau aratairaa no to ˈna here ia tatou. No reira, e faaoti te mau Kerisetiano e auhoaraa puai to ratou e o Iehova eiaha e rave i te hoê pupuhi no te paruru ia ratou i te tahi atu mau taata. Ua taa ia ratou e ia tiaturi ratou i te Atua a pee atu ai i te mau aratairaa Bibilia i roto i to ratou oraraa, e fanaˈo ratou i te hoê oraraa hau e a muri noa ˈtu.—Sal. 97:10; Mas. 1:33; 2:6, 7.

I te roaraa o te ati rahi, e tiaturi te mau Kerisetiano ia Iehova e eita ratou e tamata i te paruru ia ratou iho

^ E nehenehe te hoê Kerisetiano e faaoti e rave i te hoê pupuhi no te pupuhi i te animara no te tamaa aore ra no te paruru ia ˈna i te mau animara oviri. Aita anaˈe oia e faaohipa i te pupuhi, mea maitai ia tatara oia i te mau ofai pupuhi i roto, e tapuni atoa paha oia i te pupuhi i te hoê vahi papu ponaohia. I te mau vahi e opani te ture ia tapea te hoê taata i te pupuhi ia ˈna ra, aore ra e taotia aore ra e faature te hau i te parau faatia e tapea i te pupuhi, e auraro te mau Kerisetiano i te ture.—Roma 13:1.

^ No te haapii e nafea ia paruru i te maferaraa, a hiˈo i te tumu parau “Nafea ia paruruhia i te ohipa hamani ino vahine” i roto i te A ara mai na! o te 8 no Mati 1993.

^ No te ite hau atu â no nia i te mau ohipa e titauhia ia faaohipa i te pupuhi, a hiˈo i Te Pare Tiairaa no te 1 no Novema 2005, api 31, e te 15 no Atopa 1983, api 25-26 (Farani).