Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E oaoa te taata horoa noa!

E oaoa te taata horoa noa!

“E rahi . . . te oaoa ia horoa ˈtu.”—OHI. 20:35.

HIMENE: 76, 110

1. Eaha te haapapu ra e Atua horoa noa o Iehova?

 O IEHOVA anaˈe i mutaa ra, faaoti aˈera oia i te horoa i te ora i te mau melahi i te raˈi e i te taata i nia i te fenua. Mea au na Iehova, te “Atua oaoa,” e horoa i te mau ô maitatai. (Tim. 1, 1:11; Iak. 1:17) I te mea e te hinaaro ra o Iehova ia oaoa atoa tatou, te haapii mai ra oia ia riro ei taata horoa noa.—Roma 1:20.

2, 3. (a) No te aha e oaoa tatou ia horoa noa? (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie haapiiraa?

2 Ua hamani te Atua i te taata ia au i to ˈna ihora huru. (Gen. 1:27) Ua poiete ïa o Iehova ia tatou e to ˈna mau huru maitatai. No te oaoa mau e no te fanaˈo i ta ˈna haamaitairaa, e titauhia ia pee i to ˈna hiˈoraa. Te auraa, ia imi ïa tatou i te maitai o vetahi ê e ia riro ei taata horoa noa. (Phil. 2:3, 4; Iak. 1:5) Eaha te tumu? No te mea ua hamani o Iehova ia tatou e tera huru maitai. Noa ˈtu to tatou huru tia ore, e nehenehe tatou e faaite i te mau huru maitatai o Iehova e e riro ei taata horoa noa.

3 Eaha ta te Bibilia e haapii ra no nia i te huru maitai ia horoa noa? No te aha o Iehova e mauruuru ai ia horoa noa tatou? E nafea tera huru maitai e tauturu mai ai ia rave i te ohipa ta Iehova i horoa mai? No te aha e oaoa tatou ia horoa noa? No te aha e tia ia tamau i te horoa noa? O ta tatou ïa e hiˈopoa mai.

E MAURUURU O IEHOVA IA RIRO TATOU EI TAATA HOROA NOA

4, 5. Mea nafea o Iehova e o Iesu i te faaiteraa i te huru maitai ia horoa noa e no te aha e tia ia tatou ia pee i to raua hiˈoraa?

4 Te hinaaro ra o Iehova ia pee tatou i to ˈna haerea, e mauruuru mai iho â ïa oia ia riro tatou ei taata horoa noa! (Eph. 5:1) Ua faaite o Iehova te hinaaro atoa ra o ˈna ia oaoa te taata. Ua hamani hoi oia ia tatou ma te faahiahia mau, ua poiete i te hoê fenua nehenehe e te mau mea atoa e oaoa ˈi tatou. (Sal. 104:24; 139:13-16) Ma te imi i te maitai o vetahi ê, te faahanahana ra ïa tatou ia Iehova.

5 E pee atoa tatou ia Iesu o tei vaiiho mai i te hiˈoraa tia roa no te riro ei taata horoa noa. Ua na ô oia: “Ua haere atoa mai te Tamaiti a te taata nei eiaha ia tavinihia oia, no te tavini râ e no te horoa i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.” (Mat. 20:28) Ua faaitoito te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano: “A tapea i teie huru feruriraa i vai atoa na i te Mesia ra o Iesu . . . ua haapae oia ia ˈna iho e ua riro mai te hoê tavini ra te huru.” (Phil. 2:5, 7) E ui anaˈe ïa ia tatou iho, ‘E nafea vau ia pee maite atu â i te hiˈoraa o Iesu?’—A taio i te Petero 1, 2:21.

6. Eaha ta Iesu e haapii mai ra na roto i te aamu o te taata tupu no Samaria? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

6 E mauruuru roa o Iehova ia pee tatou i to ˈna hiˈoraa tia roa e to Iesu. E na reira tatou ma te imi i te maitai o vetahi ê e ma te tauturu atu. Ua faaite Iesu mea faufaa ia na reira ma te faatia i te aamu o te taata tupu no Samaria. (A taio i te Luka 10:29-37.) Ua haapii oia i ta ˈna mau pǐpǐ mea tia ia ratou ia tauturu ia vetahi ê noa ˈtu eaha to ratou tiaraa e to ratou nunaa. Te haamanaˈo ra outou no te aha Iesu i faatia ˈi i tera aamu? Ua ani atu hoi te tahi ati Iuda: “O vai hoi to ˈu taata tupu?” Na roto i ta ˈna i pahono atu, ua haapii Iesu mea tia ia tatou ia horoa noa mai te taata no Samaria ia mauruuru o Iehova ia tatou.

7. E nafea tatou ia haapapu ta Iehova anaˈe te aratairaa e maitai ai tatou? A faataa.

7 Ua faaite mai te ohipa i tupu i te ô i Edene i te tahi atu tumu faufaa ia riro ei taata horoa noa. Ua parau Satani e rahi aˈe te oaoa o Adamu raua Eva ia faaroo ore ia Iehova e ia imi i to raua anaˈe maitai. Ua haapao noa Eva ia ˈna e ua hinaaro e riro mai te Atua ra te huru. Ua haapao noa Adamu ia ˈna e ua rahi aˈe to ˈna here ia Eva i te Atua. (Gen. 3:4-6) Auê te ati e, eita roa te taata e oaoa ia haapao noa o ˈna ia ˈna iho! Ma te imi i te maitai o vetahi ê e ma te horoa noa, e haapapu tatou ta Iehova anaˈe te aratairaa e maitai ai tatou.

A RAVE I TE OHIPA TA TE ATUA I HOROA MAI

8. No te aha i titauhia na ia Adamu raua Eva ia imi i te maitai o vetahi ê?

8 Noa ˈtu o Adamu raua Eva anaˈe i roto i te ô i Edene, i titauhia na ia imi raua i te maitai o vetahi ê. No te aha? No te mea e ohipa ta Iehova i horoa ˈtu. Ua parau oia ia raua ia faaî i te fenua i ta raua huaai tamarii e ia faariro i te reira ei paradaiso. (Gen. 1:28) I titauhia na ia hinaaro Adamu raua Eva ia oaoa te tamarii ta raua e fanau mai ia Iehova i hinaaro ia oaoa ratou paatoa i nia i te fenua! E ohipa amui ïa te utuafare o Adamu raua Eva no te faariro i te fenua taatoa ei paradaiso. Auê opuaraa faahiahia!

9. No te aha mea tano ia parau ahani te taata i haa maite no te faariro i te fenua ei paradaiso, ua oaoa ïa ratou i teie nei?

9 I titau-atoa-hia na i te taata tia roa ia haa maite e o Iehova no te faariro i te fenua ei paradaiso e no te faatupu i ta ˈna opuaraa. Ahani ratou i na reira, ua ô ïa ratou i roto i te vahi faafaaearaa o te Atua. (Heb. 4:11) Ua ite ïa ratou i te mauruuru e te oaoa ia rave i tera ohipa! Ua haamaitai atoa ïa o Iehova ia ratou i te riroraa ei feia horoa noa e tei imi i te maitai o vetahi ê.

10, 11. Eaha te tauturu ia tatou ia poro e ia faariro i te taata ei pǐpǐ?

10 I teie mahana, ua horoa atoa Iehova i te tahi ohipa taa ê na tatou. Te hinaaro ra o ˈna ia poro e ia faariro tatou i te taata ei pǐpǐ. E titauhia râ ia imi mau tatou i te maitai o vetahi ê. E tamau tatou i te rave i tera ohipa mai te peu noa na te here ia Iehova e i to tatou taata tupu e turai mai ia na reira.

11 A poro e a haapii ai i te parau mau i te taata, ua riro Paulo e te tahi atu mau Kerisetiano o te senekele matamua ei “hoa ohipa . . . no te Atua.” (Kor. 1, 3:6, 9) I teie mahana, e nehenehe atoa tatou e riro ei “hoa ohipa . . . no te Atua” ma te horoa noa i to tatou taime, puai e faufaa no te rave i te ohipa pororaa i faauehia mai e te Atua. Auê fanaˈoraa taa ê, e ere anei?

E oaoa rahi te noaa mai ia haapii i te parau mau ia vetahi ê (A hiˈo i te paratarafa 12)

12, 13. Eaha te mau haamaitairaa ia faariro i te taata ei pǐpǐ?

12 E oaoa mau tatou ia horoa noa i to tatou taime e puai no te poro e no te haapii i te taata. Ua ite e rave rahi taeae e tuahine i tera oaoa a faatere ai i te mau haapiiraa Bibilia. E oaoa roa tatou ia ite i ta tatou piahi ia taa i ta te Bibilia e haapii ra, ia faatupu i te faaroo mau, ia rave i te mau tauiraa e ia paraparau ia vetahi ê no nia i ta ˈna e haapii ra. Ua oaoa roa atoa Iesu a hoˈi mai ai na 70 taata poro “ma te oaoa” no te maitai ta ratou i ite i roto i te taviniraa.—Luka 10:17-21.

13 Te oaoa atoa nei to tatou mau taeae e tuahine na te ao nei ia ite i te poroi Bibilia ia taui i te oraraa o te taata. A hiˈo na ia Anna, * te tahi tuahine apî o tei hinaaro e tavini atu â ia Iehova. Ua reva oia i te tahi tuhaa fenua e hinaaro-rahi-hia te taata poro i te pae hitia o te râ o Europa. Teie ta ˈna i papai: “I ǒ nei, e nehenehe e haamata e rave rahi haapiiraa Bibilia, hope te au! E oaoa iti rahi to ˈu i ta ˈu taviniraa. Ia hoˈi au i te fare, aita to ˈu e taime no to ˈu mau fifi. E feruri au i ta ˈu mau piahi, to ratou fifi e ta ratou mau haapeapearaa. E imi au i te ravea maitai no te faaitoito e no te tauturu ia ratou. Ua papu ia ˈu, ‘e rahi aˈe te oaoa ia horoa ˈtu i te horoahia mai.’”—Ohi. 20:35.

E oaoa tatou i te faaite i te poroi a te Atua noa ˈtu eita te taata e farii mai

14. E nafea ia oaoa i te poro noa ˈtu eita te taata e farii mai?

14 Noa ˈtu eita te taata e farii mai, e nehenehe tatou e oaoa no te mea ua imi tatou i te ravea ia faaroo ratou i te parau apî oaoa. Te titau ra Iehova ia rave tatou i te hoê â ohipa e ta ˈna i ani ia Ezekiela a na ô ai: “O ta ˈu nei râ parau ta oe e parau atu ia ratou, to ratou faarooraa e te oreraa.” (Ezk. 2:7; Isa. 43:10) Ia farii te taata aore ra aita, mea faufaa ta tatou mau tutavaraa i te aro o Iehova. (A taio i te Hebera 6:10.) Teie ta te tahi taeae i parau no ta ˈna taviniraa: “Ua tanu tatou, ua pîpî e ua pure ma te tiaturi e faatupu Iehova i te anaanatae.”—Kor. 1, 3:6.

E nehenehe te taata e faaroo i te poroi o te Faatereraa arii ia ati ia tatou te tuhaa fenua taatoa i te porohia (A hiˈo i te paratarafa 14)

E NAFEA IA OAOA?

15. E tia anei ia horoa noa ˈtu eita te taata e faaite i te mauruuru? A faataa.

15 Te hinaaro ra Iesu ia horoa noa tatou no te mea e faaoaoa te reira ia tatou. A na reira ˈi, e rave rahi te hinaaro atoa e horoa mai. No reira oia i faaitoito mai ai: “A tamau i te horoa, e horoa atoa mai ïa te taata. E ninii ratou i roto i to outou ahu e rave rahi roa mea, pue maitai, ueuehia e purehu noa ˈtu i rapae. Tei te huru hoi o ta outou faitoraa e faito-atoa-hia ˈi ta outou.” (Luka 6:38) E ere râ te taata atoa te faaite i te mauruuru ia horoa tatou. Eiaha râ e faaea i te horoa, aita roa hoi outou i ite i te maitai e nehenehe e tupu na roto i te hoê noa ohipa i ravehia ma te aau tae.

16. E horoa tatou na vai ma e no te aha?

16 Eita te taata o te horoa ma te aau tae e tiai ia faahoˈihia mai ta ˈna. Ua parau Iesu: “Ia faatupu râ oe i te hoê tamaaraa, a titau manihini i te feia veve, te huma, te piriˈoˈi, te matapo. E oaoa ïa oe, no te mea aita ta ratou no te faahoˈi mai i ta oe.” (Luka 14:13, 14) Te na ô ra te Bibilia: “E haamaitaihia te taata horoa.” Te na ô atoa ra: “E ao to tei haapao mai i te taata rii aroha ra.” (Mas. 22:9; Sal. 41:1) E tia ia horoa noa no to tatou hinaaro mau e tauturu ia vetahi ê.

17. Eaha te tahi mau ravea no te horoa a oaoa ˈtu ai tatou?

17 A faahiti ai i ta Iesu mau parau, “E rahi aˈe te oaoa ia horoa ˈtu i te horoahia mai,” aita Paulo i manaˈo noa i te horoaraa i te taoˈa materia. E nehenehe atoa tatou e horoa i te faaitoitoraa, te mau aˈoraa Bibilia e te tauturu hinaarohia. (Ohi. 20:31-35) Na roto i ta ˈna mau parau e ohipa, ua haapii Paulo e mea faufaa ia tâuˈa ia vetahi ê e ia horoa i to tatou taime, puai e here.

18. Eaha ta te feia maimi i faaite no nia i te huru horoa noa?

18 E oaoa te taata e horoa noa, ta te feia maimi ïa no nia i te huru o te taata i haapapu. Ia au i te hoê titorotororaa, te na ô ra vetahi e oaoa te noaa mai ia rave ratou i te ohipa maitai no te tahi atu. Ua faaite te feia maimi, ia tauturu tatou i te taata, e oaoa e e mauruuru tatou i to tatou oraraa. No reira te tahi mau aivanaa e manaˈo ai e maitai e e oaoa aˈe te taata e horoa noa i te rima tauturu. Eita iho â tatou e maere i ta ratou mau parau, ua na ô hoi o Iehova to tatou Atua poiete î i te here e rahi aˈe to tatou oaoa ia horoa tatou.—Tim. 2, 3:16, 17.

A TAMAU I TE HOROA!

19, 20. No te aha outou e hinaaro ai e horoa noa?

19 I teie mahana, e haapao noa te taata ia ratou iho, mea fifi ïa ia tamau i te horoa. Na roto râ i na faaueraa rahi roa ˈˈe e piti, ua haamanaˈo mai Iesu ia here ia Iehova ma to tatou aau, ora, manaˈo e puai atoa, e ia here i to tatou taata tupu mai ia tatou iho. (Mar. 12:28-31) I roto i teie haapiiraa ua ite mai tatou, e pee te feia e here ra ia Iehova i to ˈna haerea. E mea horoa noa o Iehova raua Iesu. Te faaitoito mai ra raua ia pee i to raua hiˈoraa no te mea e faaoaoa mau te reira ia tatou. Ma te horoa noa i te Atua e i to tatou taata tupu, e faahanahana tatou ia Iehova e e maitaihia tatou e vetahi ê atoa.

20 Mea papu, te rave nei outou i te maraa ia outou no te horoa e no te tauturu ia vetahi ê, i to outou iho â râ mau taeae e tuahine. (Gal. 6:10) Ia tamau outou i te na reira, e mauruuru e e here te taata ia outou e e oaoa outou. Te na ô ra te Bibilia: “Te taata horoa ra, e poria ïa; e tei pîpî i te pape ra, e pîpî-atoa-hia mai oia.” (Mas. 11:25) I roto i to tatou oraraa e te taviniraa, ua rau te ravea no te imi i te maitai o vetahi ê, no te hamani maitai e no te horoa noa. E hiˈo mai tatou i tera mau ravea i roto i te haapiiraa i muri nei.

^ Ua tauihia te iˈoa.