Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 33

A oaoa i te mau haamaitairaa ta oe e fanaˈo ra

A oaoa i te mau haamaitairaa ta oe e fanaˈo ra

Mea au aˈe ia oaoa i ta te mata e ite ra i te overe haere na muri i to ˈna mau hiaai.”KOH. 6:9.

HIMENE 111 Ia oaoa tatou i te Atua

HAAPOTORAA *

1. Eaha ta e rave rahi taeae e tuahine e rave ra no te tavini hau atu â ia Iehova?

  MEA rahi te ohipa ta tatou e rave ra a piri mai ai te hopea o teie nei ao. (Mat. 24:14; Luka 10:2; Pet. 1, 5:2) Te hinaaro nei tatou paatoa e tavini hau atu â ia Iehova. Mea rahi o te rave ra hau atu â i roto i te ohipa pororaa. Te hinaaro ra vetahi e tavini ei pionie. Area vetahi atu, te hinaaro ra ïa e tavini i te Betela aore ra i nia i te mau paturaa a te faanahonahoraa. E e rave rahi taeae tei haamau i te fa e riro mai ei tavini tauturu e ei matahiapo. (Tim. 1, 3:1, 8) E oaoa rahi to Iehova a ite ai oia e te hinaaro ra ta ˈna mau tavini e rave hau atu â no te tavini ia ˈna.—Sal. 110:3; Isa. 6:8.

2. Eaha to tatou huru ia ore ta tatou mau fa pae varua e naea?

2 E nehenehe râ tatou e toaruaru ia ore ta tatou mau fa e naea. No te matahiti rahi aore ra te tahi atu mau tupuraa, eita tatou e nehenehe e fanaˈo i te tahi mau haamaitairaa. (Mas. 13:12) Tera te tupuraa o Melissa. * Te hinaaro ra o ˈna e tavini i te Betela aore ra e apiti atu i te Haapiiraa no te feia poro i te parau apî oaoa o te Basileia. Te na ô ra oia: “Mea paari roa vau i teie nei no te fanaˈo i tera mau haamaitairaa. I te tahi taime, e toaruaru vau.”

3. Eaha te tahi mau titauraa no te fanaˈo i te hopoia i roto i te amuiraa?

3 I roto i te faanahonahoraa a Iehova, te vai ra te feia apî e te pautuutu. Mea maramarama ratou, mea peepee e te hinaaro ra ratou e amo i te hopoia. Tera râ, te titauhia nei ia faatupu ratou i te mau huru maitatai mai te faaoromai e te faatura ia vetahi ê. Te titau-atoa-hia ra ia rave ratou i ta ratou ohipa ma te ore e ru. I reira ïa ratou e ineine ai no te amo i te hopoia i roto i te faanahonahoraa a Iehova. Teie te hiˈoraa o Nick. I te 20raa o to ˈna matahiti, ua inoino oia, aita hoi oia i faatoroahia ei tavini tauturu. Ua manaˈo o ˈna e titauhia paha ia haamaitai atu â i to ˈna huru. Ua tutava ïa o ˈna i te faatupu i te mau huru maitatai. Ua tamau oia i te ohipa i roto i te amuiraa e i roto i te pororaa. I teie mahana, te tavini ra o ˈna ei mero o te hoê Tomite amaa.

4. Eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie tumu parau haapiiraa?

4 Te toaruaru ra anei oe i te mea e aita ta oe fa i naea? A faataa i to oe mau huru aau ia Iehova. (Sal. 37:5-7) E nehenehe atoa oe e ani i te tahi mau taeae paari i te pae varua ia tauturu ia oe ia rave hau atu â i roto i ta oe taviniraa ia Iehova. A ohipa ia au i ta ratou e parau mai, i reira ïa ta oe fa e naea ˈi. E mai te peu tei roto oe i te hoê â huru tupuraa e to Melissa? Eaha te rave? E nafea ia oaoa noa? No te pahono i tera uiraa, e hiˈopoa mai ïa tatou i roto i teie tumu parau haapiiraa eaha te hopoi mai i te oaoa, e nafea ia oaoa ˈtu â e eaha te tahi mau fa ta oe e nehenehe e haamau ia oaoa ˈtu â oe?

EAHA TE HOPOI MAI I TE OAOA?

5. Eaha ta tatou e haapao ia oaoa noa tatou? (Koheleta 6:9)

5 Te faataa ra te Koheleta 6:9 eaha te mea e hopoi mai i te oaoa. (A taio.) Te taata o te haapao noa i “ta te mata e ite ra,” e navai noa ïa o ˈna i te mea e vai ra ia ˈna ra. Te taata râ o te horo na muri i te mea o te ore e noaa ia ˈna, eita ïa o ˈna e mâha. Eaha ïa te haapiiraa? E oaoa tatou mai te peu noa e haapao tatou i te mea e vai ra ia tatou ra, eiaha ma te haamau i te fa o te ore e naea ia tatou.

6. Eaha te faahohoˈaraa ta tatou e hiˈo mai i teie nei e eaha ta te reira e haapii mai?

6 E nehenehe mau anei râ e mauruuru i te mea e vai ra ia tatou? Mea rahi o te manaˈo ra eita e haere, mea au hoi na tatou e haapii i te rave i te mea apî. Te parau mau râ, e nehenehe tatou e oaoa i ta to tatou “mata e ite ra.” E hiˈopoa mai tatou i te faahohoˈaraa a Iesu no nia i te mau taleni i roto i te Mataio 25:14-30. E haapii mai tera hiˈoraa e nafea ia oaoa ˈtu â i te mau haamaitairaa ta tatou e fanaˈo ra.

E NAFEA IA OAOA ˈTU Â?

7. A faataa poto i te faahohoˈaraa a Iesu no nia i te mau taleni.

7 I roto i te faahohoˈaraa a Iesu, te reva ra te hoê taata. Hou râ o ˈna a reva ˈi, ua titau o ˈna i ta ˈna mau tavini e ua horoa ˈtu i te taleni ia haapao ratou. * Ua haapao o ˈna eaha te maraa i ta ˈna tavini tataitahi e ua horoa ˈtu e pae taleni na te tavini matamua, e piti na te tahi atu, e hoê na te toru o te tavini. Ua haapao maitai iho â na piti tavini matamua i ta raua taleni. Aita râ te toru i rave i te tahi noa ˈˈe mea i ta ˈna taleni e tihatihia ˈtura oia.

8. Eaha te tumu e oaoa ˈi te tavini matamua?

8 Eita e ore e ua oaoa roa te tavini matamua i te iteraa e ua horoa to ˈna fatu e pae taleni ia ˈna ra, e tino moni rahi roa hoi teie! E faaiteraa ïa tera e mea tiaturi na te fatu i ta ˈna tavini. A ite ai i te reira, ua nehenehe te piti o te tavini e inoino no te mea aita te fatu i horoa atoa e pae taleni ia ˈna ra. Eaha mau na râ ta ˈna i rave?

Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o te piti o te tavini faahitihia i roto i ta Iesu faahohoˈaraa? (1) Ua horoa to ˈna fatu e piti taleni ia ˈna ra. (2) Ua rohi o ˈna ia apî mai o ˈna i te faufaa a te fatu. (3) Ua tataipiti tei noaa mai ia ˈna (A hiˈo i te paratarafa 9-11)

9. Ia au i te faahohoˈaraa, ua riri e ua amuamu anei te piti o te tavini? (Mataio 25:22, 23)

9 A taio i te Mataio 25:22, 23. Aita Iesu i parau ua riri e ua inoino te piti o te tavini i te mea e piti anaˈe taleni tei horoahia ia ˈna. Aita atoa Iesu i faaite ua amuamu o ˈna ma te parau: ‘Tera anaˈe ta ˈu? No te aha aita te fatu i horoa atoa mai e pae taleni na ˈu? Mai te peu te manaˈo ra te fatu aita e haere ia ˈu ia haapao i ta ˈna faufaa, mea maitai aˈe ïa ia haere au e huna i ta ˈna moni a rave atu ai i te ohipa na ˈu iho!’

10. Eaha ta te piti o te tavini i rave i na taleni i horoahia ˈtu ia ˈna?

10 Mai te tavini matamua, ua haapao maite atoa te piti o te tavini i te hopoia i horoahia ia ˈna e ua tutava o ˈna i te tavini i to ˈna fatu. Maoti ta ˈna i rave, ua tataipiti te faufaa ta to ˈna fatu i tuu atu ia ˈna ra e ua haamaitai rahi te fatu ia ˈna no ta ˈna ohipa. Ua haapopou rahi te fatu ia ˈna e ua horoa ˈtu hau atu â hopoia.

11. E nafea tatou e oaoa ˈtu â?

11 E nehenehe atoa tatou e oaoa ˈtu â ma te rohi tamau i roto i te mau tuhaa atoa o te taviniraa. A poro “ma te itoito rahi” e a tamau i te ohipa i roto i ta oe amuiraa. (Ohi. 18:5; Heb. 10:24, 25) A haere i te mau putuputuraa e a faaineine i te pahonoraa no te faaitoito ia vetahi ê. A rave maite i ta oe mau vauvauraa i te mau putuputuraa i ropu i te hebedoma. Ia anihia oe ia rave i te tahi ohipa i roto i ta oe amuiraa, a tapae oioi mai no te rave i te reira. Eiaha roa e haafaufaa ore i te mau hopoia e horoahia ˈtu ia oe, a tutava râ ia aravihi atu â oe. (Mas. 22:29) Ia tamau oe i te ohipa no Iehova, e piri atu â oe ia ˈna e e oaoa ˈtu â oe. (Gal. 6:4) E tauturu atoa te reira ia oe ia oaoa noa ˈtu e horoahia te hopoia ta oe i hinaaro noa na i te tahi atu i roto i te amuiraa.—Roma 12:15; Gal. 5:26.

12. Eaha tei tauturu ia Melissa e Nick ia oaoa noa i roto i ta raua taviniraa?

12 Noa ˈtu aita Melissa i nehenehe e tavini i te Betela aore ra e apiti atu i te Haapiiraa no te feia poro i te parau apî oaoa o te Basileia, te parau ra o ˈna: “Te tamau nei au i te horoa i te mea maitai roa ˈˈe e maraa ia ˈu i roto i ta ˈu taviniraa pionie e na te reira e faaoaoa ia ˈu.” E eaha ta Nick i rave no te haapae i te inoino i te mea e aita oia i riro atura ei tavini tauturu? Te na ô ra o ˈna: “Ua haapao noa vau i ta ˈu i nehenehe e rave, mai te apitiraa i te pororaa e ma te horoa i te pahonoraa faaitoito mau i te mau putuputuraa. Ua faaî atoa vau i ta ˈu aniraa no te tavini i te Betela e ua fariihia vau i te matahiti i muri iho.”

13. Eaha te maitai ia rohi tamau oe i roto i ta oe taviniraa? (Koheleta 2:24)

13 E ia rohi tamau oe i roto i ta oe taviniraa, e fanaˈo anei oe hau atu â haamaitairaa i muri mai? E nehenehe, mai ta te hiˈoraa o Nick e faaite ra. Aita anaˈe râ, mai ta te hiˈoraa o Melissa e faaite ra, e nehenehe oe e oaoa ˈtu â e e oaoa roa oe i te mea ta oe e rave ra no Iehova. (A taio i te Koheleta 2:24.) Hau atu â, e oaoa roa oe ia ite e te mauruuru ra to tatou Fatu o Iesu Mesia i ta oe mau tutavaraa atoa.

TE MAU FA E OAOA ˈTU Â TATOU

14. Eaha ta tatou e haamanaˈo ia haamau tatou i te fa pae varua?

14 E ere no te mea te rohi tamau ra tatou i roto i te taviniraa eita ïa tatou e haamau i te tahi atu mau fa no te tavini atu â ia Iehova. Mea faufaa roa ia haamau i te fa pae varua o te tauturu ia tatou ia haamaitai atu â i ta tatou taviniraa e ia tauturu i to tatou mau taeae e tuahine. E naea tera mau fa ia tutava tatou i te tauturu ia vetahi ê ma te haehaa.—Mas. 11:2; Ohi. 20:35.

15. Eaha te tahi mau fa e oaoa ˈtu â oe?

15 Eaha te tahi mau fa ta oe e nehenehe e haamau? A ani ia Iehova ia tauturu ia oe ia ite eaha te maraa ia oe. (Mas. 16:3; Iak. 1:5) E nehenehe oe e haamau hoê o te mau fa faahitihia i roto i te  paratarafa matamua o teie tumu parau haapiiraa, oia hoi e riro mai ei pionie tauturu aore ra ei pionie tamau, tavini i te Betela aore ra e apiti i te mau paturaa a te faanahonahoraa. E nehenehe oe e haapii i te hoê reo ê aore ra e reva roa i te hoê vahi ê no te poro. E ite mai oe i te tahi atu mau haamaramaramaraa i roto i te pene 10 o te buka Faanahohia no te rave i te hinaaro o Iehova (Farani) e ma te paraparau i te mau matahiapo o ta oe amuiraa. * Ia rohi oe ia naea ta oe mau fa, e itehia ta oe mau tutavaraa e e oaoa ˈtu â oe.

16. Eaha te nehenehe e rave ia ore te tahi fa e naea ia oe?

16 Ia ore râ te mau fa i faahitihia i roto i teie tumu parau haapiiraa e naea ia oe, a haamau ïa i te tahi atu fa e maraa ia oe. Teie te tahi atu mau fa.

Eaha te tahi mau fa ta oe e haamau? (A hiˈo i te paratarafa 17) *

17. Ia au i te Timoteo 1, 4:13, 15, e nafea te hoê taeae e haamaitai ai i ta ˈna huru haapiiraa?

17 A taio i te Timoteo 1, 4:13, 15. Mai te peu e taeae oe, e nehenehe oe e haamaitai i ta oe huru paraparau e ta oe huru haapiiraa. Ia tutava oe i te haamaitai i ta oe taioraa, ta oe huru paraparau e ta oe huru haapiiraa, e tauturu oe i te feia e faaroo ra ia oe. A tamata i te haamau i te fa e haapii e e faaohipa i te mau manaˈo tauturu e vai ra i roto i te buka rairai A haamataro i te taio e te haapii atu. I te fare, a hiˈopoa i te haapiiraa tataitahi no te haamataro atu e a faaohipa i te reira a horoa ˈi oe i te oreroraa parau. A ui i te manaˈo o te taeae aˈo aore ra i te tahi atu mau matahiapo “e rohi ra i roto i te parau e te haapiiraa.” * (Tim. 1, 5:17) Eiaha e haapao noa ia faaohipa i te haapiiraa o te buka rairai. A hiˈo atoa râ e nafea oe e tauturu ai i te feia e faaroo ra ia haapuai i to ratou faaroo, aore ra e nafea ia faaitoito ia ratou ia faaohipa i ta ratou e haapii ra. Ma te na reira, e oaoa ˈtu â oe e o ratou atoa.

Eaha te tahi mau fa ta oe e haamau? (A hiˈo i te paratarafa 18) *

18. Eaha te tauturu ia naea ta tatou mau fa i roto i te pororaa?

18 O tatou paatoa tei faauehia ia poro e ia faariro i te taata ei pǐpǐ. (Mat. 28:19, 20; Roma 10:14) E nehenehe oe e aravihi atu â i roto i tera ohipa ma te haamau i te tahi mau fa a hiˈopoa e a faaohipa ˈi oe i ta oe e haapii ra i roto i te buka rairai Haapii atu. Te vai atoa ra te tahi atu mau manaˈo tauturu i roto i te Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano e i roto i te mau hiˈoraa no te aparauraa e patahia i te mau putuputuraa. A tamata i te mau ravea atoa no te ite eaha te tano roa ˈˈe no oe. Ma te faaohipa i tera mau manaˈo tauturu, e aravihi atu â oe i roto i te pororaa e e rahi atu â to oe oaoa.—Tim. 2, 4:5.

Eaha te tahi mau fa ta oe e haamau? (A hiˈo i te paratarafa 19) *

19. E nafea ia faatupu i te mau huru maitatai Kerisetiano?

19 A haamau ai i te fa, eiaha roa e haamoˈe e mea faufaa roa ia faatupu i te mau huru maitatai Kerisetiano. (Gal. 5:22, 23; Kol. 3:12; Pet. 2, 1:5-8) E nafea? Peneiaˈe te hinaaro ra oe e haapuai i to oe faaroo. E taio paha oe i te tahi o ta tatou mau papai o te horoa ra i te tahi mau manaˈo tauturu no te haapuai i to oe faaroo. E faufaa-atoa-hia oe ia mataitai i te JW Haapurororaa teata o te faaite ra i te hiˈoraa o te tahi mau taeae e tuahine tei tapea i te hoê faaroo puai noa ˈtu te mau ati ta ratou i faaruru. A feruri e nafea oe e pee ai i to ratou hiˈoraa.

20. Eaha te faaoaoa ˈtu â ia tatou e te faaiti i te mau manaˈo faatoaruaru?

20 Te hinaaro nei tatou paatoa e rave hau atu â i roto i ta tatou taviniraa ia Iehova. I roto i te ao apî, e nehenehe tatou e rave hau atu â no te tavini ia ˈna. A tiai noa ˈi râ, e nehenehe tatou e rave i te mau mea atoa e maraa ia tatou. Ma te na reira, e oaoa ˈtu â tatou e e iti mai te mau manaˈo faatoaruaru. Te mea faufaa ˈtu â, e faahanahana tatou ia Iehova, “te Atua oaoa.” (Tim. 1, 1:11) E oaoa anaˈe ïa i te mau haamaitairaa e vai ra ia tatou nei!

HIMENE 82 “Ia anaana to outou maramarama”

^ Mea here na tatou ia Iehova e te hinaaro ra tatou e tutava i roto i ta tatou taviniraa ia ˈna. Te hinaaro ra vetahi e rave hau atu â i roto i te ohipa pororaa e te hinaaro ra vetahi atu e amo hau atu â hopoia i roto i te amuiraa. E nafea râ mai te peu aita ta tatou mau fa e naea ra noa ˈtu ta tatou mau tutavaraa? Eaha te tauturu mai ia tatou ia tamau noa i te tavini ia Iehova ma te oaoa? No te pahono i teie nau uiraa, e hiˈopoa mai tatou i te faahohoˈaraa ta Iesu i horoa no nia i te mau taleni.

^ Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

^ NO TE TAA MAITAI ATU Â: Te hoê taleni, o te tino moni ïa e noaa mai i te hoê taata o te ohipa i te hoê roaraa e 20 matahiti.

^ Te faaitoitohia ra te mau taeae ia haamau i te fa e riro ei tavini tauturu e ei matahiapo. No te tahi atu mau haamaramaramaraa, a hiˈo i te pene 5 e te 6 o te buka Faanahohia no te rave i te hinaaro o Iehova (Farani).

^ NO TE TAA MAITAI ATU Â: Te taeae aˈo, o te hoê ïa matahiapo o te horoa i te manaˈo tauturu i te mau matahiapo e te mau tavini tauturu no te haamaitai atu â i ta ratou huru haapiiraa i roto i te amuiraa.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: No te haamaitai i ta ˈna huru haapiiraa, te rave ra te taeae i te maimiraa i roto i ta tatou mau papai.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Ua haamau te tuahine i te fa e poro ma te faanaho-ore-hia e te pûpû ra o ˈna i te tareta jw.org i te vahine e afai mai ra i ta ˈna taofe.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: No te faaite i te mau huru maitatai Kerisetiano, te afai ra te tuahine maa faraoa na te tahi atu tuahine.