Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A riro faahou ei hoa no Iehova

A riro faahou ei hoa no Iehova

I TE mau matahiti atoa, e rave rahi taata tiavaruhia o te hoˈi mai ra i roto i te amuiraa. A feruri na i te “oaoa rahi” e vai ra i te raˈi ia hoˈi mai hoê mamoe herehia a Iehova! (Luka 15:7, 10) Mai te peu tera to oe tupuraa, e nehenehe oe e papu te oaoa ra o Iesu, te mau melahi e o Iehova e ua hoˈi mai oe i roto i te amuiraa. Teie râ, a tutava ˈi oe i te riro faahou ei hoa no Iehova, e farerei paha oe i te tahi mau fifi. Eaha ïa tera mau fifi e eaha te nehenehe e tauturu ia oe?

TE MAU FIFI

E rave rahi taeae e tuahine te toaruaru nei i muri aˈe i to ratou hoˈiraa mai i roto i te amuiraa. Te taa ra paha ia oe te huru o te arii Davida. Noa ˈtu ua tatarahapa o ˈna, teie ta ˈna i parau: “Mea rahi roa ta ˈu mau hape.” (Sal. 40:12; 65:3) A hoˈi mai ai te hoê taata tiavaruhia ia Iehova, e nehenehe o ˈna e tamau i te faahapa ia ˈna e e i te haama noa e rave rahi matahiti. Teie te hiˈoraa o Isabelle tei tiavaruhia hau atu i te 20 matahiti i te maoro. * Ua parau o ˈna: “Mea fifi no ˈu ia farii e ua faaore Iehova i ta ˈu mau hara.” E nehenehe te toaruaru e haafifi faahou i to oe auhoaraa e o Iehova. (Mas. 24:10) Eiaha roa ˈtu e vaiiho i te reira ia tupu.

E haapeapea atoa vetahi a manaˈo ai eita e haere ia ratou ia riro faahou ei hoa no Iehova. I muri aˈe i to Antoine hoˈiraa mai i roto i te amuiraa, ua na ô oia: “E au ra e ua moˈehia ia ˈu te mau mea atoa ta ˈu i haapii aore ra i rave ei Ite no Iehova.” E tapea teie mau huru aau ia vetahi ia tavini faahope roa ia Iehova.

Teie te tahi hiˈoraa: Ua tupu te hoê vero rahi e ua parari to oe fare, te vai ra te hinaaro no te tataî i te reira. A feruri ai râ oe i te ohipa e titauhia ia rave, eita paha oe e anaanatae faahou. Hoê â huru ia hara tatou, e ino to tatou auhoaraa e o Iehova. E titauhia te mau tutavaraa rahi ia maitai faahou mai to tatou auhoaraa e o Iehova. E nehenehe râ tatou e fanaˈo i te tauturu.

Te titau mai ra Iehova ia tatou: “A haere mai, i teie nei, e e faaafaro anaˈe i te fifi i rotopu ia tatou.” (Isa. 1:18) Ua rave aˈena oe i te mau tutavaraa no te faaafaro i te fifi. Te oaoa nei Iehova no ta oe i rave. A haamanaˈo, no ta oe faaotiraa e hoˈi mai ia Iehova, ua riro oe ei hiˈoraa ta ˈna e faaohipa nei no te haapapu e haavare Satani!—Mas. 27:11.

A hoˈi mai ai ia Iehova, ua faafatata ˈtu oe ia ˈna e ua fafau mai Iehova e faafatata atoa o ˈna ia oe. (Iak. 4:8) Tera râ, eita noa e navai ia hoˈi mai i roto i te amuiraa. E titauhia ia haapuai i to oe here i to oe Metua e Hoa, o Iehova. E nafea ïa?

A HAAMAU I TE MAU FA E NAEA IA OE

A haamau i te mau fa e naea ia oe. Te haamanaˈo ra paha oe i ta oe i haapii i nia ia Iehova e ta ˈna opuaraa no te fenua. Mea faufaa râ ia haamau faahou i te hoê porotarama pae varua ma te poro tamau, ma te apiti i te mau putuputuraa atoa e ma te rave i te taime no te amuimui faahou i to oe mau taeae e tuahine. Teie te tahi mau fa.

A tamau i te pure ia Iehova. Te taa maitai ra ia ˈna e ere i te mea ohie no oe ia pure ia ˈna no to oe mau manaˈo faahapa. (Roma 8:26) Tera râ, “a tamau maite i te pure” e i te faaite ia Iehova i to oe hinaaro rahi e riro faahou ei hoa no ˈna. (Roma 12:12) Te haamanaˈo ra André: “Ua faahapa rahi au ia ˈu iho e ua haama vau no ta ˈu i rave. I muri aˈe râ i ta ˈu mau pure, ua ite au i te hau o te feruriraa.” Aita anaˈe oe e ite eaha te parau ia Iehova, a hiˈopoa i te mau pure a te arii Davida i roto i te Salamo 51 e 65.

A tamau i te haapii i te Bibilia. E tauturu te reira ia oe ia haapuai i to oe faaroo e i to oe here ia Iehova. (Sal. 19:7-11) Te na ô ra Felipe: “No te mea aita vau i tamau i te taio e i te feruri maite i te Bibilia, ua paruparu roa vau i te pae varua e ua atea ê au ia Iehova. Eita vau e hinaaro e na reira faahou. No reira ua faaoti papu vau i te rave i ta ˈu iho haapiiraa Bibilia.” E nehenehe atoa oe e na reira. Aita anaˈe oe e ite eaha ta oe e hiˈopoa i roto i ta oe iho haapiiraa Bibilia, e nehenehe oe e ani i te tauturu a te hoê hoa Kerisetiano paari i te pae varua.

A tutava i te faahoa faahou i to oe mau taeae e tuahine. E taiâ paha vetahi i te hoˈi i roto i te amuiraa no te mea e manaˈo ratou eita te mau taeae e tuahine e farii maitai ia ratou. Te na ô ra Larissa: “Ua haama roa vau. Mai te huru ra e ua taiva vau i to ˈu mau taeae e tuahine e ua tamau vau i te faahapa ia ˈu.” E nehenehe te mau matahiapo e te mau Kerisetiano paari i te pae varua e tauturu ia oe ia riro faahou mai ei hoa no Iehova. (A hiˈo i te tumu parau “ Eaha ta te mau matahiapo e nehenehe e rave?”) Te oaoa ra ratou ua hoˈi mai oe e te hinaaro nei ratou ia oaoa atoa oe!—Mas. 17:17.

E nafea oe ia piri atu â i te amuiraa? A tamau i te amuimui i to oe mau taeae e tuahine i te mau putuputuraa e i roto i te pororaa. Te na ô ra Félix: “I to ˈu hoˈiraa mai, ua oaoa roa ta ˈu amuiraa e ua farii-maitai-hia vau. Ua tauturu mai ratou ia ˈu ia taa e ua faaore Iehova i ta ˈu mau hara. E nehenehe ïa vau e tamau i te tavini ia ˈna ei mero o te amuiraa.”—A hiˈo i te tumu parau “ Eaha ta oe e nehenehe e rave?

EIAHA E TUU!

E tamau Satani i te haafifi i to oe auhoaraa e o Iehova. (Luka 4:13) A tamau ïa i te haapuai i to oe faaroo.

Teie ta Iehova i fafau no nia i ta ˈna mau mamoe: “E imi au i tei moˈe, e faahoˈi mai au i tei overe ra, e taamu vau i te pepe, e e faaitoito vau i tei paruparu.” (Ezk. 34:16) Ua tauturu Iehova e rave rahi Kerisetiano ia hoˈi mai ia ˈna ra e ua riro faahou mai ratou ei hoa no ˈna. Ia papu atoa ia oe, te hinaaro ra Iehova e tauturu ia oe ia maitai faahou mai to oe auhoaraa e o ˈna.

^ Ua tauihia te tahi mau iˈoa.