Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 14

Te rave faahope roa ra anei outou i ta outou taviniraa?

Te rave faahope roa ra anei outou i ta outou taviniraa?

“A tamau i te poro i te parau apî oaoa, a rave faahope roa i ta oe taviniraa.”—TIM. 2, 4:5, nota.

HIMENE 57 E poro anaˈe i te mau taata atoa

HAAPOTORAA *

I muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia haere “e faariro i te taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ” (A hiˈo i te paratarafa 1)

1. Eaha te hinaaro o te mau tavini atoa a te Atua e eaha te tumu? (A hiˈo i te hohoˈa i te api matamua.)

 UA FAAUE Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “A haere . . . e faariro i te taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ na ˈu.” (Mat. 28:19) E hinaaro te mau tavini haapao maitai atoa a te Atua e haapii e nafea ratou ia “rave faahope roa” i te taviniraa i tuuhia ˈtu ia ratou. (Tim. 2, 4:5) Eaha te tumu? Aita ˈtu hoi ohipa faufaa, hoona e ru roa ˈˈe maoti te ohipa pororaa! Tera râ, e ere i te mea ohie no vetahi ia horoa i te taime rahi i roto i te taviniraa.

2. Eaha te nehenehe e tapea ia tatou ia rave faahope roa i ta tatou taviniraa?

2 E horoa rahi tatou i to tatou taime e puai i roto i te tahi atu mau tuhaa faufaa o te oraraa. E faataa paha tatou e rave rahi hora ia noaa mai te moni no te aupuru i to tatou utuafare. E hopoia ê atu paha ta tatou aore ra ua roohia i te maˈi, te hepohepo aore ra ua ruhiruhia roa. E nafea ia rave faahope roa i ta tatou taviniraa noa ˈtu tera mau fifi e hopoia?

3. Eaha ta te Mataio 13:23 e haapii mai ra?

3 Eiaha e haaparuparu ia ore tatou e horoa rahi i roto i te taviniraa no to tatou tupuraa. Ua ite Iesu e ere hoê â faito hotu to te mau taata atoa. (A taio i te Mataio 13:23.) Tera râ, te haafaufaa ra Iehova i te mau mea atoa e ravehia ra no te tavini ia ˈna ia au i te maraa ia tatou. (Heb. 6:10-12) Aore ra ia au i to tatou tupuraa, e nehenehe tatou e rave hau atu â. E hiˈopoa mai tatou e nafea ia tuu i te taviniraa i te parahiraa matamua, ia tapea i te hoê oraraa haapae e ia aravihi atu â no te poro e no te haapii ia vetahi ê. Na mua râ, e hiˈo anaˈe eaha mau na te auraa ia rave faahope roa i ta tatou taviniraa.

4. Eaha te auraa ia rave faahope roa i ta tatou taviniraa?

4 No te rave faahope roa i ta tatou taviniraa, e titauhia ia horoa i te taime rahi no te poro e no te haapii ia vetahi ê. Tera râ, mea faufaa atoa to tatou manaˈo turai no Iehova. No to tatou here ia Iehova e i te taata tupu tatou e poro ai. (Mar. 12:30, 31; Kol. 3:23) E ohipa ïa tatou ma te aau e puai atoa no te horoa i te mea maitai roa ˈˈe i roto i te taviniraa a Iehova. * Ia haafaufaa tatou i te ohipa pororaa, e tutava ïa tatou i te faaite i te parau apî oaoa i te mau taata atoa ta tatou e farerei.

5-6. E nehenehe anei te hoê taata poro e tuu i te taviniraa i te parahiraa matamua noa ˈtu mea rahi ta ˈna ohipa? A horoa i te hiˈoraa.

5 A feruri na i te tahi taurearea mea au roa na ˈna e hauti i te tita. I te hopea hebedoma, e hauti oia i te tita i roto i te hoê fare inuraa taofe. No te amo râ i ta ˈna haamâuˈaraa atoa, e titauhia ia rave atoa oia i te ohipa i roto i te hoê fare toa mai te Monire e tae atu i te Mahana pae. Noa ˈtu tei reira te rahiraa o to ˈna taime, o te hautiraa i te tita ta ˈna e au aˈe. Ta ˈna fa, ia aravihi atu â oia no te faariro i te hautiraa upaupa ei toroa no ˈna. E oaoa roa te taurearea i te hauti i te tita i te taime e vata ˈi o ˈna noa ˈtu no te hoê taime poto noa!

6 Mea iti paha te taime ta outou e horoa i roto i te ohipa pororaa no to outou tupuraa. Tera râ te ohipa ta outou mea poihere roa ˈˈe! E tutava ïa outou i te aravihi atu â no te haaputapû i te aau o te taata i te poroi o te Faatereraa arii. E nafea outou ia tuu i te taviniraa i te parahiraa matamua?

E NAFEA IA TUU I TE TAVINIRAA I TE PARAHIRAA MATAMUA?

7-8. E nafea ia pee i te hiˈoraa o Iesu i roto i ta tatou taviniraa?

7 E hiˈoraa faahiahia mau ta Iesu i vaiiho mai. O te pororaa i te Faatereraa arii a te Atua te tuhaa faufaa roa ˈˈe o to ˈna oraraa. (Ioa. 4:34, 35) Ua haere na avae oia i te mau vahi atea roa no te poro e rave rahi atu â taata. Ua poro Iesu i te vahi taata e i tera e tera fare.

8 Noa ˈtu eaha te taime e te vahi, e nehenehe tatou e pee i te Mesia ma te paraparau no nia i te Faatereraa arii. E titauhia râ ia rave i te mau haapaeraa. (Mar. 6:31-34; Pet. 1, 2:21) I roto i te amuiraa, e nehenehe vetahi e rave i te taviniraa pionie taa ê, tamau aore ra tauturu. Area te tahi atu, e haapii ïa i te reo ê aore ra e haere i te vahi e hinaaro-rahi-hia te feia poro. Tera râ, na te toea o te mau taata poro e rave nei i te rahiraa o te ohipa pororaa ia au i to ratou tupuraa. Mea rahi anei aore ra mea iti ta outou e horoa ra i roto i te taviniraa, eita roa Iehova e titau atu i te ore e maraa ia outou. Ta ˈna e hinaaro ra, ia oaoa tatou paatoa i te taviniraa moˈa a faaite ai “i te parau apî oaoa hanahana a te Atua oaoa.”—Tim. 1, 1:11; Deut. 30:11.

9. (a) Noa ˈtu ua titauhia ia rave Paulo i te ohipa, mea nafea oia i te tuuraa i te taviniraa i te parahiraa matamua? (b) Ia au i te Ohipa 28:16, 30, 31, eaha to Paulo huru feruriraa no nia i te taviniraa?

9 O te aposetolo Paulo atoa te tahi hiˈoraa maitai i roto i te taviniraa. I te piti o to ˈna tere mitionare i Korinetia, mea iti roa ta ˈna moni e ua titauhia oia ia rave i te ohipa hamani fare ie. Aita râ Paulo i faariro i te reira ei ohipa faufaa roa ˈˈe. Ua rave noa oia i tera imiraa no te amo i ta ˈna iho mau haamâuˈaraa no te faaite i te parau apî oaoa i to Korinetia. (Kor. 2, 11:7) Noa ˈtu ua titauhia ia rave Paulo i te ohipa no te faatamaa ia ˈna, ua tamau oia i te haafaufaa na mua i te ohipa pororaa, o ta ˈna ïa i rave i te mau Sabati atoa. A maitai mai ai to ˈna tupuraa, ua poro oia i “te parau a te Atua ma te itoito rahi, a faaite papu ai i te ati Iuda e o Iesu te Mesia.” (Ohi. 18:3-5; Kor. 2, 11:9) E piti matahiti te maoro Paulo i te tapearaahia i roto i te hoê fare i Roma, ua poro noa râ oia i te feia atoa tei haere mai e farerei ia ˈna e ua papai atoa i te rata ia vetahi ê. (A taio i te Ohipa 28:16, 30, 31.) Ua faaoti papu Paulo i te ore e vaiiho i te tahi noa ˈˈe mea ia haafifi i ta ˈna taviniraa. Teie ta ˈna i papai: “No te mea e ua horoahia mai teie taviniraa ia matou . . . , eita ïa matou e tuu.” (Kor. 2, 4:1) Mai ia Paulo, noa ˈtu e rave tatou i te ohipa no te faatamaa ia tatou, e nehenehe noa â tatou e tuu i te taviniraa Kerisetiano i te parahiraa matamua.

Ua rau te raveraa no te rave faahope roa i ta tatou taviniraa (A hiˈo i te paratarafa 10-11)

10-11. E nafea ia rave faahope roa i te taviniraa Kerisetiano noa ˈtu te maˈi e te matahiti rahi?

10 Ua rau te raveraa a te mau Kerisetiano matamua no te poro i te taata. Ua na reira ratou i tera e tera fare, i te vahi taata e ma te faanaho-ore-hia. (Ohi. 17:17; 20:20) Ia ore tatou e nehenehe e poro na te mau fare no te maˈi anei aore ra te matahiti rahi, no te aha e ore ai e parahi i te hoê vahi e nehenehe ai tatou e poro i te feia e hahaere na reira. E tamata atoa anaˈe i te poro ma te faanaho-ore-hia, ma te papai i te rata aore ra ma te niuniu atu i te taata. E rave rahi Kerisetiano maˈimaˈi e ruhiruhia tei oaoa e tei mauruuru i tera mau raveraa!

11 E nehenehe anei tei roohia i te maˈi e rave faahope roa i ta ratou taviniraa? E! Ua na ô te aposetolo Paulo: “E puai to ˈu ia faaruru i te mau mea atoa maoti tei horoa mai i te puai.” (Phil. 4:13) I te tahi o to ˈna mau tere mitionare, ua hinaaro Paulo i te puai a roohia ˈi o ˈna i te maˈi. Ua faataa oia i to Galatia: “No to ˈu maˈiraahia i nehenehe ai au e faaite ia outou i te parau apî oaoa no te taime matamua.” (Gal. 4:13) Mai ia ˈna, e nehenehe te feia maˈimaˈi e ruhiruhia e poro i te mau taote, tuati maˈi e te feia atoa e aupuru ia ratou. Peneiaˈe, aita ratou i te fare a haere atu ai te mau taeae e tuahine e poro.

E NAFEA IA TAPEA I TE HOÊ ORARAA HAAPAE?

12. Eaha ta Iesu i hinaaro e faaite a parau ai ia hiˈo to tatou mata i “te hoê noa mea”?

12 Ua faaite Iesu e titauhia te hoê oraraa haapae no te tuu i te taviniraa i te parahiraa matamua. Ua na ô oia: “Te mori o te tino, o te mata ïa. Ia hiˈo to oe mata i te hoê noa mea, e maramarama ïa to oe tino taatoa.” (Mat. 6:22) Te auraa, hoê anaˈe fa ta tatou e tiatonu, eiaha ïa tatou ia vaiiho i te tahi atu mea ia haafifi i ta tatou taviniraa. O ta Iesu ïa i rave i roto i to ˈna oraraa e ua haapii oia i ta ˈna mau pǐpǐ ia tiatonu i nia i te taviniraa a Iehova e ta ˈna Faatereraa arii. Mai te Mesia, e faatano anaˈe i to tatou oraraa i nia i te taviniraa Kerisetiano ma “te imi na mua i te Faatereraa arii a te Atua e ta ˈna parau-tia.”—Mat. 6:33.

13. Eaha te tauturu mai ia tiatonu i nia i te taviniraa?

13 Eaha te tahi ravea no te tiatonu i nia i te taviniraa? O te raveraa ïa i te haapaeraa no te tauturu atu â ia vetahi ê e no te faaite i to tatou here ia Iehova. * E nehenehe anei e taui i ta tatou hora ohipa no te poro atu â i roto i te hebedoma? E tia anei ia tatou ia faaiti mai i te faaanaanataeraa o te amu rahi i to tatou taime?

14. Eaha te mau haapaeraa ta te tahi na hoa faaipoipo i rave no te haafaufaa ˈtu â i te taviniraa?

14 Ua rave te hoê matahiapo e ta ˈna vahine i te haapaeraa no te poro atu â. Te na ô ra taeae Elias: “Aita mâua i nehenehe e rave oioi i te taviniraa pionie. Ua tia râ ia mâua ia rave i te tahi mau faaotiraa o tei tauturu mai ia horoa ˈtu â i te taime i roto i te taviniraa. Ua faaiti mai mâua i te mau haamâuˈaraa e i te mau mea o tei haapau rahi i to mâua taime. Ua ani atoa i to mâua paoti ohipa ia taui i ta mâua hora ohipa. I muri aˈe, ua nehenehe mâua e poro i te ahiahi, e faatere e rave rahi atu â haapiiraa Bibilia e e poro e piti mahana o te hebedoma i te mau avaˈe atoa. Auê oaoaraa e!”

E NAFEA IA ARAVIHI ATU Â I TE PORO E TE HAAPII I TE TAATA?

E tamau tatou i te riro ei taata poro aravihi ma te faaohipa i ta tatou e haapii ra i te putuputuraa (A hiˈo i te paratarafa 15-16) *

15-16. Ia au i te Timoteo 1, 4:13, 15, e nafea tatou e tamau ai i te riro ei taata poro aravihi? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Te mau fa ia rave faahope roa vau i ta ˈu taviniraa.”)

15 I roto i te tahi mau toroa, e titauhia ia fanaˈo tamau te mau rave ohipa i te faaineineraa e te haapiiraa ia rahi atu â to ratou ite e aravihi. Eaha te tauturu atoa i te feia poro o te Faatereraa arii ia na reira? E titauhia ia tamau ratou i te haapii e nafea ia aravihi noa ˈtu â.—Mas. 1:5; a taio i te Timoteo 1, 4:13, 15.

16 E nafea tatou e tamau noa ˈi i te riro ei taata poro aravihi? Ma te haapao maite ïa i te aratairaa o ta tatou Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano i te mau hebedoma atoa. E haafaufaa anaˈe i te manaˈo tauturu ta te peretiteni e horoa i te mau piahi. I muri aˈe, e faaohipa anaˈe i tera mau manaˈo no te poro i te tahi taata. E nehenehe e ani i te tauturu e e poro e te tiaau o ta outou pǔpǔ pororaa, e te hoê taata poro aravihi, pionie aore ra te tiaau haaati. Ia aravihi tatou i te faaohipa i te mau mauhaa atoa o ta tatou taviniraa, e oaoa tatou i te poro e te haapii atu â ia vetahi ê.

17. Eaha te haamaitairaa e noaa ia rave faahope roa outou i ta outou taviniraa?

17 Ia taa maitai ia tatou “eaha te mea faufaa roa ˈˈe” a tiatonu noa ˈi i nia i te taviniraa Kerisetiano, e tavini tatou ia Iehova “ma te oaoa.” (Phil. 1:10; Sal. 100:2) Auê tatou i te mauruuru ia Iehova i te fariiraa ia tatou ei “hoa ohipa” no ˈna! (Kor. 1, 3:9) Noa ˈtu eaha to tatou tupuraa, e horoa mai iho â Iehova i te puai no te rave faahope roa i ta tatou taviniraa. (Kor. 2, 4:1, 7; 6:4) Mea iti anei aore ra mea rahi ta outou e rave nei, e oaoa outou i ta outou iho e rave ra ma te aau e puai atoa. (Gal. 6:4) Ia rave faahope roa outou i ta outou taviniraa, te haapapu ra outou i to outou here ia Iehova e i to outou taata tupu. Mea na reira outou iho “e ora mai ai e te feia e faaroo” ia outou.—Tim. 1, 4:16.

HIMENE 58 Imi anaˈe i te feia e au i te hau

^ Ua faaue Iesu ia tatou ia poro i te parau apî oaoa o te Faatereraa arii e ia faariro i te taata ei pǐpǐ na ˈna. E faaite mai teie tumu parau e nafea tatou ia rave faahope roa i ta tatou taviniraa noa ˈtu to tatou mau fifi. E haapii atoa mai tatou e nafea ia aravihi e ia oaoa ˈtu â i roto i ta tatou ohipa pororaa.

^ NO TE TAA MAITAI ATU Â: E rave rau tuhaa to te taviniraa Kerisetiano. Te vai ra te pororaa e te haapiiraa i te taata, te ohipa paturaa e tataîraa, e te hopoiraa i te tauturu i muri aˈe i te hoê ati natura.—Kor. 2, 5:18, 19; 8:4.

^ A hiˈo i te api 8 o Te Pare Tiairaa Tiurai 2016 no te ite na hitu manaˈo tauturu o te tumu parau “E nafea oe e faaiti mai ai i te tahi mau mea i roto i to oraraa.”

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: I te putuputuraa, te rave ra te tuahine i te hoê farerei-faahou-raa. I muri iho, te tapao ra oia i roto i ta ˈna buka rairai Haapii atu i te mau manaˈo tauturu a te peretiteni o te putuputuraa. I te hopea hebedoma, te faaohipa ra oia i ta ˈna i haapii i te putuputuraa no te poro i te taata.