Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 8

E nafea ia oaoa noa i roto i te tamataraa?

E nafea ia oaoa noa i roto i te tamataraa?

“A oaoa to ˈu mau taeae ia faaruru outou i te ati e rave rau.”—IAK. 1:2.

HIMENE 111 Ia oaoa tatou i te Atua

HAAPOTORAA *

1-2. Ia au i te Mataio 5:11, eaha to tatou huru i mua i te tamataraa?

 UA HAAPAPU atu Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e oaoa iho â ratou. Ua faaara atoa râ oia i te feia e here ra ia ˈna e faaruru ratou i te fifi. (Mat. 10:22, 23; Luka 6:20-23) Ei pǐpǐ na te Mesia, e oaoa atoa tatou. E nafea râ tatou ia patoi mai te utuafare fetii, ia hamani ino mai te hau faatere, aore ra ia faahepo mai te mau hoa ohipa aore ra haapiiraa ia rave i te tahi mau mea tano ore? E nehenehe te reira e haapeapea ia tatou.

2 E ere iho â te hamani-ino-raa i te tumu e oaoa ˈi te taata. Tera râ te faaue ra te Parau a te Atua ia oaoa. Ua papai te pǐpǐ Iakobo eiaha tatou ia hepohepo a faaoromai ai i te ati, e oaoa anaˈe râ. (Iak. 1:2, 12) E ua parau atoa Iesu ia oaoa tatou noa ˈtu eaha te hamani-ino-raa. (A taio i te Mataio 5:11.) E nafea ïa tatou ia oaoa noa i roto i te ati? E feruri anaˈe i te tahi mau manaˈo ta Iakobo i papai atu i te mau Kerisetiano matamua. Na mua roa, e hiˈo mai tatou i te mau fifi ta taua mau Kerisetiano ra i faaruru.

TA TE MAU KERISETIANO MATAMUA I FAARURU

3. Eaha tei tupu i muri iti noa ˈˈe i to Iakobo riroraa mai ei pǐpǐ na Iesu?

3 I muri iti noa ˈˈe i to Iakobo, te taeae o Iesu, riroraa mai ei pǐpǐ, ua hamani-ino-hia te mau Kerisetiano i Ierusalema. (Ohi. 1:14; 5:17, 18) E a haapohehia ˈi te pǐpǐ ra o Setephano, e rave rahi Kerisetiano tei faarue i te oire, “purara ê atura te mau pǐpǐ atoa na Iudea e na Samaria” e tae roa ˈtu i Kupero e Anetiohia. (Ohi. 7:58–8:1; 11:19) Ua faaruru te mau pǐpǐ e rave rahi fifi. Ua tamau noa râ ratou i te poro i te parau apî oaoa i te mau vahi atoa ta ratou i haere e haamauhia ˈtura te mau amuiraa na roto i te mau oire faaterehia e to Roma. (Pet. 1, 1:1) I muri aˈe râ i te reira, e mau taime arepurepu rahi atu â te tiai mai ra i tera mau Kerisetiano matamua.

4. Eaha te tahi atu mau tamataraa ta te mau Kerisetiano matamua i faaruru?

4 Ua faaruru te mau Kerisetiano matamua i te mau tamataraa e rave rau. Ei hiˈoraa i te matahiti 50, ua faaue Kalaudio, te emepera Roma, ia faarue te mau ati Iuda atoa i Roma. Ua faahepohia ïa te mau ati Iuda tei riro mai ei Kerisetiano ia faarue i to ratou fare e ia haere i te tahi atu fenua. (Ohi. 18:1-3) No nia i tei tupu i te matahiti 61, ua papai te aposetolo Paulo ua faarirohia to ˈna mau hoa Kerisetiano ei mataitairaa na te taata, ua faainohia, ua tuuhia i roto i te fare tapearaa e ua faaerehia i ta ratou mau taoˈa. (Heb. 10:32-34) E mai vetahi atu, ua faaruru tera mau Kerisetiano i te veve e te maˈi.—Roma 15:26; Phil. 2:25-27.

5. E pahono tatou i teihea mau uiraa?

5 A papai ai Iakobo i ta ˈna rata na mua iti aˈe i te matahiti 62, ua ite maitai o ˈna i te mau fifi ta to ˈna mau taeae e tuahine i faaruru. Maoti to ˈna varua, ua aratai Iehova ia Iakobo ia papai i taua mau Kerisetiano no te horoa ˈtu i te mau aˈoraa tano ia nehenehe ratou e tamau i te oaoa noa ˈtu te mau tamataraa. E hiˈopoa mai tatou i ta ˈna rata no te pahono i teie mau uiraa: Eaha te oaoa ta Iakobo i faahiti? E nafea te hoê Kerisetiano e ere ai i tera oaoa? E e nafea te paari, te faaroo e te itoito e tauturu mai ai ia tapea noa i to tatou oaoa i roto i te mau tamataraa e rave rau?

E NAFEA TE HOÊ KERISETIANO E OAOA NOA ˈI?

E au te oaoa o te hoê Kerisetiano i te mori e ama noa noa ˈtu te mataˈi e te ûa (A hiˈo i te paratarafa 6)

6. Ia au i te Luka 6:22, 23, no te aha te hoê Kerisetiano e oaoa noa ˈi i roto i te mau tamataraa atoa?

6 E manaˈo paha te taata e oaoa ratou mai te peu e ea maitai, e moni e e utuafare oaoa to ratou. Te oaoa râ ta Iakobo e faahiti ra, e tuhaa ïa o te hotu o te varua o te Atua e e oaoa te taata noa ˈtu eaha te tupu i roto i to ˈna oraraa. (Gal. 5:22) E oaoa aore ra e faatupu te hoê Kerisetiano i te oaoa a ite ai te faaoaoa ra o ˈna ia Iehova e te pee ra atoa ra i te hiˈoraa o Iesu. (A taio i te Luka 6:22, 23; Kol. 1:10, 11) E au te oaoa o te hoê Kerisetiano i te mori e ama noa noa ˈtu te mataˈi e te ûa. Eita tatou e ere i te oaoa ia maˈihia tatou aore ra ia iti mai ta tatou moni. A faaino aore ra a patoi mai ai te fetii aore ra te tahi atu taata, eita to tatou oaoa e iti mai, e rahi roa ˈtu râ. Te haapapu ra te mau tamataraa ta tatou e faaruru ra e pǐpǐ mau tatou na te Mesia. (Mat. 10:22; 24:9; Ioa. 15:20) No reira Iakobo i papai ai: “A oaoa to ˈu mau taeae ia faaruru outou i te ati e rave rau.”—Iak. 1:2.

No te aha te mau tamataraa e au ai i te auahi o te faaohipahia no te hamani i te ˈoˈe? (A hiˈo i te paratarafa 7) *

7-8. No te aha e puai roa ˈtu te faaroo a tamatahia ˈi tatou?

7 Te faahiti ra Iakobo i te tahi atu tumu e ineine ai te mau Kerisetiano i te faaruru i te mau fifi ino atu â. Ua na ô oia: “E faatupu to outou faaroo tei tamatahia mai teie te huru i te faaoromai tamau.” (Iak. 1:3) E au te mau tamataraa i te auahi o te faaohipahia no te hamani i te ˈoˈe. Ia tuuhia te auri i roto i te auahi e i muri iho, i roto i te pape, e paari roa ˈtu â te reira. Hoê â atoa no to tatou faaroo a faaoromai ai tatou i te fifi. No reira Iakobo i papai ai: “A vaiiho râ i te faaoromai tamau ia faahope roa i ta ˈna ohipa, ia nehenehe outou e riro ei mea tia roa e te hapa ore i te mau mea atoa.” (Iak. 1:4) Ia taa ia tatou e nehenehe te tamataraa e haapuai i to tatou faaroo, e tamau tatou i te oaoa a faaoromai noa ˈi i te fifi.

8 I roto i ta ˈna rata, ua faataa atoa Iakobo i te tahi mau mea o te faaere ia tatou i to tatou oaoa. Eaha taua mau fifi ra e e nafea ia faaoromai i te reira?

TE MAU TUPURAA E ERE AI PAHA TATOU I TE OAOA

9. No te aha tatou e hinaaro ai i te paari?

9 Te fifi: Te oreraa e ite eaha te rave. I mua i te tamataraa, e imi tatou i te tauturu a Iehova ia nehenehe tatou e rave i te mau maitiraa ta ˈna e au, ia faufaahia to tatou mau taeae e tuahine e ia faaite noa tatou i te hapa ore. (Ier. 10:23) E hinaaro tatou i te paari no te ite e nafea i mua i tera tupuraa e eaha te parau atu i te feia e patoi ra ia tatou. Aita anaˈe tatou i ite e nafea, e toaruaru paha tatou a ere oioi atu ai i te oaoa.

10. Ia noaa te paari, eaha ta te Iakobo 1:5 e faaitoito mai ra?

10 Te ravea: A ani ia Iehova i te paari. Ia faaruru tatou i te mau fifi ma te oaoa, e titauhia na mua ia ani tatou ia Iehova ia horoa mai i te paari hinaarohia no te rave i te faaotiraa maitai. (A taio i te Iakobo 1:5.) E nafea râ tatou a ore ai Iehova e pahono vitiviti mai i ta tatou pure? Ua parau Iakobo ia ‘tamau noa tatou i te ani atu’ i te Atua. Eita Iehova e fiu i te faaroo i ta tatou mau aniraa no te horoa mai i te paari. Eita oia e riri mai, e “e horoa noa mai” hoi to tatou Metua i te raˈi i te paari no te faaoromai i te mau tamataraa ua pure anaˈe tatou ia ˈna. (Sal. 25:12, 13) A ite ai oia i to tatou mau fifi, e haapeapea e e hinaaro oia e tauturu ia tatou. E ere anei te reira i te hoê tumu no te oaoa? E nafea râ Iehova ia horoa mai i te paari?

11. Eaha ˈtu â te titauhia ia noaa ia tatou te paari?

11 Te horoa mai ra Iehova i te paari maoti ta ˈna Parau. (Mas. 2:6) E titauhia ïa ia haapii tatou i te Parau a te Atua e i te mau papai niuhia i nia i te reira. Eita râ te ite e navai, ia faaohipa atoa tatou i te paari i roto i to tatou oraraa e tia ˈi. Ua na ô Iakobo: “A riro ei feia rave i te parau a te Atua, eiaha râ ei feia faaroo noa.” (Iak. 1:22) Ma te rave i ta Iehova e faaue mai ra, e riro tatou ei taata hau, feruriraa au noa e te hamani maitai atoa. (Iak. 3:17) E tauturu mai taua mau huru maitatai ra ia faaoromai i te mau fifi atoa e ia oaoa noa.

12. No te aha mea faufaa ia taa papu tatou i ta te Bibilia e parau ra?

12 E ohipa te Parau a te Atua mai te hiˈo ra te huru o te tauturu mai ia ite i to tatou mau paruparu e e nafea ia faatitiaifaro i te reira. (Iak. 1:23-25) I muri aˈe i to tatou hiˈopoaraa i te Parau a te Atua, e ite paha tatou e titauhia ia haavî i to tatou huru. Maoti te tauturu a Iehova, e haapii tatou e nafea ia faaite i te mǎrû i nia i te taata aore ra i mua i te fifi. E tauturu mai te mǎrû ia faaruru ohie aˈe i te faaheporaa, ia feruri maitai aˈe e ia rave i te faaotiraa paari. (Iak. 3:13) Mea faufaa ïa ia taa papu tatou i ta te Bibilia e parau ra!

13. No te aha e titauhia ia feruri i te hiˈoraa o te mau tavini o te tau Bibilia?

13 I te tahi taime, i muri aˈe noa i to tatou haperaa tatou e huti mai ai i te haapiiraa. Mea fifi râ ia haapii tatou mai tera! Mea maitai aˈe ia feruri maite i te mau hiˈoraa Bibilia mai to Aberahama, Rahaba e Elia. (Iak. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Ua faaoromai tera mau tavini i te mau fifi e ua oaoa noa ratou. Te faaite mai ra tera mau hiˈoraa e nehenehe atoa tatou e faaoromai ma te oaoa.

14-15. No te aha eiaha tatou ia feaa?

14 Te fifi: E ere te tiaturiraa i te mea papu. I te tahi taime, mea fifi paha ia taa maitai i te tahi manaˈo Bibilia. Aore ra eita paha Iehova e pahono i ta tatou pure mai tei tiaihia. Ia ore tatou e haa oioi, e haaparuparu te feaa i to tatou faaroo, to tatou here ia Iehova, e oia atoa to tatou tiaturiraa no a muri aˈe.—Iak. 1:7, 8.

15 Ua faaau te aposetolo Paulo i to tatou tiaturiraa no a muri aˈe i te hoê tutau. (Heb. 6:19) I roto i te vero, e tapea te tutau i te pahi ia ore te reira ia painu aore ra ia iri i nia i te toˈa, eiaha atoa râ to ˈna fifi ia tutae auri a mutu atu ai. Mai te tutae auri, e haaparuparu mǎrû noa te manaˈo feaa i to tatou faaroo. I mua i te patoiraa, eita te taata manaˈo feaa e tiaturi faahou e faatupu iho â te Atua i ta ˈna i fafau. Ia ere tatou i te faaroo, e ere atoa tatou i te tiaturiraa. Ua parau hoi Iakobo, e au te taata manaˈo feaa i “te hoê are miti e turai-haere-hia ra e te mataˈi.” (Iak. 1:6) Eita te taata mai tera e oaoa!

16. Ia feaa tatou, eaha te titauhia ia rave?

16 Te ravea: A faaea i te feaa e a haapuai i to oe faaroo. A haa ma te papu. I te tau o te peropheta Elia, aita te nunaa o Iehova i haa ma te papu. Ua parau atu hoi Elia: “Mai te aha te maoro o tena na feaa-piti-raa? o Iehova te Atua ra, a pee ia ˈna; o Baala, a pee ia ˈna.” (Arii 1, 18:21) Hoê â tupuraa i teie mahana. Mea titauhia ia rave i te maimiraa ia papu ia tatou o Iehova te Atua, o te Bibilia ta ˈna Parau e o te mau Ite no Iehova to ˈna nunaa. (Tes. 1, 5:21) Ia na reira tatou, eita tatou e feaa e e puai to tatou faaroo. Ia hinaaro tatou i te tauturu, a faafatata ˈtu i te mau matahiapo. E titauhia ia haa ma te papu no te tavini ia Iehova ma te oaoa.

17. Eaha te tupu ia ere tatou i te itoito?

17 Te fifi: Ia toaruaru tatou. Te na ô ra te Parau a te Atua: “ Ia paupau to aho i te mahana e ati ai ra, te iti hua ra to oe itoito.” (Mas. 24:10) “Ere i te itoito” te auraa o te parau Hebera hurihia “paupau to aho.” Ia ere tatou i te itoito, e vitiviti atoa tatou i te toaruaru.

18. Eaha te auraa ia faaoromai?

18 Te ravea: A tiaturi ia Iehova, na ˈna e horoa mai i te puai no te faaoromai. E hinaaro tatou i te itoito no te faaoromai i te tamataraa. (Iak. 5:11) A faahiti ai Iakobo i te parau “faaoromai maite,” ua manaˈo oia i te hoê taata e tapea maite ra i roto i te fifi. E feruri paha tatou i te hoê faehau e mau maite ra i mua i to ˈna enemi, eita o ˈna e tuu.

19. Eaha te haapiiraa e huti mai i te hiˈoraa o te aposetolo Paulo?

19 Ua vaiiho mai te aposetolo Paulo i te hoê hiˈoraa nehenehe o te itoito e o te faaoromai. I te tahi mau taime ua paruparu oia, ua tia râ ia ˈna ia faaoromai no te mea ua turui oia i nia ia Iehova no te horoa mai i te puai hinaarohia. (Kor. 2, 12:8-10; Phil. 4:13) E noaa atoa ia tatou tera huru puai e itoito ia farii tatou ma te haehaa e hinaaro iho â tatou i te tauturu no ǒ mai ia Iehova ra.—Iak. 4:10.

A FAAFATATA ˈTU I TE ATUA NO TE OAOA NOA

20-21. Ia papu ia tatou i te aha?

20 Ia papu maitai ïa ia tatou e ere te mau ati ta tatou e faaruru ra i te faautuaraa no ǒ mai i te Atua ra. Te haapapu mai ra Iakobo: “I roto i te ati, eiaha roa te hoê e parau: ‘Te faahemahia ra vau e te Atua.’ Eita hoi te Atua e hema i te mau mea iino, eita atoa oia iho e faahema i te taata.” (Iak. 1:13) Ua papu anaˈe ia tatou i te reira, e faafatata ˈtu â tatou i to tatou Metua î i te here i te raˈi.—Iak. 4:8.

21 E ore Iehova “e taui.” (Iak. 1:17) Ua turu oia i te mau Kerisetiano o te senekele matamua i roto i to ratou mau fifi, e na reira atoa Iehova i te tauturu ia tatou i teie mahana. Ma te aau haavare ore, a ani ia ˈna ia horoa mai i te paari, te faaroo e te itoito. E pahono oia i ta tatou mau pure. E e papu roa ˈtu â tatou e tauturu mai oia ia oaoa noa tatou i roto i te ati!

HIMENE 128 Faaoromai tamau e tae noa ˈtu i te hopea

^ I roto i te buka a Iakobo e rave rahi aˈoraa tano o te tauturu ia tatou ia faaoromai i te fifi. I roto i teie tumu parau haapiiraa, e hiˈopoa mai tatou i te tahi mau hiˈoraa ta Iakobo i horoa. A tauturuhia ˈi tatou ia faaoromai i te fifi, eita tatou e ere i to tatou oaoa ia tavini ia Iehova.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Ua tapeahia te hoê taeae i to ˈna fare e te hiˈo noa ra ta ˈna vahine e tamahine a arataihia ˈi oia e te mau mutoi. Ua apiti atu te mau hoa Kerisetiano i ta raua haamoriraa utuafare. Ua ani tamau te mama e te tamahine ia tauturu Iehova ia raua ia faaoromai i to raua fifi. Ua horoa ˈtu Iehova i te hau e te itoito. Ei faahopearaa, ua rahi mai to raua faaroo e ua nehenehe raua e faaoromai ma te oaoa.