Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua ite anei oe?

Ua ite anei oe?

I tahito ra, ua faaohipahia anei te môˈu no te hamani i te poti?

Te môˈu

I AIPHITI, e faaohipahia na te môˈu no te papai. E faaohipa atoa na to Heleni e to Roma i te reira no te papai. * Aita râ te reira i faaohipa-noa-hia no te papai, no te hamani atoa râ i te poti.

E piti huru poti môˈu tei itehia mai i roto i te hoê menema Aiphiti

Ua hau i te 2 500 matahiti to te peropheta Isaia papairaa no nia i te mau taata e ora ra i “pihaiiho i te mau pape i Kusa . . . o tei tono i te mau vea na te moana ra, e i nia i te pahi rii gima na nia i te iriatai.” * I muri aˈe, ua tohu te peropheta Ieremia i te taime e haru ai to Medai e Peresia i te oire o Babulonia, e tutui ratou i te mau poti môˈu a to Babulonia ia ore ratou ia horo.—Isa. 18:1, 2; Ier. 51:32.

Ua papaihia te Bibilia i raro aˈe i te aratairaa a te varua o te Atua, e ere ïa i te mea maere no te feia e haapii ra i te Bibilia, ia ite te mau ihipǎpǎ e ua faaohipahia te môˈu no te hamani i te poti i tahito ra. (Tim. 2, 3:16) Ua itehia i te mau ihipǎpǎ te mau haapapuraa e ua hamanihia te poti môˈu i Aiphiti.

MEA NAFEA TE POTI MÔˈU I TE HAMANIRAAHIA?

I nia i te mau menema a to Aiphiti, te vai ra te mau hohoˈa penihia e tei nanaˈohia o te faaite ra i te feia e tâpû ra i te môˈu a hamani atu ai i te poti. E taamuamu ratou i te mau amaa môˈu. E hohoˈa poro toru to te amaa môˈu, e ere i te mea menemene. No reira, ia haavî-maitai-hia te mau taamu môˈu, e mau maitai te reira e eita te poti e tomo i te pape. Ia au i te hoê buka, e nehenehe te poti môˈu e raea 17 metera te roa e mea aano atoa.

Hohoˈa nanaˈohia e faaite ra i te feia no Aiphiti e hamani ra i te poti môˈu

NO TE AHA I FAAOHIPAHIA ˈI TE MÔˈU?

Mea rahi te môˈu i te peho o Nile. Mea ohie ïa ia rave i te reira no te hamani i te poti. Noa ˈtu e faaohipahia te raau no te hamani i te mau pahi rarahi, ua tamau noa te mau taata ravaai i te faaohipa i te môˈu no te hamani i te poti.

Mea maoro te faaohipa-noa-raahia te mau poti môˈu. Ia au i te taata papai Heleni Plutarque, tei ora na i te tau o te mau aposetolo, i tamau noa na vetahi i te faaohipa i te mau poti môˈu i to ˈna tau.

^ E tupu te môˈu i te vahi pape e i roto i te mau anavai. E raea roa 5 metera te teitei e no te mau amaa, e raea roa 15 tenetimetera te rahi o te raroraa.

^ Te “gima,” o te môˈu ïa.