Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 45

E nafea te varua moˈa e tauturu ai ia tatou?

E nafea te varua moˈa e tauturu ai ia tatou?

“E puai to ˈu ia faaruru i te mau mea atoa maoti tei horoa mai i te puai.”—PHIL. 4:13.

HIMENE 104 E horoa te Atua i to ˈna varua moˈa

HAAPOTORAA *

1-2. (a) Eaha te tauturu mai ia faaoromai tamau i tera e tera mahana? A faataa. (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau?

 UA ROOHIA anei outou i te hoê maˈi ino mau aore ra ua oto no te mea ua pohe tei herehia? I tera taime, ua na ô paha outou: ‘Ua hinaaro mau vau i te tauturu i roto i te ati ta ˈu i faaruru.’ Ua papu ia outou e titauhia “te puai o te hau ê i to te taata nei” no te faaoromai tamau i tera e tera mahana! E ua horoa mai Iehova i te reira maoti to ˈna varua moˈa.—Kor. 2, 4:7-9.

2 E titau-atoa-hia te varua moˈa no te mau papu i roto i teie nei ao ino. (Ioa. 1, 5:19) Hau atu â, te aro nei tatou i “te mau varua ino.” (Eph. 6:12) No reira, e hiˈo mai tatou e piti manaˈo faufaa o te faaite mai e nafea te varua moˈa e tauturu ai ia tatou. I muri mai, e hiˈopoa tatou eaha te tuhaa a te taata tataitahi no te fanaˈo i te varua moˈa o te Atua.

E NOAA MAI TE PUAI MAOTI TE VARUA MOˈA

3. E nafea Iehova e tauturu mai ai ia faaoromai tamau?

3 I roto i te ati, e nehenehe Iehova e horoa mai i te puai no te amo i ta tatou mau hopoia maoti to ˈna varua moˈa. Ua haapapu te aposetolo Paulo noa ˈtu te ati ua tia ia ˈna ia tamau i te tavini ia Iehova maoti “te puai o te Mesia.” (Kor. 2, 12:9) I te piti o to ˈna tere mitionare, ua faaite Paulo i te itoito eiaha noa no te poro, no te amo atoa râ i ta ˈna mau haamâuˈaraa. E taata hamani fare ie Paulo mai ia Akuila raua Perisila, ua nehenehe ïa oia e noho i to raua fare no te rave i te ohipa i te tahi mau mahana. (Ohi. 18:1-4) Maoti te varua moˈa, ua noaa ia Paulo te puai no te rave i te ohipa pae tino e i ta ˈna taviniraa.

4. Ia au i te Korinetia 2, 12:7b-9, eaha ta Paulo i faaoromai?

4 A taio i te Korinetia 2, 12:7b-9. Eaha ta Paulo i manaˈo ia ˈna i parau ua faaoromai oia i “te hoê tara” i roto i to ˈna nei tino? Ua mauiui rahi Paulo i faariro ai oia i to ˈna ati mai “te hoê melahi a Satani” o te “haamauiui,” aore ra tairi, noa ia ˈna. E ere paha na Satani e ta ˈna mau demoni i faatupu i tera “tara,” ua ite râ ratou i te reira e ua imi i te ravea ia mauiui atu â Paulo. Ua nafea Paulo?

5. Mea nafea Iehova i te pahonoraa i ta Paulo mau pure?

5 I te haamataraa, ua ani Paulo ia Iehova ia tatara i tera “tara.” Ua parau oia: “E toru hoi taime to ˈu taparuraa i te Fatu [Iehova] ia tatara i taua tara ra.” Aita râ i na reirahia. Te auraa anei aita Iehova i pahono i ta Paulo pure? E ere roa ˈtu, ua pahono Iehova, aita râ oia i tatara i to ˈna fifi. Ua horoa ˈtu râ i te puai o tei tauturu ia Paulo ia faaoromai tamau. Teie ta Iehova i parau ia ˈna: “I roto hoi i te paruparu e ite-maitai-hia ˈi te rahi o to ˈu puai.” (Kor. 2, 12:8, 9) Maoti te tauturu a Iehova, ua oaoa e ua faaea hau noa Paulo i roto i te ati.—Phil. 4:4-7.

6. (a) E nafea paha Iehova ia pahono i ta tatou mau pure? (b) Eaha ta te Bibilia e haapapu mai ra?

6 Mai ia Paulo, ua taparu aˈenei paha outou ia Iehova ia tatara i to outou fifi. Noa ˈtu ta outou mau taparuparuraa, aita te fifi i ore, e peneiaˈe ua rahi roa ˈtu. Manaˈo ihora outou, ‘Aita paha Iehova e faaroo mai ra i ta ˈu mau pure!’ A haamanaˈo ia Paulo. Ua pahono Iehova i ta ˈna mau pure, e na reira atoa ïa oia no outou! Eita paha Iehova e tatara i te fifi, maoti râ to ˈna varua moˈa, e horoa ˈtu oia i te puai e titauhia no te faaoromai tamau. (Sal. 61:3, 4) Peneiaˈe, “te hurihia ra tatou i raro,” eita râ Iehova e faarue ia tatou!—Kor. 2, 4:8, 9; Phil. 4:13.

E TAUTURU TE VARUA MOˈA IA TAVINI NOA IA IEHOVA

7-8. (a) No te aha e nehenehe te varua moˈa e faaauhia i te mataˈi? (b) Ia au i ta Petero i parau, mea nafea te varua moˈa ia ohipa?

7 E nafea ˈtu â Iehova ia tauturu ia tatou maoti to ˈna varua moˈa? I roto i te ati, e au te varua moˈa i te mataˈi o te aratai roa ia tatou i roto i te ao apî.

8 Ei taata taiˈa, ua matau te aposetolo Petero i te aratai i te poti taie. A tapao na i ta ˈna i parau no te faataa mea nafea te varua moˈa ia ohipa: “E ere hoi na te hinaaro o te taata i hopoi mai i te parau tohu, ua faahiti râ te taata i te mau parau no ǒ mai i te Atua a arataihia ˈi ratou e te varua moˈa.” “A amohia ˈi” te auraa o te taˈo Heleni i hurihia “a arataihia ˈi.”—Pet. 2, 1:21; nota.

9. Eaha te hohoˈa e puta mai i te taˈo Heleni hurihia “a amohia ˈi”?

9 Eaha te hohoˈa e puta mai i te taˈo Heleni ta Petero i faaohipa? I roto i te buka Ohipa, ua faahiti atoa Luka i te hoê â taˈo Heleni no te hoê pahi e “painu” noa i te mataˈi. (Ohi. 27:15) Ia au i te tahi aivanaa Bibilia, ua faaohipa Petero i te parau “a amohia ˈi” no te faahohoˈa i tera faanahoraa faahiahia ta te feia faatere pahi e faaohipa na, oia hoi ia vaiiho i te pahi ia painu i te mataˈi. Ia au i ta Petero i parau, mai te hoê poti taie e amohia ra e te mataˈi, ua amo-atoa-hia te feia papai Bibilia e te varua moˈa. Ua na ô â tera aivanaa Bibilia: “Ei auraa parau, ua huti te mau peropheta i te ie o te poti.” Ua rave Iehova i ta ˈna tuhaa ma te horoa ˈtu i te mataˈi, oia hoi to ˈna varua moˈa. Ua rave atoa te feia papai Bibilia i ta ratou tuhaa ma te vaiiho i te varua moˈa ia aratai ia ratou.

A tahi, a tamau i te apiti i te mau ohipa arataihia e te varua moˈa.

A piti, a haapuai i roto i tera mau ohipa ia au i to outou tupuraa (A hiˈo i te paratarafa 11) *

10-11. Ia aratai te varua moˈa ia tatou, eaha na tuhaa e piti e titauhia ia rave? A horoa i te hiˈoraa.

10 Ua hope te tau e faaohipa ˈi Iehova i to ˈna varua moˈa no te papai i te Bibilia. Tera râ, hoê â huru ohiparaa ta te varua moˈa i nia i te nunaa o te Atua. Te tamau ra Iehova i te rave i ta ˈna tuhaa. E o tatou, e nafea ia rave i ta tatou tuhaa a nehenehe atu ai te varua moˈa e amo ia tatou?

11 Ia faufaahia te faatere poti i te mataˈi, e piti ohipa ta ˈna e rave. A tahi, e faahaere oia i to ˈna poti taie i te pae mataˈi. Eita hoi te poti e tere ia faaea noa te reira i te uahu. A piti, e titauhia ia huti maitai i te ie o te poti. Noa ˈtu e puihau te mataˈi, e tere te poti mai te peu noa e hurihia te poti i te pae mataˈi. Oia atoa, maoti noa te varua moˈa e nehenehe ai tatou e tavini noa ia Iehova i roto i te ati. E titauhia râ ia rave i ta tatou tuhaa. A tahi, e haere anaˈe i te vahi mataˈi ma te apiti i te mau ohipa arataihia e te varua moˈa. A piti, e titauhia ia huti maitai i te ie, te auraa ia haapuai tatou i roto i tera mau ohipa ia au i to tatou tupuraa. (Sal. 119:32) Mai te mataˈi e turai i te pahi ia faaû i te mau are teitei, e aratai te varua moˈa ia tatou ia faaoromai tamau i te patoiraa e te ati a tiai noa ˈtu ai te ao apî.

12. Eaha ta tatou e hiˈopoa i teie nei?

12 E haamanaˈo anaˈe i na manaˈo faufaa i muri nei. A tahi, e nehenehe te varua moˈa e horoa mai i te puai e tauturu ia tatou ia mau papu i roto i te ati. A piti, e nehenehe te varua moˈa e aratai ia tatou ia faaea noa i nia i te eˈa o te ora mure ore. I teie nei, e hiˈopoa anaˈe e maha ohipa e titauhia ia rave no te fanaˈo i te tauturu a te varua moˈa.

TE TITAUHIA IA RAVE IA OHIPA TE VARUA MOˈA I ROTO IA TATOU

13. Ia au i te Timoteo 2, 3:16, 17, e nafea te Parau a te Atua e ohipa ˈi i roto ia tatou, eaha râ te titauhia ia rave?

13 A tahi, a haapii i te Parau a te Atua. (A taio i te Timoteo 2, 3:16, 17.) “Ua pupuhi te Atua i to ˈna aho” te auraa o te taˈo Heleni hurihia i te mau parau “i raro aˈe i te aratairaa a te varua o te Atua.” Ei auraa parau, ua faaohipa te Atua i to ˈna aho, oia hoi to ˈna varua moˈa, no te tuu i to ˈna mau manaˈo i roto i te feruriraa o te feia papai Bibilia. Ia taio e ia feruri maite tatou i tei papaihia i roto i te Bibilia, te tuu ra tatou i te mau faaueraa a te Atua i roto i to tatou feruriraa e aau. E tauturu mai te mau manaˈo o te Atua ia faaau to tatou oraraa i to ˈna hinaaro. (Heb. 4:12) Ia nehenehe râ te varua moˈa ia ohipa i roto ia tatou, e titauhia ia faataa i te taime no te haapii i te Bibilia e no te feruri maite i ta tatou i taio. I reira noa ta tatou mau parau e ohipa e tuati ai i ta tatou i haapii.

14. (a) No te aha e nehenehe e parau e ohipa te varua moˈa i te mau putuputuraa Kerisetiano? (b) E nafea ia huti i te ie hou a tae mai ai i te putuputuraa?

14 A piti, a haamori i te Atua i roto i te amuiraa. (Sal. 22:22) E horoa Iehova i to ˈna varua moˈa i te mau putuputuraa Kerisetiano. (Apo. 2:29) No te aha tatou e parau ai mai tera? Ia amui tatou e te mau hoa Kerisetiano no te haamori i te Atua, e pure tatou no te ani i te varua moˈa, e himene tatou i te himene niuhia i nia i te Parau a te Atua e e haapii-atoa-hia i te mau faaueraa Bibilia e te mau taeae faatoroahia i te varua moˈa. Maoti atoa te reira e faaineine e e vauvau ai te mau tuahine i ta ratou tumu parau. Ia nehenehe râ te varua moˈa ia ohipa i roto ia tatou, e titauhia ia faaineine no te mau putuputuraa. Ei auraa parau, e huti tatou i te ie hou a tae mai ai i te putuputuraa.

15. E nafea te varua moˈa e tauturu mai ai i roto i te ohipa pororaa?

15 A toru, a apiti i te ohipa pororaa. Ia faaohipa tatou i te Bibilia no te poro e no te haapii i te taata, te vaiiho ra tatou i te varua moˈa ia tauturu mai. (Roma 15:18, 19) Ia nehenehe râ te varua moˈa ia ohipa i roto ia tatou, e titauhia ia apiti e ia faaohipa tamau i te Bibilia i roto i te pororaa. Te tahi ravea e tauturu mai ia na reira, o te mau hiˈoraa no te aparauraa ïa i roto i te api parau Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano.

16. Eaha te ravea maitai roa ˈˈe no te fanaˈo i te varua moˈa?

16 A maha, a pure ia Iehova. (Mat. 7:7-11; Luka 11:13) E horoa mai Iehova i to ˈna varua moˈa ia ani roa ˈtu tatou ia ˈna na roto i te pure. Eita Satani, te fare tapearaa aore ra te tahi atu mea e nehenehe e tapea i te varua moˈa ia ohipa. (Iak. 1:17) E nafea tatou ia pure no te fanaˈo i te varua moˈa? No te pahono, e hiˈopoa maite anaˈe i te tahi faahohoˈaraa o te ite-noa-hia i roto i te evanelia a Luka. *

A PURE MA TE ONOONO RAHI

17. Eaha te haapiiraa ta Iesu i horoa na roto i ta ˈna faahohoˈaraa i roto i te Luka 11:5-9, 13?

17 A taio i te Luka 11:5-9, 13. Te faaite ra te faahohoˈaraa a Iesu e nafea tatou ia ani i te varua moˈa. I roto i te faahohoˈaraa, no te “onoono rahi” o te tane i fanaˈo ai oia i ta ˈna i ani. Noa ˈtu te maororaa po, aita oia i taiâ i te ani i to ˈna hoa ia tauturu ia ˈna. * I muri iho, na ô atura Iesu: “A tamau i te ani, e horoahia mai. A tamau i te imi, e itehia mai. A tamau i te patoto, e iritihia mai.” Eaha te haapiiraa? Ia hinaaro tatou te tauturu a te varua moˈa, e titauhia ia ani i te reira ma te onoono rahi.

18. Ia au i ta Iesu faahohoˈaraa, eaha te haapapu ra e horoa mai iho â Iehova i to ˈna varua moˈa?

18 E tauturu atoa mai ta Iesu faahohoˈaraa ia ite no te aha Iehova e horoa mai ai to ˈna varua moˈa. Noa ˈtu te maororaa po, ua hinaaro te tane e farii maitai ma te faaineine i te maa na ta ˈna manihini, aita râ ta ˈna e maa. Ua parau Iesu no te onoono rahi o teie taata i fanaˈo ai oia i te faraoa. Eaha te haapiiraa? Mai te peu ua farii te hoê taata tia ore i te tauturu i to ˈna taata tupu tei onoono rahi atu, eaha ˈtu â ïa Iehova! No reira, eiaha e feaa i te pure! E horoa iho â to tatou Metua î i te here i te varua moˈa i te feia e ani ia ˈna ma te onoono rahi!—Sal. 10:17; 66:19.

19. Eaha te haapapu ra e nehenehe tatou e faaoromai tamau noa ˈtu te mau raveraa a Satani?

19 Noa ˈtu te mau raveraa a Satani, e nehenehe tatou e faaoromai tamau a tavini noa ˈi ia Iehova! Eaha te tumu? E tauturu mai hoi te varua moˈa ia tatou. E nafea? A tahi, ma te horoa mai i te puai e titauhia no te faaoromai tamau i roto i te ati. A piti, ma te tauturu ia tatou ia tavini ia Iehova e tae noa ˈtu i roto i te ao apî. E faaoti papu anaˈe ïa i te vaiiho i te varua moˈa ia tauturu ia tatou!

HIMENE 41 Faaroo mai oe ta ˈu pure

^ E faaite mai teie tumu parau e nafea te varua moˈa o te Atua e tauturu mai ai ia faaoromai tamau. E faataa atoa mai râ te reira eaha te titauhia ia rave ia fanaˈo tatou i to ˈna varua moˈa.

^ I roto i te evanelia a Luka e ite-maitai-hia ˈi ua haafaufaa rahi Iesu i te pure i te roaraa o to ˈna oraraa i nia i te fenua.—Luka 3:21; 5:16; 6:12; 9:18, 28, 29; 18:1; 22:41, 44.

^ Ua faaohipahia i ǒ nei te taˈo Heleni no te parau o te “ereraa i te aau faahaihai” aore ra te “haama ore.” I roto i ta Iesu faahohoˈaraa, aita te taata i haama aore ra i faaea i te ani i ta ˈna i hinaaro. Ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure ma te onoono rahi aore ra ma te tamau.—Luka 11:9, 10.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: E titauhia ia rave i ta tatou tuhaa. A tahi, ua tae mai te hoê taeae e ta ˈna vahine i te Piha a te Basileia. Ma te putuputu e te mau hoa Kerisetiano, ua haere raua i te vahi to reira te varua moˈa o Iehova. A piti, ua ineine raua no te pahono i te putuputuraa. E titau-atoa-hia ia rave i ta tatou tuhaa a haapii ai i te Parau a te Atua, a poro ai i te taata e a pure ai ia Iehova.