Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 2

E riro anaˈe ei Kerisetiano o te “tamahanahana rahi” ia vetahi ê

E riro anaˈe ei Kerisetiano o te “tamahanahana rahi” ia vetahi ê

“O ratou anaˈe to ˈu mau hoa ohipa no te Faatereraa arii a te Atua, e ua tamahanahana rahi mai ratou ia ˈu.”—KOL. 4:11.

HIMENE 90 Faaitoito te tahi i te tahi

HAAPOTORAA *

1. Eaha te mau tupuraa hepohepo mau ta te mau tavini a Iehova e faaruru nei?

 NA TE ao nei, e rave rahi tavini a Iehova te faaruru nei i te tupuraa hepohepo e mauiui mau. Te ite atoa ra anei outou i te reira i roto i ta outou amuiraa? Te mauiui ra vetahi no te hoê maˈi ino mau, te tahi atu, te oto ra ïa i tei herehia. Te vai atoa ra te mauiui ra no te mea ua faarue te hoê mero utuafare aore ra hoa piri i te parau mau. Taa ê atu i te reira, ua fifi-atoa-hia vetahi no te ati natura. E hinaaro teie mau taeae e tuahine atoa i te tamahanahanaraa! E nafea tatou ia tamahanahana ia ratou?

2. No te aha Paulo i hinaaro ai i te tamahanahanaraa i te tahi taime?

2 E rave rahi taime to te aposetolo Paulo fatataraa i te pohe. (Kor. 2, 11:23-28) Ua mauiui atoa oia no te hoê maˈi ta ˈna i faariro mai “te hoê tara” i roto i to ˈna tino. (Kor. 2, 12:7) Ua oto atoa o ˈna i te faarueraa to ˈna hoa ohipa o Dema ia ˈna no “to ˈna nounou i te faanahoraa nei o te ao nei.” (Tim. 2, 4:10) E Kerisetiano faatavaihia Paulo, ua tauturu oia ia vetahi ê ma te itoito e te aau tae. Ua toaruaru atoa râ oia i te tahi taime.—Roma 9:1, 2

3. Na vai i tamahanahana e i tauturu ia Paulo?

3 Ua fanaˈo Paulo i te tamahanahanaraa e te tauturu ta ˈna i hinaaro. Mea nafea? Papu, ua haapuai Iehova ia ˈna na roto i to ˈna varua moˈa. (Kor. 2, 4:7; Phil. 4:13) Ua tamahanahana atoa râ oia ia Paulo na roto i te mau hoa Kerisetiano. O Paulo iho tei parau “ua tamahanahana rahi mai” to ˈna mau hoa ohipa ia ˈna. (Kol. 4:11) I rotopu ia ratou, ua faahiti oia i te iˈoa o Arisetareho, Tuhiko e Mareko. Ua haapuai e ua tauturu ratou ia ˈna ia faaoromai tamau i te fifi. Eaha te mau huru maitatai ta teie mau Kerisetiano i faaite? E nafea tatou ia pee i to ratou hiˈoraa no te tamahanahana e no te faaitoito te tahi i te tahi?

E HOA PAPU MAI IA ARISETAREHO

Mai ia Arisetareho, e nehenehe tatou e riro ei hoa papu ma te ore e faarue i to tatou mau taeae e tuahine i te taime fifi (A hiˈo i te paratarafa 4-5) *

4. Mea nafea Arisetareho i te riroraa ei hoa papu no Paulo?

4 O vai Arisetareho? E Kerisetiano teie no Tesalonia e ua riro oia ei hoa papu no Paulo. I te taime matamua e faahitihia ˈi to ˈna parau, tei Ephesia Paulo no te toru o to ˈna tere mitionare. A ratere ai e o Paulo, ua tupu te hoê faahuehueraa e haruhia ˈtura Arisetareho. (Ohi. 19:29) I to ˈna tuuraahia, aita oia i faarue ia Paulo, ua apee maite noa râ ia ˈna. Tau avaˈe i muri aˈe i Heleni, tei pihai iho noa â Arisetareho ia Paulo noa ˈtu ua imi noa te mau enemi o Paulo i te haapohe ia ˈna. (Ohi. 20:2-4) I te area matahiti 58, ua afaihia Paulo ei mau auri i Roma e tapeahia ˈtura oia i roto i te hoê fare, ua apee Arisetareho ia Paulo i te roaraa o tera tere. Tei pihai iho oia ia Paulo a parari ai to ratou pahi. (Ohi. 27:1, 2, 41) E au ra e i Roma, ua tapea-atoa-hia Arisetareho na muri ia Paulo. (Kol. 4:10) Eita e ore, ua itoito e ua mahanahana mau Paulo i te hoê hoa papu mai tera te huru!

5. Ia au i te Maseli 17:17, e nafea tatou ia riro ei hoa papu?

5 Mai ia Arisetareho, e nehenehe tatou e riro ei hoa papu no to tatou mau taeae e tuahine i te taime oaoa e te taime fifi. (A taio i te Maseli 17:17.) Noa ˈtu ua mairi te tau i muri aˈe i te hoê ati, e hinaaro noa â paha te tahi taeae aore ra tuahine i te tamahanahanaraa. Ua pohe na metua e piti o Frances * no te mariri ai taata, te na ô ra oia: “I to ˈu manaˈo, ia pohe tei herehia, e mauiui noa â tatou noa ˈtu e mairi te tau. Mea mahanahana ia ite eita te mau hoa papu e faarue ia tatou. Te oto noa ra hoi au i to ˈu na metua noa ˈtu ua mairi te tau.”

6. No to tatou taiva ore i te mau taeae e tuahine, eaha ta tatou i ineine i te rave?

6 E rave te hoa papu i te haapaeraa no te tauturu i to ˈna mau taeae e tuahine. Ua itehia e maˈi ino mau to te taeae Peter e fatata roa oia i te pohe. Te faatia ra ta ˈna vahine o Kathryn: “I te mahana a faaitehia mai ai te maˈi o Peter, na te hoê tuahine e ta ˈna tane faaipoipo i afai ia mâua i te taote. I muri mai, ua faaea noa raua i pihai iho ia mâua e tae roa ˈtu i te taime hopea. Aita raua i faarue ia mâua.” Auê te mahanahana e hoa papu to tatou o te tauturu mai ia faaoromai tamau i roto i te ati!

E TAATA TIATURIHIA MAI IA TUHIKO

Mai ia Tuhiko, e nehenehe tatou e riro ei taata tiaturihia e te feia e faaruru ra i te fifi (A hiˈo i te paratarafa 7-9) *

7-8. Ia au i te Kolosa 4:7-9, mea nafea Tuhiko i te haapapuraa e taeae tiaturihia o ˈna?

7 E Kerisetiano no Asia Tuhiko e e hoa ohipa taiva ore atoa no Paulo. (Ohi. 20:4) I te area matahiti 55, ua opua Paulo e hopoi i te moni no te tauturu i te mau Kerisetiano i Iudea. O Tuhiko paha ta te aposetolo i maiti no te haapao i tera hopoia. (Kor. 2, 8:18-20) I te taime matamua a tapeahia ˈi Paulo i Roma, ua riro Tuhiko ei tauturu au no ˈna. Na Tuhiko i afai i te mau rata e poroi faaitoitoraa a Paulo i te mau amuiraa no Asia.—Kol. 4:7-9.

8 Ua riro noa Tuhiko ei hoa e ei taeae tiaturihia e Paulo. (Tito 3:12) I tera tau, aita ˈtu taeae tiaturihia mai ia Tuhiko ra te huru! I te area matahiti 65, i te piti o te taime i tapeahia ˈi o ˈna i Roma, e rave rahi Kerisetiano no Asia tei ape ia Paulo no to ratou mǎtaˈu i te enemi. (Tim. 2, 1:15) Area Tuhiko, aita roa ïa. Ua nehenehe mau Paulo e tiaturi ia Tuhiko e horoa ˈtura i te tahi atu hopoia na ˈna. (Tim. 2, 4:12) Eita e ore ua oaoa roa Paulo i te fanaˈoraa i te hoê hoa papu e te tiaturihia mai ia Tuhiko ra te huru!

9. E nafea tatou ia pee i te hiˈoraa o Tuhiko?

9 E pee anaˈe i te hiˈoraa o Tuhiko. Eita tatou e parau noa e tauturu tatou i te mau taeae e tuahine, e ohipa roa râ tatou. (Mat. 5:37; Luka 16:10) Mea faufaa roa ia ite te mau taeae e tuahine e faaruru ra i te fifi e nehenehe ratou e tiaturi ia tatou. Te faataa ra te tahi tuahine: “E topa to oe hau ia tapea te tahi i ta ˈna parau, ia tauturu iho â oia ia oe mai ta ˈna i parau.”

10. Ia au i te Maseli 18:24, o vai te nehenehe e tamahanahana i te feia e hepohepo ra?

10 Ua tamahanahanahia vetahi na roto i te haamahoraraa i to ratou aau i te hoê taeae aore ra tuahine tiaturihia. (A taio i te Maseli 18:24.) Ua oto mau Bijay i te tiavaruraahia ta ˈna tamaiti. Te parau ra oia: “Ua hinaaro mau vau e paraparau i te hoê taata e nehenehe e tiaturihia.” Ua ere Carlos i ta ˈna hopoia i muri aˈe i to ˈna hararaa. Te na ô ra oia: “Ua hinaaro vau te hoê pupuniraa ia nehenehe au e faaite i to ˈu huru ma te ore râ e haavahia.” Ua ite Carlos i te pupuniraa i te mau matahiapo ra, ua tauturu ratou ia ˈna ia faaoromai noa ˈtu te fifi. Ua topa atoa to ˈna hau i te iteraa eita te mau matahiapo e faaite haere i ta ˈna i parau ia ratou.

11. E nafea tatou ia riro ei taata tiaturihia e ei pupuniraa no vetahi ê?

11 E titau-atoa-hia ia faaite i te faaoromai no te riro ei taata tiaturihia e ei pupuniraa no vetahi ê. I te faarueraahia o ˈna e ta ˈna tane, ua nehenehe Zhanna e haamahora i to ˈna aau i to ˈna mau hoa piri. Te na ô ra oia: “Noa ˈtu ua na nia iho e ua na nia iho noa vau te parau, ua faaroo ratou ia ˈu ma te faaoromai.” E titauhia ia faaroo maite no te riro ei hoa papu e te tiaturihia.

INEINE I TE TAUTURU MAI IA MAREKO

Ua tauturu ta Mareko mau ohipa ia Paulo ia faaoromai tamau, e nehenehe atoa tatou e faaitoito i te mau taeae i roohia i te ati (A hiˈo i te paratarafa 12-14) *

12. O vai Mareko e eaha te huru feruriraa maitai ta ˈna i faaite?

12 E Kerisetiano ati Iuda Mareko no Ierusalema e e fetii atoa no te mitionare ra o Baranaba. (Kol. 4:10) E au ra e mea navai maitai te utuafare o Mareko i te pae faufaa, aita râ oia i tuu i te mau taoˈa materia i te parahiraa matamua. I te roaraa o to ˈna oraraa, ua faaite oia i te hoê huru feruriraa maitai, ua oaoa oia i te tavini ia vetahi ê. E rave rahi taime, ua tauturu Mareko i te aposetolo Paulo e te aposetolo Petero ia nehenehe raua e tiatonu i nia i ta raua hopoia. Area Mareko, ua haapao ïa i te tahi mau tuhaa mai te maa, te nohoraa e te tahi atu mau mea hinaarohia. (Ohi. 13:2-5; Pet. 1, 5:13) Ua parau Paulo ua riro Mareko ei hoa ohipa no ˈna “no te Faatereraa arii a te Atua” tei “faaitoito rahi” ia ˈna.—Kol. 4:10, 11, nota.

13. Ia au i te Timoteo 2, 4:11, eaha te haapapu ra ua itoitohia Paulo i te taiva ore o Mareko?

13 Ua riro Mareko ei hoa piri no Paulo. I te piti o te taime a tapeahia ˈi Paulo i Roma, i te area matahiti 65 ïa, ua papai Paulo i te piti o ta ˈna rata ia Timoteo. I roto i tera rata, ua ani Paulo ia Timoteo ia haere mai i Roma e ia rave atoa ia Mareko na muri ia ˈna. (Tim. 2, 4:11) Eita e ore ua itoitohia Paulo i te taiva ore o Mareko i roto i te taviniraa i ani ai oia ia haere atoa mai Mareko e farerei ia ˈna no te taime hopea. Ua tauturu Mareko ia Paulo na roto i te mau ravea huru rau, peneiaˈe ma te hopoi atu i te maa aore ra i tei hinaarohia no te papai i ta ˈna mau rata. Ua haapuai mau te tauturu e te faaitoitoraa ta Paulo i fanaˈo ia faaoromai tamau e tae noa ˈtu i te taime i haapohehia ˈi o ˈna.

14-15. E nafea te Mataio 7:12 e tauturu mai ai ia hopoi i te tauturu hinaaro-mau-hia?

14 A taio i te Mataio 7:12. I roto i te fifi, mea mahanahana mau ia tauturu mai vetahi ê ma te rave i te ohipa ta tatou i hinaaro mau! Ua pohe taue to Ryan metua tane, te na ô ra oia: “Ia mauiui oe, e au ra e eita e roaa ia oe te puai no te rave i te mau ohipa rii o te mau mahana atoa. Mea mahanahana mau ïa ia tauturu mai vetahi ê i roto i tera tuhaa noa ˈtu e ohipa rii ta ratou e rave!”

15 Ia tâuˈa tatou ia vetahi ê, e itehia ia tatou te ravea huru rau no te tauturu atu! Na te hoê tuahine i opua e faahoro ia Peter raua Kathryn i te mau taime atoa e titauhia ia farerei i te taote. Eita Peter e Kathryn e nehenehe faahou e faahoro i te pereoo, hamani atura te tuahine i te hoê tapura ia nehenehe atoa to te amuiraa e faahoro ia raua i te taote. Te faataa ra Kathryn: “E au ra e ua tatarahia te hoê zugo teiaha mai nia mai i to mâua tapono!” No reira, eiaha roa e haafaufaa ore i te mau ohipa rii ta outou e nehenehe e rave no vetahi ê!

16. Eaha te haapiiraa faufaa e huti mai i te hiˈoraa o Mareko?

16 Ei Kerisetiano, eita e ore mea rahi atoa te ohipa a Mareko. Taa ê atu i ta ˈna taviniraa, e hopoia faufaa roa ta Iehova i horoa ˈtu, oia hoi e papai i ta ˈna evanelia. Noa ˈtu râ, ua faaherehere noa iho â Mareko i te taime no te tamahanahana ia Paulo e aita atoa Paulo i taiâ i te ani i te tauturu a Mareko. A haapohehia ˈi to ˈna mama ruau, ua mauruuru mau Angela i te ineineraa vetahi i te tamahanahana ia ˈna. Te na ô ra oia: “Eita oe e taiâ i te faafatata i te hoa papu, ineine noa hoi ratou i te tauturu ia oe.” Mea maitai ia ui ia tatou iho, ‘E taata anei au o tei ineine i te tamahanahana i te mau taeae e tuahine ma te ravea rau?’

E FAAOTI PAPU ANAˈE I TE TAMAHANAHANA IA VETAHI Ê

17. E nafea te Korinetia 2, 1:3, 4 e faaitoito mai ai ia tamahanahana ia vetahi ê?

17 Eita e titauhia ia haere i te vahi atea no te ite i te mau taeae e tuahine o te hinaaro i te tamahanahanaraa. E nehenehe tatou e faaohipa i te mau manaˈo faaitoito tei horoahia mai no te tamahanahana ia ratou. Ua pohe te mama ruau o te tuahine Nino, te na ô ra oia: “Mai te peu e farii tatou, e nehenehe Iehova e faaohipa ia tatou no te tamahanahana ia vetahi ê.” (A taio i te Korinetia 2, 1:3, 4.) Te na ô ra Frances: “E parau mau faufaa roa te matara mai i roto i te Korinetia 2, 1:4, oia hoi e nehenehe te tamahanahanaraa tei horoahia mai e riro atoa ei tamahanahanaraa no vetahi ê.”

18. (a) No te aha vetahi e taiâ ˈi i te tamahanahana ia vetahi ê? (b) E nafea tatou ia riro ei tamahanahanaraa no vetahi ê? A horoa i te hiˈoraa.

18 Noa ˈtu te taiâ, e imi anaˈe i te ravea no te tauturu ia vetahi ê. Aita paha tatou i ite eaha te parau aore ra te rave no te tamahanahana i tei roohia i te fifi. E matahiapo Paul, te haamanaˈo ra oia ua hinaaro vetahi e tauturu ia ˈna i muri aˈe i te poheraa o to ˈna metua tane. Te na ô ra oia: “Ua ite au e ere i te mea ohie no ratou ia haere mai ia ˈu ra, aita ratou i ite eaha te parau. Mea mahanahana râ ia ite te hinaaro ra ratou e tamahanahana e e tauturu mai.” I muri aˈe i te hoê aueueraa fenua puai mau, ua parau taeae Tajon: “Aita vau e haamanaˈo ra i te mau poroi atoa ta te taata i hapono mai i muri aˈe i te aueueraa fenua. Tera râ, te haamanaˈo maitai ra vau ua hinaaro ratou e ite e mea maitai anei au.” E riro tatou ei tamahanahanaraa mau no vetahi ê ia tâuˈa tatou ia ratou.

19. No te aha tatou e faaoti papu ai i te “tamahanahana rahi” ia vetahi ê?

19 E hinaaro tatou paatoa i te tamahanahanaraa. A piri noa ˈtu ai tatou i te hopea o teie faanahoraa o te ao nei, e ino roa ˈtu â te tupuraa e te oraraa. (Tim. 2, 3:13) Taa ê atu i te reira, e faaruru â tatou i te fifi no te hara ta Adamu i tutuu mai e no to tatou huru tia ore. Ua nehenehe râ te aposetolo Paulo e faaoromai tamau e e tapea i te taiva ore e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa. Eaha te tumu? Ua fanaˈo oia i te tamahanahanaraa na roto i to ˈna mau hoa Kerisetiano. No reira, e riro anaˈe ei hoa papu mai ia Arisetareho, ei Kerisetiano tiaturihia mai ia Tuhiko e te ineine i te tauturu mai ia Mareko! E faaitoito ïa tatou i to tatou mau taeae e tuahine ia mau papu i roto i te faaroo.—Tes. 1, 3:2, 3.

^ E rave rahi fifi ta te aposetolo Paulo i faaruru. I roto i to ˈna mau ati, ua riro te tahi o to ˈna mau hoa ohipa ei tamahanahanaraa no ˈna. E hiˈopoa mai tatou e toru huru maitatai ta teie mau Kerisetiano i faaite e e nafea tatou ia pee i to ratou hiˈoraa.

^ Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

HIMENE 111 Ia oaoa tatou i te Atua

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Ua turu Arisetareho e Paulo te tahi i te tahi a parari ai te pahi

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Na Tuhiko, taeae tiaturihia, i hopoi i ta Paulo mau rata i te mau amuiraa

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Ua tauturu Mareko ia Paulo ma te ravea huru rau.