Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 24

E nehenehe oe e ape i te mau marei a Satani

E nehenehe oe e ape i te mau marei a Satani

“Ia ora mai i te marei a te Diabolo.”—TIM. 2, 2:26.

HIMENE 36 Tiai i to tatou aau

HAAPOTORAA *

1. No te aha e faaauhia ˈi Satani i te hoê taata aˈuaˈu animara?

 E HAAPOHE te hoê taata aˈuaˈu i te animara tei noaa mai ia ˈna. Mea rahi te ravea ta ˈna e faaohipa, mai tera mau ravea ta te mau tane o tei haere e tamahanahana ia Ioba i faahiti. (Ioba 18:8-10) E hiˈopoa te hoê taata aˈuaˈu i te animara ta ˈna e hinaaro e haru, ihea o ˈna e haere ai, eaha ta ˈna e au, eaha ta ˈna mau peu e e hiˈo o ˈna eaha te ravea maitai roa ˈˈe no te haru i tera animara. E au Satani i tera taata aˈuaˈu. E hiˈopoa o ˈna ia tatou, ihea tatou e haere ai, eaha ta tatou e au e eaha ta tatou mau peu. I reira o ˈna e tuu ai i te hoê marei no te haru ia tatou. Tera râ, te faaite mai ra te Bibilia e noa ˈtu e mau tatou i roto i te mau marei a Satani, e nehenehe â tatou e ora mai. Te haapii atoa mai ra te Bibilia e nafea ia ape i tera mau marei.

O te teoteo e te mau hinaaro miimii te mau marei ta Satani e faaohipa roa ˈˈe (A hiˈo i te paratarafa 2) *

2. Eaha te mau marei ta Satani e faaohipa roa ˈˈe?

2 A tausani matahiti i teie nei to Satani faaohiparaa i te mau marei o te teoteo e te mau hinaaro miimii * no te faahema i te taata, e ua manuïa iho â ta ˈna mau raveraa. E au o ˈna i te hoê imi manu o te faaohipa i te upeˈa no te haru i te manu. (Sal. 91:3) E nehenehe râ tatou e paruru ia tatou, ua faaite mai hoi Iehova i te mau raveraa a Satani.—Kor. 2, 2:11.

E nehenehe tatou e huti mai i te haapiiraa i te mau hiˈoraa no nia i te teoteo e te mau hinaaro miimii (A hiˈo i te paratarafa 3) *

3. No te aha Iehova i haapapai ai i te tahi mau hiˈoraa no nia i te teoteo e te mau hinaaro miimii i roto i te Bibilia?

3 Na roto i te tahi mau hiˈoraa, te faaite mai ra Iehova i te mau faahopearaa o te teoteo e te mau hinaaro miimii. E ite mai tatou mea nafea to Satani faahemaraa i te tahi mau tavini haapao maitai a Iehova. E ere râ no te mea ua hema ratou e hema atoa ïa tatou. Ua horoa mai hoi Iehova i teie mau hiˈoraa ei faaararaa ia tatou. (Kor. 1, 10:11) Ua ite o ˈna e nehenehe tatou e huti mai i te haapiiraa i tera mau hiˈoraa ia ore tatou ia topa i roto i te mau marei a Satani.

TE TEOTEO

A hiˈo i te paratarafa 4

4. Eaha te faahopearaa o te teoteo?

4 Te hinaaro ra Satani ia faatupu tatou i te teoteo. Ua ite o ˈna ia teoteohia tatou, e riro tatou mai ia ˈna e eita tatou e fanaˈo i te ora mure ore. (Mas. 16:18) No reira te aposetolo Paulo i faaara ˈi ia tatou e faaoru te hoê taata no te teoteo “a roohia ˈtu ai i te hoê â utua e ta te Diabolo.” (Tim. 1, 3:6, 7) Mea apî anei aore ra mea maoro tatou i roto i te parau mau, e nehenehe te teoteo e tupu mai i roto ia tatou paatoa.

5. Ia au i te Koheleta 7:16, 20, e nafea te hoê taata e faaite ai e mea teoteo o ˈna?

5 E haapao noa te feia teoteo ia ratou iho e tera atoa ta Satani e hinaaro ia rave tatou. Ia haapao noa tatou ia tatou iho, eiaha ia Iehova. I te taime iho â râ tei roto tatou i te fifi. Peneiaˈe, ua parihia oe i te tahi mea ta oe i ore i rave aore ra ua aˈohia oe ma te tano ore. E au roa Satani ia riri oe ia Iehova e i to oe mau taeae. Aita te Diabolo e hinaaro ra ia pee oe i te mau aratairaa ta Iehova e horoa ra i roto i te Bibilia. Te hinaaro ra o ˈna ia rave oe mai ta oe e hinaaro.—A taio i te Koheleta 7:16, 20.

6. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o te hoê tuahine?

6 Teie te hiˈoraa o te hoê tuahine no Holane. Ua riri roa o ˈna i te mau hapa a te tahi atu mau taeae e tuahine. Ua ravai roa o ˈna i te faaoromai i tera tupuraa. Te parau ra o ˈna: “Aita i haere ia ˈu ia taui i to ˈu huru feruriraa e ia faaore i ta ratou mau hapa. Ua parau roa ˈtu vau i ta ˈu tane e taui mâua i te amuiraa.” Mataitai atura o ˈna i te JW Haapurororaa teata no Mati 2016 o te faataa ra e nafea ia faatitiaifaro i to tatou feruriraa i mua i te mau hapa a vetahi ê. Te na ô ra te tuahine: “Taa ˈtura ia ˈu eiaha vau e tamata i te taui i te mau taeae e tuahine i roto i te amuiraa e hiˈo râ vau i ta ˈu iho mau hape ma te haavare ore e te haehaa. Ua tauturu mai taua tumu parau ra ia ˈu ia haamau i to ˈu feruriraa i nia ia Iehova e to ˈna tiaraa Arii hau ê.” Eaha ïa te haapiiraa? Tei mua anaˈe tatou i te hoê fifi, e haamau anaˈe i to tatou feruriraa i nia ia Iehova. E taparu anaˈe ia ˈna ia tauturu mai ia tatou ia hiˈo i te mau taeae e tuahine mai ta ˈna e hiˈo atoa ia ratou. Te faaore ra to tatou Metua i te raˈi i ta ratou mau hape e te titau mai ra o ˈna ia tatou ia na reira atoa.—Ioa. 1, 4:20.

A hiˈo i te paratarafa 7

7. Eaha tei tupu no te arii Uzia?

7 Teie te hiˈoraa o te arii Uzia no Iuda. Mea rahi te ohipa maitai ta ˈna i rave, mea rahi te tamaˈi ta ˈna i upootia, te oire ta ˈna i patu e mea rahi ta ˈna faaapu. “Ua haamaitai te Atua mau ia ˈna.” (Par. 2, 26:3-7, 10) “Tera râ, i te puairaa mai oia, teoteo ihora to ˈna aau e mea na reira oia i te hiˈaraa.” Ua parau Iehova o te mau tahuˈa anaˈe te nehenehe e tutui i te mea noˈanoˈa i te hiero. Ua tomo râ te arii Uzia i roto i te hiero no te tutui i te mea noˈanoˈa. Aita Iehova i au i tera ohipa e tairi atura oia ia Uzia i te lepera. Faaea noa ˈtu ra oia mai tera e tae roa ˈtu i to ˈna poheraa.—Par. 2, 26:16-21.

8. E nafea te Korinetia 1, 4:6, 7 e tauturu ai ia tatou ia ore ia teoteo?

8 E nehenehe atoa tatou e teoteohia a hara ˈtu ai mai te arii Uzia. Teie te hiˈoraa o taeae José. E ona taiete aravihi mau o ˈna e e matahiapo atoa oia i roto i ta ˈna amuiraa. I horoa na o ˈna i te oreroraa parau i te mau tairururaa. I tauturu atoa na o ˈna i te mau tiaau haaati i roto i te tahi mau tuhaa. Teie ta ˈna e parau ra: “Ua tiaturi rahi roa vau ia ˈu iho, aita vau i turui faahou i nia ia Iehova. Ua manaˈo vau e mea puai au i te pae varua, aita ïa vau i faaroo i te mau faaararaa a Iehova.” I te faahopearaa, ua rave José i te hoê hara rahi e tiavaruhia ˈtura o ˈna. I muri aˈe e rave rahi matahiti, ua faahoˈihia mai o ˈna. Teie ta ˈna e parau ra: “Ua haapii mai Iehova e ere te tiaraa te mea faufaa roa ˈˈe, o te raveraa râ i ta ˈna e titau mai ra ia tatou.” E haamanaˈo anaˈe na Iehova e horoa mai i te aravihi ia tatou e te mau hopoia atoa i roto i te amuiraa. (A taio i te Korinetia 1, 4:6, 7.) Mai te peu mea teoteo tatou, eita Iehova e faaohipa ia tatou.

TE MAU HINAARO MIIMII

A hiˈo i te paratarafa 9

9. Eaha ta te mau hinaaro miimii i turai ia Satani e ia Eva ia rave?

9 Ia faahitihia te parau o te mau hinaaro miimii, o Satani te puta mai i roto i to tatou feruriraa. I te omuaraa, e melahi o ˈna na Iehova e mea papu e tiaraa atoa to ˈna. Aita râ te reira i navai no ˈna, titau roa ˈtura o ˈna i te tiaraa o Iehova. I teie mahana, te tamau noa ra o ˈna i te na reira e te hinaaro ra o ˈna ia riro tatou mai ia ˈna. Te turai ra o ˈna ia tatou ia titau hau atu â. Tera ta ˈna i rave i nia ia Eva. Ma te here, ua horoa Iehova na Eva e Adamu i te maa e rave rau. Ua nehenehe raua “e amu i to te mau tumu raau atoa o te ô” hoê noa tumu i opanihia ia raua. (Gen. 2:16) Ua turai râ Satani ia Eva ia amu i te maa o tera tumu. Aita Eva i mauruuru i te mau mea ta Iehova i horoa na raua Adamu, ua titau o ˈna hau atu â. I te faahopearaa, ua hara Eva e ua pohe o ˈna i muri aˈe.—Gen. 3:6, 19.

A hiˈo i te paratarafa 10

10. Mea nafea te mau hinaaro miimii i riro ai ei marei no te arii Davida?

10 Ua horoa Iehova ia Davida i te puai, te mana, te moni e te upootiaraa i nia i to ˈna mau enemi. Mea rahi roa te ohipa ta Iehova i faafanaˈo ia Davida, “eita e pau ia faaite!” (Sal. 40:5) Tera râ, no to ˈna mau hinaaro miimii, ua moˈehia ia Davida te mau mea ta Iehova i horoa na ˈna. Aita o ˈna i mauruuru faahou, ua titau o ˈna hau atu â. Noa ˈtu mea rahi te vahine a Davida, ua hinaaro o ˈna ia Bate-seba, te hoê vahine faaipoipo-aˈena-hia. Taoto atura raua e hapû ihora Bate-seba. E mai te mea ra e aita i navai te faaturiraa raua, faaue atoa ˈtura Davida ia haapohehia te tane a Bate-seba, o Uria ati Heta. (Sam. 2, 11:2-15) Eaha hoi o ˈna i na reira ˈi? Ua manaˈo anei o ˈna eita Iehova e ite mai? Mea maoro to Davida taviniraa ia Iehova, ua tupu râ te hinaaro miimii i roto ia ˈna e roohia ˈtura o ˈna i te ati e rave rahi. Auaa râ ua farii Davida i ta ˈna hara, ua tatarahapa o ˈna e ua faaore Iehova i ta ˈna hara.—Sam. 2, 12:7-13.

11. Ia au i te Ephesia 5:3, 4, e nafea tatou e haapae ai i te mau hinaaro miimii?

11 Eaha te haapiiraa e huti mai i te hiˈoraa o Davida? E haapae tatou i te mau hinaaro miimii ia mauruuru noa tatou i te mau mea atoa ta Iehova e horoa ra na tatou. (A taio i te Ephesia 5:3, 4.) Ia haapii tatou i te Bibilia i te taata, e faaitoito tatou ia ratou ia feruri i te hoê maitai ta ratou e fanaˈo ra no ǒ mai ia Iehova. Ia na reira ratou i te roaraa hoê hebedoma, e hitu ïa maitai ta ratou e faahiti i roto i ta ratou mau pure. (Tes. 1, 5:18) Te na reira atoa nei oe? Ia feruri oe i te mau mea atoa ta Iehova i rave no oe, e tauturu te reira ia oe ia faaite i te mauruuru. E ia mauruuru noa oe, eita ïa oe e titau hau atu â e eita oe e faatupu i te hinaaro miimii.

A hiˈo i te paratarafa 12

12. Eaha ta te mau hinaaro miimii i turai ia Iuda Isakariota ia rave?

12 Ua turai te mau hinaaro miimii ia Iuda Isakariota ia taiva ia Iesu. E ere o ˈna mai tera i te omuaraa. (Luka 6:13, 16) Ua maiti Iesu ia ˈna ei aposetolo. No to ˈna tiaturi ia Iuda, ua horoa ˈtu Iesu na ˈna e haapao i te afata moni. I faaohipa na Iesu e te mau aposetolo i tera moni no ta ratou mau tere pororaa. E nehenehe e faaauhia te reira i te mau ô e horoahia ra no te turu i te ohipa pororaa na te ao atoa nei i teie mahana. Noa ˈtu te mau faaararaa a Iesu no nia i te nounou, aita Iuda i haapao i te reira e haamata ˈtura oia i te eiâ.—Mar. 7:22, 23; Luka 11:39; 12:15.

13. I teihea taime te nounou o Iuda i te ite-maitai-raahia?

13 Ua ite-maitai-hia te nounou o Iuda i te hoê mahana a titauhia ˈi Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ no te tamaa i ǒ Simona lepera. To reira atoa o Maria e to ˈna to ˈna tuahine o Mareta. I te taime tamaaraa, haere atura Maria e ninii i te hoê monoˈi moni rahi i nia i te upoo o Iesu. Aita roa ˈtu Iuda e te tahi atu mau pǐpǐ i au i te reira. Peneiaˈe, ua manaˈo te mau pǐpǐ, ahani te moni o tera monoˈi i faaohipahia no ta ratou taviniraa. O Iuda râ, “e eiâ o ˈna” e ua hinaaro o ˈna e rave i te moni i roto i te afata. E no to ˈna nounou rahi i te moni, ua tae roa Iuda i te hoo ia Iesu.—Ioa. 12:2-6; Mat. 26:6-16; Luka 22:3-6.

14. Mea nafea te hoê taeae e ta ˈna vahine i te faaohiparaa i te parau e vai ra i roto i te Luka 16:13?

14 Teie ta Iesu i parau i ta ˈna mau pǐpǐ: “Eita outou e nehenehe e tavini i te Atua e te Moni.” (A taio i te Luka 16:13.) Te tano noa ra teie parau i teie mahana. Teie te hiˈoraa o te hoê taeae e ta ˈna vahine no Rumania. Ua itea mai ia raua te hoê ohipa i te tahi atu fenua. Te parau ra raua: “I te omuaraa, ua manaˈo mâua e haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova tera ohipa no te mea e tarahu rahi tei titauhia ia mâua ia faahoˈi.” Ia farii râ raua i tera ohipa, e iti mai to raua taime no te tavini ia Iehova. Taio atura raua i te tumu parau “A tapea i te taiva ore ma te aau rotahi” i roto i Te Pare Tiairaa o te 1 no Atete 2008. Te parau ra raua: “Ia farii mâua i tera ohipa, eita ïa mâua e tuu faahou ia Iehova na mua roa i roto i to mâua oraraa e e ino to mâua auhoaraa e o ˈna.” Aita ïa raua i farii i tera ohipa. Eaha râ tei tupu i muri iho? Ua itehia mai i te taeae te hoê ohipa i to raua iho fenua o te tuati i ta raua e hinaaro mau. Te na ô ra te tuahine: “E ere roa ˈtu te rima o Iehova i te mea poto!” Te oaoa nei teie na hoa faaipoipo ua tuu raua ia Iehova na mua aˈe i te moni.

A APE I TE MAU MAREI A SATANI

15. Eaha te haapapu ra e nehenehe tatou e ora mai i te mau marei a Satani?

15 Eaha râ te rave mai te peu ua tupu te teoteo e te mau hinaaro miimii i roto ia tatou? Ia au i ta Paulo i parau, e nehenehe â te feia i “haru-ora-noa-hia” e te Diabolo e ora mai. (Tim. 2, 2:26) Tera tei tupu no Davida. Ua faaroo o ˈna i te tamaˈiraa Natana ia ˈna, ua tatarahapa o ˈna i ta ˈna mau hara e ua piri faahou o ˈna ia Iehova. Eiaha e haamoˈe mea puai aˈe Iehova ia Satani. Ia farii tatou i te tauturu a Iehova, e ora mai ïa tatou i te mau marei atoa a te Diabolo.

16. Eaha te tauturu ia tatou ia ore e topa i roto i te mau marei a Satani?

16 Mea au aˈe iho â râ ia ore roa tatou e faatupu i te teoteo e te mau hinaaro miimii. E ape tatou i te reira maoti noa te tauturu a te Atua. Eiaha roa ˈtu tatou e manaˈo no te mea mea puai tatou i te pae varua eita roa ˈtu tatou e topa i roto i tera mau marei. Ua topa hoi vetahi mau tavini haapao maitai a Iehova i roto i te marei o te teoteo e te mau hinaaro miimii. No reira i te mau mahana atoa, a ani ia Iehova ia tauturu ia oe ia hiˈopoa i to oe mau manaˈo e ta oe mau ohipa, ia ore oe ia faatupu i te teoteo e te mau hinaaro miimii.—Sal. 139:23, 24.

17. Eaha te faahopearaa o te Diabolo?

17 A tausani matahiti i teie nei to Satani aˈuaˈu-noa-raa i te taata. Fatata roa râ o ˈna i te haruhia e te haamouhia. (Apo. 20:1-3, 10) Te tiai ru nei tatou i taua mahana ra. A tiai noa ˈi râ, e ara tatou ia ore tatou e topa i roto i te marei o te teoteo e te mau hinaaro miimii. A faaoti papu i te patoi i te Diabolo e “e horo ê oia ia outou.”—Iak. 4:7.

HIMENE 127 Teihea huru taata e titauhia ˈi ia riro vau?

^ E au Satani i te hoê taata aˈuaˈu animara. Te tamata ra o ˈna i te haru ia tatou i roto i ta ˈna upeˈa, mea apî anei aore ra mea maoro tatou i roto i te parau mau. I roto i teie tumu parau haapiiraa, e hiˈo mai tatou e nafea Satani e faaohipa ˈi i te teoteo e te mau hinaaro miimii no te faataa ê ia tatou i te Atua. E hiˈo mai tatou i te hiˈoraa o te tahi mau tavini a Iehova o tei topa i roto i te marei o te teoteo e te mau hinaaro miimii e e ite mai tatou eaha te rave ia ore tatou ia topa i roto i tera mau marei.

^ NO TE TAA MAITAI ATU Â: Te teoteo, o te huru ïa o te hoê taata e manaˈo ra e mea maitai aˈe o ˈna i te tahi atu. Te mau hinaaro miimii, e hinaaro puai ïa i te moni, te mana, e taoto i te hoê apiti e te tahi atu mau mea. Tera ta teie tumu parau e faataa mai.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: No to ˈna teoteo, aita te taeae e farii ra i te aˈoraa. Te hinaaro ra te tuahine e hoo faahou mai i te taihaa.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Ua faatupu te hoê melahi e te arii Uzia i te teoteo. Ua faatupu Eva i te hinaaro miimii e ua amu i te maa opanihia. Ua faaturi Davida raua Bate-seba e ua eiâ Iuda i te moni.