Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E titauraa te bapetizoraa no te riro ei Kerisetiano

E titauraa te bapetizoraa no te riro ei Kerisetiano

“I te bapetizoraa . . . e ora atoa ˈi outou i teie nei.”—PET. 1, 3:21.

HIMENE: 52, 41

1, 2. (a) Eaha te huru o te tahi mau metua ia hinaaro ta ratou tamarii e bapetizo? (b) Eaha te tumu e anihia ˈi i te feia e bapetizohia ua oti anei ratou i te pûpû i to ratou ora ia Iehova? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

 TE HIˈO ra na metua a tia ˈi ta raua tamahine o Maria i pihai iho i te feia e bapetizohia. Ua pahono Maria ma te reo puai e te papu i na uiraa e piti a te taeae orero. I muri iho, bapetizohia ˈtura o ˈna.

2 Papu, ua haapeu roa to Maria na metua i te pûpûraa o ˈna i to ˈna ora ia Iehova e bapetizohia ˈtura. Na mua ˈˈe râ i te reira, ua haapeapea rii te metua vahine o Maria. Ua feruri oia, ‘Mea apî roa anei Maria no te bapetizoraa? Ua taa maitai anei ia Maria e ere i te ohipa hauti ia pûpû ia ˈna ia Iehova? E ere anei mea maitai aˈe ia tiai â?’ Tera iho â te mau uiraa e hiti mai i roto i te feruriraa o te tahi mau metua o te here ra i ta ratou tamarii. (Koh. 5:5) Eaha te tumu? No te mea ia pûpû te taata i to ˈna ora ia Iehova a bapetizohia ˈtu ai, o te faaotiraa faufaa roa ˈˈe ïa!—A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Ua pûpû anei outou ia outou ia Iehova?

3, 4. (a) Mea nafea to te aposetolo Petero faaiteraa i te faufaaraa o te bapetizoraa? (b) No te aha Petero i faahohoˈa ˈi i te bapetizoraa i te hamaniraa o Noa i te araka?

3 Ua faahohoˈa te aposetolo Petero i te bapetizoraa i te hamaniraa o Noa i te araka. Ua na ô oia: “I te bapetizoraa o te faahohoˈa ra i te reira [te araka ïa] e ora atoa ˈi outou i teie nei.” (A taio i te Petero 1, 3:20, 21.) Ua faaite te araka i te taata ua faaoti papu Noa i te rave i te hinaaro o te Atua. Ua rave maite Noa i ta Iehova ohipa mai ta ˈna i ani atu. No te faaroo o Noa, ua faaora o Iehova ia ˈna e to ˈna utuafare i te diluvi. Eaha te haapiiraa ta Petero e horoa mai ra?

4 Ma te ite i te araka, ua papu i te taata ua faatupu Noa i te faaroo i te Atua. Ia ite te taata i te hoê o te bapetizohia, ua papu ia ratou ua oti oia i te pûpû ia ˈna i te Atua no to ˈna faaroo i te Mesia. Mai ia Noa, e auraro te feia o te bapetizohia i te Atua e e rave atoa i te ohipa ta ˈna i ani mai. E mai ia Iehova i faaora ia Noa i te diluvi, e faaora atoa oia i ta ˈna mau tavini bapetizohia o te tapea i te taiva ore ia haamouhia teie ao ino. (Mar. 13:10; Apo. 7:9, 10) Mea faufaa roa ïa ia pûpû ia tatou ia Iehova e ia bapetizohia. Ma te haamaoro, e nehenehe tatou e ere i te ora mure ore.

5. Eaha ta tatou e hiˈo mai i roto i teie haapiiraa?

5 E ere iho â te bapetizoraa i te ohipa hauti. I teie nei râ, e hiˈo anaˈe i te pahonoraa o teie na uiraa e toru: Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te bapetizoraa? Eaha ta te taata e tia ia rave na mua ˈˈe te bapetizoraa? No te aha e tia ia haamanaˈo noa i te faufaaraa o te bapetizoraa ia haapii tatou i ta tatou tamarii aore ra piahi?

TA TE BIBILIA E PARAU RA NO NIA I TE BAPETIZORAA

6, 7. (a) Eaha te auraa o te bapetizoraa a Ioane? (b) To vai bapetizoraa tei taa ê roa e eaha te tumu?

6 I roto i te Bibilia, o Ioane Bapetizo te taata matamua tei bapetizo i te taata. (Mat. 3:1-6) Eaha te tumu e haere ai te taata ia ˈna ra no te bapetizo? No te faaite ua tatarahapa roa ratou i ta ratou hara, te oreraa ïa e haapao i te ture a Mose. Hoê râ bapetizoraa ta Ioane i rave o tei taa ê roa. Ua fanaˈo roa Ioane i te bapetizoraa ia Iesu, te Tamaiti tia roa a te Atua. (Mat. 3:13-17) Aita roa e hara ta Iesu, aita ïa i titauhia ia tatarahapa oia. (Pet. 1, 2:22) Eaha ïa te tumu i bapetizohia ˈi Iesu? No te faaite ua farii oia i te pûpû ia ˈna no te rave i te hinaaro o te Atua.—Heb. 10:7.

7 Ua haamata Iesu i te poro, e bapetizo ihora ta ˈna mau pǐpǐ i te taata. (Ioa. 3:22; 4:1, 2) Ua bapetizo-atoa-hia tera mau taata no te faaite ua tatarahapa ratou i te ofatiraa i te ture a Mose. I muri iho râ i to Iesu poheraa e tia-faahou-raa, no te tahi atu tumu e bapetizohia ˈi te feia e hinaaro e riro ei pǐpǐ na Iesu.

8. (a) I muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, eaha ta Iesu i faaue ia rave? (b) No te aha e tia ia bapetizohia te feia e pee ra ia Iesu Mesia?

8 I muri iho noa i to ˈna tia-faahou-raa i te matahiti 33, ua paraparau Iesu i mua hau atu i te 500 taata. I rotopu ia ratou, te vai ra te tane, te vahine e te tamarii atoa paha. Eita e ore i tera taime Iesu i na ô ai: “A haere ïa e faariro i te taata o te mau nunaa atoa ei pǐpǐ na ˈu ma te bapetizo ia ratou i te iˈoa o te Metua e o te Tamaiti e o te varua moˈa, ma te haapii ia ratou ia haapao i te mau mea atoa ta ˈu i faaue ia outou.” (Mat. 28:19, 20; Kor. 1, 15:6) Ua faaue Iesu i te feia e pee ra ia ˈna ia faariro i te taata ei pǐpǐ. E ua parau atoa oia ia hinaaro te tahi e riro ei pǐpǐ na ˈna, aore ra e rave i ta ˈna “zugo,” ia bapetizohia ïa o ˈna. (Mat. 11:29, 30) Ia mauruuru te Atua i te taviniraa a te tahi, e tia i tera taata ia farii te faaohipa ra te Atua ia Iesu no te faatupu i to ˈna hinaaro. I muri noa mai te reira e bapetizohia ˈi o ˈna. Tera anaˈe te bapetizoraa ta te Atua e farii. Te vai ra te tahi atu mau haapapuraa i roto i te Bibilia o te faaite ra ua ite te mau pǐpǐ matamua a Iesu mea faufaa ia bapetizohia ratou. Aita roa ˈtu ratou i manaˈo e tia ia tiai no te bapetizoraa.—Ohi. 2:41; 9:18; 16:14, 15, 32, 33.

EIAHA E TIAI NO TE BAPETIZORAA!

9, 10. Eaha ta tatou e haapii mai i te bapetizoraa o te taata Etiopia e to Saulo?

9 A taio i te Ohipa 8:35, 36. Ua farii te tahi taata Etiopia i te haapaoraa ati Iuda. Ua haere oia i te hiero i Ierusalema no te haamori i te Atua e hoˈi ihora i to ˈna fare. Ua tono te melahi a Iehova ia Philipa no te poro atu i “te parau apî oaoa no Iesu.” Eaha te huru o te taata Etiopia? I to ˈna taaraa mea faufaa ia farii i te Fatu ra o Iesu, ua hinaaro oia e rave i ta Iehova i titau i te mau Kerisetiano atoa. Ma te ore e haamarirau, faaoti ihora ia bapetizohia o ˈna.

10 Te vai ra atoa te hiˈoraa o te tahi ati Iuda o Saulo te iˈoa. Ua oti aˈena te nunaa ati Iuda i te pûpûhia i te Atua, ua faarue râ o Iehova ia ratou no to ratou faaroo ore. I tiaturi na Saulo te tavini noa ra te mau ati Iuda i te Atua mai ta ˈna e titau ra. No reira oia i hamani ino ai i te mau Kerisetiano. Ua faaroo atoa Saulo ua pohe o Iesu, aita râ i ite ua faatiahia mai oia. I te hoê mahana, ua paraparau mai ra o Iesu ia Saulo mai te raˈi mai. I muri iho, ua farii oia i te tauturu a te tahi pǐpǐ a te Mesia o Anania te iˈoa. Te faaite ra te Bibilia eaha ta Saulo i rave, “tia aˈera e bapetizohia ˈtura.” (Ohi. 9:17, 18; Gal. 1:14) Riro ihora oia te aposetolo Paulo. Ua tapao anei oe eaha ta ˈna i rave i to ˈna taaraa te faaohipa ra te Atua ia Iesu no te faatupu i to ˈna hinaaro? Aita Saulo i haamaoro, ua faaoti ia bapetizohia o ˈna.—A taio i te Ohipa 22:12-16.

No to ratou mauruuru i ta ratou e haapii ra i roto i te Bibilia, ua hinaaro te mau piahi ia bapetizohia ratou

11. (a) I teie mahana, eaha te tumu e faaoti ai te mau piahi ia bapetizohia ratou? (b) Eaha to tatou huru ia bapetizohia te tahi?

11 I teie atoa mahana, mea rahi te mau piahi, e feia apî aore ra paari, o te rave i te hoê â faaotiraa. No to ratou tiaturi e mauruuru i ta ratou e haapii ra i roto i te Bibilia, ua hinaaro ratou e pûpû ia ratou ia Iehova a bapetizohia ˈtu ai. No reira e taime taa ê te oreroraa parau no te bapetizoraa i te mau tairururaa. E oaoa te mau Ite no Iehova ia farii te mau piahi i te parau mau a faaoti atu ai ia bapetizohia ratou. E oaoa iti rahi to te mau metua ia na reira atoa ta ratou tamarii. I te matahiti taviniraa 2017, ua hau atu i te 284 000 taata tei bapetizohia no te faaite ua pûpû ratou ia ratou ia Iehova. (Ohi. 13:48) Ua taa maitai ïa ia ratou e titauhia ia bapetizohia te mau Kerisetiano. Eaha râ te tia ia rave hou te bapetizoraa?

12. Eaha te tia i te piahi ia rave hou te bapetizoraa?

12 Hou te bapetizoraa, e tia i te piahi ia haapii i te parau mau no nia i te Atua, ta ˈna opuaraa no te taata e te fenua, e eaha ta ˈna i rave no te faaora i te huitaata. (Tim. 1, 2:3-6) I muri iho, e tia ia faatupu oia i te faaroo, e tauturu hoi te reira ia ˈna ia haapao i te mau ture a te Atua e ia faaea i te rave i te mau mea ta ˈNa e ore e au. (Ohi. 3:19) Mea faufaa roa, eita hoi o Iehova e farii i te euhe a te taata o te tamau ra i te rave i ta ˈNa e ore e au. (Kor. 1, 6:9, 10) Eaha ˈtu â te titauhia i te taata e hinaaro e pûpû ia ˈna ia Iehova? Ia tamau oia i te tae i te mau putuputuraa, i te poro i te parau apî oaoa e te haapii ia vetahi ê. E titauraa tera no te feia atoa e hinaaro e pee i te Mesia. (Ohi. 1:8) E tia ia rave na mua te piahi i tera mau mea atoa. I muri iho, e pûpû oia ia ˈna ia Iehova na roto i te pure a bapetizohia ˈtu ai.

IA RIRO TE BAPETIZORAA EI FA

A haapii ai i te taata, te tauturu ra anei tatou ia ratou ia taa mea faufaa roa te bapetizoraa? (A hiˈo i te paratarafa 13)

13. A haapii ai i te taata, no te aha e titauhia ia faaite mea faufaa ia bapetizohia no te riro ei Kerisetiano mau?

13 A tauturu ai i ta tatou tamarii e piahi ia rave i te mau mea atoa e titauhia, e haamanaˈo anaˈe e tia i te feia e hinaaro mau e riro ei pǐpǐ na te Mesia ia faaoti i te bapetizohia. Eita ïa tatou e mǎtaˈu i te parau atu i te taime tano mea faufaa roa ia pûpû ia ratou i te Atua e ia bapetizohia. E hinaaro tatou ia tamau ta tatou tamarii e piahi i te haere i mua i te pae varua e ia bapetizohia ratou.

14. No te aha eiaha e faahepo i te taata ia bapetizohia o ˈna?

14 Eiaha râ e faahepo i ta tatou tamarii aore ra piahi ia bapetizo. Eita o Iehova e faahepo i te tahi noa ˈˈe ia tavini ia ˈna. (Ioa. 1, 4:8) A haapii ai râ i te taata, e tauturu anaˈe ia ratou ia taa mea faufaa ia faatupu i te auhoaraa piri e o Iehova. Ia mauruuru mau te piahi i ta ˈna e haapii no nia i te Atua e ia hinaaro mau oia e rave i te titauhia ra i te mau Kerisetiano, e faaoti oia ma te aau tae ia bapetizohia o ˈna.—Kor. 2, 5:14, 15.

15, 16. (a) Te vai ra anei te hoê faito matahiti tano no te bapetizoraa? A faataa. (b) Noa ˈtu ua bapetizo-aˈena-hia te piahi i roto i te tahi atu haapaoraa, no te aha e tia ia bapetizohia o ˈna ei Ite no Iehova?

15 Te vai ra anei te hoê faito matahiti tano no te bapetizoraa? Aita, mea taa ê hoi te taata atoa e te vai ra te piahi o te haere oioi aˈe i mua i te tahi atu. Mea rahi o tei bapetizohia i to ratou apîraa e ua tapea i te taiva ore ia Iehova a paari ai. No vetahi, e taata paari aˈena i to ratou haapiiraa i te Bibilia e te bapetizoraahia. Te vai atoa ra ua hau atu i te 100 matahiti i te na reiraraa!

16 E matahiti paari to te tahi vahine i to ˈna haapiiraa i te Bibilia e ua oti aˈena o ˈna i te bapetizohia i roto i tera e tera haapaoraa. No reira oia i ani ai i tei faatere i ta ˈna haapiiraa e titauhia anei ia bapetizo-faahou-hia o ˈna. Ua faaite atu te tuahine i te mau irava Bibilia o te pahono i ta ˈna uiraa. I te taaraa iho â i tera vahine paari i ta te Bibilia e haapii ra, ua faaoti oioi ia bapetizohia o ˈna noa ˈtu fatata 80 matahiti to ˈna. Eaha te haapiiraa e huti mai? E farii o Iehova i to tatou bapetizoraa mai te peu noa ua ite tatou i te parau mau no nia i to ˈna hinaaro. Eaha te auraa? Noa ˈtu ïa ua bapetizo-aˈena-hia tatou i roto i te tahi atu haapaoraa, e tia ia bapetizohia tatou ei Ite no Iehova.—A taio i te Ohipa 19:3-5.

17. Eaha te tia i te taata ia feruri i te mahana e bapetizohia ˈi o ˈna?

17 E mahana oaoa roa te mahana e bapetizohia ˈi te tahi. E taime atoa râ tera no te feruri maite i te titauhia ia rave i muri aˈe i te pûpûraa e te bapetizoraa. E ere roa ˈtu i te mea ohie ia rave i te mau mea atoa e titauhia i te mau Kerisetiano mau. Te parau ra hoi te Bibilia, eiaha te mau pǐpǐ a Iesu “ia ora faahou no ratou iho, ia ora râ no ˈna o tei pohe no ratou e tei faatiahia mai.”—Kor. 2, 5:15; Mat. 16:24.

18. Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa i roto i to mua ˈtu haapiiraa?

18 Mai ta tatou i hiˈopoa mai i roto i teie haapiiraa, e ere i te ohipa hauti ia faaoti i te riro ei Kerisetiano mau. No reira te metua vahine o Maria i uiui ai i te mau uiraa faahitihia i te omuaraa. E tamarii anei ta oe? Mai te peu e e, e hiti mai paha te tahi atu mau uiraa mai teie: “Ua ineine mau anei ta ˈu tamarii no te bapetizoraa? Ua navai anei ta ˈna i ite i teie nei no nia ia Iehova no te pûpû i to ˈna ora i te Atua? E tia anei ia tiai ia oti ta ˈna tau haapiiraa e ia noaa ta ˈna ohipa no te bapetizo? E mai te peu e rave noa ˈtu o ˈna i te hara ino mau i muri aˈe i te bapetizoraa?” E hiˈopoa tatou i tera mau uiraa i roto i to mua ˈtu haapiiraa. E ite atoa mai tatou e nafea te mau metua Kerisetiano e faaite ai i te feruriraa maitai no nia i te bapetizoraa.