Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 9

HIMENE 75 “Teie au; o vau ta oe e tono”

Ua ineine anei oe i te pûpû ia oe ia Iehova?

Ua ineine anei oe i te pûpû ia oe ia Iehova?

“Eaha ta ˈu e faahoˈi ia Iehova no to ˈna maitai rahi i nia ia ˈu?”​—SAL. 116:12.

MANAˈO FAUFAA

E tauturu teie tumu parau ia oe ia faatupu i te auhoaraa piri e o Iehova, a hinaaro atu ai oe e pûpû ia oe ia ˈna, a bapetizo atu ai.

1-2. Eaha te titauhia ia rave hou te bapetizoraa?

 I NA matahiti e pae i mairi, hau i te hoê mirioni taata tei bapetizohia ei Ite no Iehova. E rave rahi o ratou, “mai to [ratou ïa] tamariiraa” i haapii ai ratou i te parau mau mai te pǐpǐ ra o Timoteo no te senekele matamua. (Tim. 2, 3:14, 15) Area vetahi, i to ratou ïa paariraa mai. E te tahi atu, i te ruhiruhiaraa ïa, mai te hoê vahine tei haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova e tei bapetizohia i te 97raa o to ˈna matahiti.

2 Mai te peu e te haapii ra oe i te Bibilia aore ra ua paari oe i roto i te parau mau, te feruri ra anei oe i te bapetizoraa? E fa maitai roa tera. Hou râ te bapetizoraa, e titauhia ia pûpû oe ia oe ia Iehova. E faataa teie tumu parau eaha te pûpûraa ia oe i te Atua e no te aha eiaha oe e taiâ i tera taahiraa faufaa e te bapetizoraa ua ineine anaˈe oe.

EAHA TE PÛPÛRAA IA OE I TE ATUA?

3. A faahiti vetahi i roto i te Bibilia tei pûpûhia ia Iehova.

3 I roto i te Bibilia, te taata tei pûpûhia ia Iehova, ua maitihia ïa no te hoê ohipa moˈa. E nunaa pûpûhia te ati Iseraela ia Iehova. I rotopu râ ia ratou, te vai ra tei pûpûhia ia Iehova no te tahi hopoia taa ê. A hiˈo na ia Aarona. E “tapao moˈa no te pûpûraa” to nia iho ia ˈna, e auro anaana tupaipaihia i nia i te muaraa o to ˈna taamu upoo. Na teie auro anaana e faaite e ua faataa-ê-hia o ˈna no te tahi hopoia taa ê, ei tahuˈa rahi o Iseraela. (Lev. 8:9) Mea pûpûhia atoa te mau Nazira ia Iehova. No roto te taˈo “Nazira” i te hoê taˈo Hebera “tei pûpûhia” aore ra “tei faataa-ê-hia” te auraa. Ua titauhia ia haapao te mau Nazira i te mau faaueraa taa ê tei papaihia i roto i te Ture a Mose.​—Num. 6:2-8.

4. (1) Ia pûpû oe ia oe ia Iehova, e faaoti ïa oe e aha? (2) Eaha te auraa ia “haapae” ia oe iho? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

4 Ia pûpû oe ia oe ia Iehova, e faaoti oe e riro ei pǐpǐ na Iesu Mesia e e rave i te hinaaro o te Atua na mua roa i roto i to oe oraraa. Eaha ïa te titauhia ia oe? Ua parau Iesu: “Te taata e hinaaro e pee mai ia ˈu, ia haapae ïa ia ˈna iho.” (Mat. 16:24) Ei tavini pûpûhia na Iehova, e titauhia ia patoi oe i te mau mea atoa eita o ˈna e au. (Kor. 2, 5:14, 15) E patoi atoa ïa oe i “ta te tino hara e faatupu,” mai te mau peu taotoraa tia ore. (Gal. 5:19-21; Kor. 1, 6:18) E fifihia anei to oe oraraa ia auraro oe i teie mau faaueraa? Eita, mai te peu mea here na oe ia Iehova e ua papu ia oe e maitai oe i te auraroraa i ta ˈna mau ture. (Sal. 119:97; Isa. 48:17, 18) Te na ô ra taeae Nicholas: “E nehenehe oe e hiˈo i ta Iehova mau ture aveia mai te hoê fare auri o te tapea ia oe ia rave mai ta oe e hinaaro, aore ra mai te hoê aua o te paruru ia oe i te liona.”

Te hiˈo ra anei oe i ta Iehova mau ture aveia mai te hoê fare auri o te tapea ia oe ia rave mai ta oe e hinaaro, aore ra mai te hoê aua o te paruru ia oe i te liona? (A hiˈo i te paratarafa 4)


5. (1) E nafea ia pûpû ia oe ia Iehova? (2) Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te pûpûraa ia oe e te bapetizoraa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

5 E nafea ia pûpû ia oe ia Iehova? I roto i te pure, e fafau oe ia ˈna e o ˈna anaˈe ta oe e haamori e o to ˈna hinaaro ta oe e rave na mua roa. Te fafau ra ïa oe ia Iehova e e here noa oe ia ˈna “ma to oe aau atoa, ma to oe ora atoa, ma to oe manaˈo atoa e ma to oe puai atoa.” (Mar. 12:30) O orua Iehova anaˈe tei ite e ua pûpû oe ia oe ia ˈna. Area te bapetizoraa, e ravehia ïa i mua i te taata ei faaiteraa i ta oe pûpûraa ia oe. E euhe moˈa te reira. Ia tapea i taua euhe ra ta oe fa e tia ˈi, e te titau ra Iehova ia na reira oe.​—Koh. 5:4, 5.

E pûpû oe ia oe ia Iehova ia fafau oe ia ˈna i roto i te pure e o ˈna anaˈe ta oe e haamori e o to ˈna hinaaro ta oe e rave na mua (A hiˈo i te paratarafa 5)


NO TE AHA E PÛPÛ AI IA OE IA IEHOVA?

6. Na te aha e turai i te hoê taata ia pûpû ia ˈna ia Iehova?

6 No to oe here ia Iehova e pûpû ai oe ia oe ia ˈna. E ere to oe here i te tahi huru aau noa. Ua rahi atu â to oe here ia ˈna no “te ite mau” e “te maramarama pae varua” tei noaa mai ia oe no nia ia ˈna e ta ˈna opuaraa. (Kol. 1:9) Maoti ta oe haapiiraa i te mau Papai, ua papu ia oe e (1) te vai mau ra Iehova, (2) no ǒ mai te Bibilia ia ˈna ra, e (3) te faaohipa ra oia i ta ˈna faanahonahoraa no te faatupu i to ˈna hinaaro.

7. Ia aha tatou na mua no te pûpû ia tatou i te Atua?

7 E titauhia i te feia o te pûpû ia ratou ia Iehova ia ite i te mau haapiiraa tumu i roto i te Bibilia e ia pee i ta ˈna mau ture aveia. Te faaitoito ra ratou i te faaite ia vetahi ê i ta ratou i haapii mai. (Mat. 28:19, 20) Ua puai atu â to ratou here no Iehova e e haamori ia ˈna anaˈe ta ratou e hinaaro mau â. No oe atoa paha ïa. No teie here puai, eita oe e pûpû e e bapetizo ia oe no te faaoaoa i tei faatere ra i ta oe haapiiraa Bibilia e to oe na metua, aore ra no te pee i to oe mau hoa.

8. E nafea te mauruuru e tauturu ai ia oe ia rave i te faaotiraa e pûpû ia oe ia Iehova? (Salamo 116:12-14)

8 Ia feruri oe i te mau mea atoa ta Iehova i rave no oe, e rahi roa to oe mauruuru ia ˈna, a hinaaro atu ai e pûpû ia oe ia ˈna. (A taio i te Salamo 116:12-14.) Te parau ra te Bibilia ma te tano roa e no ǒ mai ia ˈna “te mau ô maitatai atoa e te mau mea tia roa i horoahia mai.” (Iak. 1:17) O te tusia o ta ˈna Tamaiti o Iesu te ô rahi roa ˈ ˈe. Auaˈe hoi te hoo i nehenehe ai oe e faatupu i te auhoaraa piri e o Iehova. E ua horoa mai oia i te tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu. (Ioa. 1, 4:9, 10, 19) Ma te pûpû ia oe ia ˈna e faaite ai oe i te mauruuru no teie tapao rahi o te here e no te tahi atu mau haamaitairaa atoa ta ˈna i horoa mai. (Deut. 16:17; Kor. 2, 5:15) Ua faataa-maitai-hia te reira i te haapiiraa 46, numera 4 o te buka Ia ora oe e a muri noa ˈtu! e te video e toru minuti Pûpû anaˈe i te ô na te Atua.

UA INEINE ANEI OE NO TE PÛPÛ IA OE E NO TE BAPETIZORAA?

9. No te aha eiaha ˈi te hoê taata e manaˈo e mea faahepo te pûpûraa ia ˈna?

9 Te manaˈo ra paha oe e aita oe i ineine no te pûpû ia oe e no te bapetizoraa. Te vai ra paha te tahi atu mau tauiraa e titauhia ia rave no te faatano i to oe oraraa i nia i te mau ture aveia a Iehova. E hinaaro â paha oe i te taime no te haapuai i to oe faaroo. (Kol. 2:6, 7) Mea oioi aˈe te tahi mau piahi i te haere i mua i te tahi atu. Te vai ra te feia apî ua ineine no te pûpû ia ratou e no te bapetizoraa, aita â te tahi atu. A hiˈo eaha te mau tauiraa e titauhia e a rave i tei maraa ia oe ma te ore e faaau ia oe ia vetahi ê.​—Gal. 6:4, 5.

10. Eaha te rave aita â anaˈe oe i ineine atura no te pûpû ia oe e no te bapetizoraa? (A hiˈo atoa i te tumu parau tarenihia “ No tei paari i roto i te parau mau.”)

10 Noa ˈtu e aita â oe i ineine atura no te pûpû ia oe ia Iehova, a tapea noa i ta oe fa. A pure ia Iehova ia haamaitai i ta oe mau tutavaraa e rave i te mau tauiraa atoa e titauhia. (Phil. 2:13; 3:16) Mea papu e faaroo o ˈna i ta oe pure e e tauturu o ˈna ia oe.​—Ioa. 1, 5:14.

TE TUMU E TAIÂ ˈI VETAHI

11. E nafea Iehova e tauturu mai ai ia tapea i to tatou taiva ore?

11 E taiâ noa â vetahi tei ineine hoi no te pûpû ia ratou e no te bapetizoraa aˈunei ratou e rave ai i te tahi hara i muri aˈe, a tiavaruhia ˈtu ai. Tera atoa anei to oe manaˈo? Ia papu ia oe e tauturu Iehova ia oe ‘ia au to oe haerea ia ˈna ia mauruuru roa oia ia oe.’ (Kol. 1:10) E tauturu atoa o ˈna ia oe ia rave i te mea tia. Ua na reira ê na o ˈna no e rave rahi. (Kor. 1, 10:13) Te tauturu ra Iehova i ta ˈna mau tavini ia tapea i to ratou taiva ore. No reira mea iti roa ˈi tei tiavaruhia i te amuiraa.

12. Eaha te tauturu mai ia ore ia rave i te mea ino?

12 Pauroa te taata tia ore te faahemahia ia rave i te mea ino. (Iak. 1:14) Tera râ, na oe e maiti eaha te rave i mua i te faahemaraa. Inaha, na oe e faaoti e nahea oe i to oe oraraa. Te parau ra vetahi e eita e vî ia tatou to tatou huru aau. Mea hape râ. E nehenehe ta oe e haapii i te haavî i to oe mau hinaaro tano ore. No reira ia faahemahia oe, na oe e faaoti eiaha e hema. Teie te tahi mau ravea e tauturu ia oe: A pure ia Iehova pauroa te mahana. A tamau i te rave i ta oe iho haapiiraa Bibilia, i te haere i te mau putuputuraa, i te faaite ia vetahi ê i ta oe i haapii. E noaa ïa ia oe ia tapea i to oe taiva ore ia Iehova. A haamanaˈo noa, e tauturu mai iho â Iehova.​—Gal. 5:16.

13. Eaha te hiˈoraa maitai ta Iosepha i vaiiho mai?

13 Ua faaoti ê na anaˈe oe eaha te rave hou te faahemaraa, mea ohie aˈe ïa ia tapea i te taiva ore ia Iehova. Te faahiti ra te Bibilia i te feia o tei na reira noa ˈtu to ratou tiaraa taata hara. A hiˈo na ia Iosepha, o tei faahinaaro-noa-hia e te vahine a Potiphara. Ua ite ê na o ˈna eaha te rave. Te parau ra te Bibilia e ua “patoi” oia, a na ô atu ai: “E nahea . . . vau e nehenehe ai e rave i teie ino rahi, a hara ˈtu ai hoi i te Atua?” (Gen. 39:8-10) Papu maitai, ua ite ê na Iosepha e nahea o ˈna hou te vahine a Potiphara a faahema ˈi ia ˈna, a ohie atu ai no ˈna ia rave i te mea tia.

14. E nafea ia patoi i te faahemaraa?

14 E nafea oe e pee ai i to Iosepha hiˈoraa? E nehenehe oe e faaoti i teie nei eaha te rave i mua i te tahi faahemaraa. A haapii i te patoi oioi i te mau mea eita Iehova e au, i te ore atoa e feruri i te reira. (Sal. 97:10; 119:165) Ia na reira oe, eita oe e hema. Ua ite ê na hoi oe eaha te rave.

15. E nafea ia faaite e te “imi maite nei” tatou ia Iehova? (Hebera 11:6)

15 Te tapea noa ra paha te tahi mea ia oe ia pûpû e ia bapetizo ia oe, noa ˈtu e ua itea mai ia oe te parau mau e te hinaaro ra oe e tavini ia Iehova ma to aau atoa. E nehenehe oe e pee i te hiˈoraa o te arii Davida, tei taparu ia Iehova: “A paheru ia ˈu, e te Atua e, e ia ite oe i to ˈu aau. A hiˈopoa ia ˈu, e ia ite oe i ta ˈu mau haapeapearaa. A hiˈo e te vai ra anei te tahi mea ino i roto ia ˈu, e a aratai ia ˈu na nia i te eˈa mure ore.” (Sal. 139:23, 24) E haamaitai Iehova i te feia e “imi maite nei ia ˈna.” E ite Iehova e te na reira ra oe ia faaitoito oe ia raea ta oe fa e pûpû e e bapetizo ia oe.​—A taio i te Hebera 11:6.

IA PIRI NOA OE IA IEHOVA

16-17. E nafea Iehova e faafatata mai ai i tei paari i roto i te parau mau ia ˈna ra? (Ioane 6:44)

16 Ua parau Iesu e na Iehova i faafatata mai i ta ˈna mau pǐpǐ ia ˈna ra. (A taio i te Ioane 6:44.) A feruri na i teie fanaˈoraa taa ê e to ˈna auraa no oe. Ua ite Iehova i te tahi mea maitai i roto i te taata tataitahi ta ˈna i faafatata mai ia ˈna. E “faufaa taa ê” ratou na ˈna, aore ra ei mea “poiherehia.” (Deut. 7:6, nota) Mai tera atoa no oe.

17 Ua paari paha oe i roto i te parau mau. E manaˈo paha oe e te tavini ra oe ia Iehova no te mea noa te na reira ra to oe na metua, e ere râ no te mea na Iehova i faafatata mai ia oe ia ˈna ra. Teie râ, te na ô ra te Bibilia: “A faafatata ˈtu i te Atua, e e faafatata mai oia ia outou.” (Iak. 4:8; Par. 1, 28:9) Na oe e rave i te taahiraa e faafatata ˈtu ia Iehova. Ia na reira oe, e faafatata mai o ˈna ia oe. E na reira o ˈna no te taata tataitahi, oia atoa tei paari i roto i te parau mau. No reira, ia rave te hoê taata i te taahiraa e faafatata ˈtu ia Iehova, e na reira atoa mai o ˈna, ia au i te Iakobo 4:8.​—A hiˈo atoa i te Tesalonia 2, 2:13.

18. Eaha ta to muri nei tumu parau e faataa mai? (Salamo 40:8)

18 Ia pûpû oe ia oe ia Iehova e ia bapetizohia oe, te pee ra ïa oe i te hiˈoraa o Iesu. Ua pûpû oia ia ˈna ma te aau tae i to ˈna Metua no te rave i tei titauhia ia ˈna. (A taio i te Salamo 40:8; Heb. 10:7) E faataa mai to muri nei tumu parau eaha te tauturu ia oe ia tavini noa ia Iehova ma te taiva ore i muri aˈe i to oe bapetizoraa.

E NAFEA OUTOU IA PAHONO?

  • Eaha te pûpûraa ia oe i te Atua?

  • E nafea te mauruuru e tauturu ai ia oe ia faaoti e pûpû ia oe ia Iehova?

  • Eaha te tauturu mai ia ore ia rave i te hara?

HIMENE 38 E puai roa oe ia Iehova