Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ioane Bapetizo: E hiˈoraa o te haapii mai e nafea ia oaoa noa

Ioane Bapetizo: E hiˈoraa o te haapii mai e nafea ia oaoa noa

TE HINAARO ra anei outou ia horoahia ˈtu te hoê hopoia i roto i te amuiraa? Peneiaˈe, e hopoia o te amohia ra e te tahi atu hoa Kerisetiano. Aore ra i fanaˈo na paha outou i te hoê taviniraa taa ê, ua titauhia râ ia vaiiho i te reira no te matahiti rahi, te maˈi, te fifi i te pae faufaa aore ra te hoê hopoia ru i roto i te utuafare. Aita anaˈe, ua na reira paha outou no te mau tauiraa i ravehia e te faanahonahoraa. Noa ˈtu râ, te hinaaro mau ra outou e rave atu â i roto i ta Iehova taviniraa. E tupu mai iho â te manaˈo tatarahapa i te tahi taime. E nafea râ ia ore e toaruaru aore ra e inoino? E nafea ia tamau i te oaoa noa ˈtu to outou tupuraa?

E haapii mai te hiˈoraa o Ioane Bapetizo e nafea ia tamau i te oaoa. Ua haafaufaa mau Ioane i te mau hopoia taa ê tei horoahia ia ˈna. Eita e ore ua faaoti oia i te poihere i te reira i te roaraa o to ˈna oraraa! Aita râ i tupu mai ta ˈna i manaˈo, mea maoro aˈe o ˈna i roto i te fare tapearaa. Noa ˈtu râ, ua oaoa noa Ioane e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa. Eaha tei tauturu ia ˈna? E nafea tatou ia tamau i te oaoa ia ore to tatou oraraa e tupu mai ta tatou i manaˈo?

TE HOÊ TAVINIRAA OAOA

I te avaˈe Eperera o te matahiti 29, ua haamata Ioane i ta ˈna taviniraa no te faaineine i te eˈa o te Mesia ma te poro: “A tatarahapa, ua fatata mai hoi te Faatereraa arii o te raˈi.” (Mat. 3:2; Luka 1:12-17) E rave rahi tei farii i ta ˈna poroi, e nahoa rahi tei haere mai na te vahi atea roa no te faaroo ia ˈna, ua tatarahapa e bapetizohia ˈtura. Ma te taiâ ore, ua faaara atoa Ioane i te mau tia haapaoraa haavarevare eaha ta ratou faautuaraa ia ore ratou e taui. (Mat. 3:5-12) I te avaˈe Atopa o te matahiti 29, ua ite Ioane i te tapao ua fatata ta ˈna taviniraa i te hope a bapetizo ai oia ia Iesu. Mai reira mai, ua faaitoito Ioane i te taata ia pee ia Iesu, te Mesia fafauhia.—Ioa. 1:32-37.

No te hopoia taa ê i horoahia ia Ioane, teie ta Iesu i parau: “I rotopu i tei fanauhia mai e te vahine, aita hoê i rahi aˈe ia Ioane Bapetizo.” (Mat. 11:11) Papu, ua oaoa mau Ioane i te mau haamaitairaa ta ˈna i fanaˈo. E rave rahi atoa i teie mahana o tei fanaˈo i te haamaitairaa rahi. O taeae Terry hoê o ratou. Ua hau atu i te 50 matahiti oia e ta ˈna vahine o Sandra i roto i te taviniraa taime taatoa. Te na ô ra Terry: “E rave rahi hopoia faahiahia mau ta ˈu i fanaˈo. I tavini na vau ei pionie, ei mero o te utuafare o te Betela, ei pionie taa ê, ei tiaau haaati, ei tiaau mataeinaa e ei pionie taa ê faahou i teie nei!” E noaa mai iho â te oaoa ia horoahia mai te hopoia taa ê i roto i te faanahonahoraa a Iehova. Tera râ, mai ta te hiˈoraa o Ioane Bapetizo e haapii mai ra, e titauhia ia tutava no te tamau i te oaoa, ia taui iho â râ to tatou tupuraa.

A MAURUURU NOA I TA IEHOVA I HOROA ˈTU

Hoê mea faufaa tei tauturu ia Ioane bapetizo ia faaoromai tamau ma te oaoa, o to ˈna ïa mauruuru i te mau hopoia i horoahia ia ˈna. I muri aˈe i te bapetizoraa o Iesu, ua iti mai te mau pǐpǐ a Ioane, area ta Iesu, ua rahi mai ïa. Na ô atura ta Ioane mau pǐpǐ ia ˈna: “A hiˈo na, te taata tei haere atu ia oe ra . . . te bapetizo nei ïa i te taata e te haere nei te taata atoa ia ˈna ra.” (Ioa. 3:26) Pahono aˈera Ioane: “Te taata na ˈna te vahine, o te tane faaipoipo ïa. Ia tia râ te hoa o te tane faaipoipo, a faaroo atu ai i to ˈna reo, e oaoa roa ïa oia. Ua hope roa ïa vau i te oaoa.” (Ioa. 3:29) Aita Ioane i faaau ia ˈna ia Iesu, aita atoa i manaˈo mea haihai aˈe te hopoia ta ˈna i fanaˈo i tei horoahia ia Iesu. Ua tamau oia i te haafaufaa i to ˈna tiaraa ei “hoa o te tane faaipoipo” e ua tauturu te reira ia ˈna ia oaoa noa.

Ua tauturu atoa te hoê feruriraa maitai ia Ioane ia tamau i te oaoa noa ˈtu ua titauhia ia rave i te haapaeraa i roto i ta ˈna taviniraa. E Nazira Ioane mai to ˈna fanauraahia mai, eita e tia ia ˈna ia inu i te uaina. (Luka 1:15) Ua parau Iesu: “Ua haere mai Ioane e aita i tamaa e i inu i te uaina.” Area Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ, aita i titauhia ia na reira. (Mat. 11:18, 19) Aita atoa i horoahia ia Ioane te mana no te faatupu i te semeio, area ta Iesu mau pǐpǐ, oia ïa. E i rotopu ia ratou, te vai ra o tei pee na ia Ioane na mua ˈˈe. (Mat. 10:1; Ioa. 10:41) Noa ˈtu râ, aita Ioane i faaau ta ˈna taviniraa i ta ratou, ua amo maite râ oia ma te itoito i ta ˈna iho hopoia.

E nafea ia tamau i te oaoa mai ia Ioane? E poihere anaˈe i te hopoia i horoahia mai i teie mahana i roto i ta Iehova faanahonahoraa. Te na ô faahou ra taeae Terry: “Aita vau i titau i te tahi atu hopoia, ua tiatonu noa râ vau i nia i tei horoahia mai. I roto i to ˈu aau, aita e manaˈo tatarahapa, e taime oaoa anaˈe râ!”

E oaoa ˈtu â tatou ia haamanaˈo mea faufaa te mau hopoia atoa i roto i ta Iehova faanahonahoraa. No reira, a feruri maite i te fanaˈoraa taa ê ia riro ei “hoa ohipa . . . no te Atua.” (Kor. 1, 3:9) Eita tatou e faaau ta tatou taviniraa i ta te tahi atu. Eita atoa e manaˈo mea haihai aˈe ta tatou hopoia i ta te tahi atu.—Gal. 6:4.

E TIATONU ANAˈE I NIA I TE MEA FAUFAA NO IEHOVA

Ua ite Ioane ua fatata ta ˈna taviniraa i te hope, aita râ oia i manaˈo e tupu taue noa te reira. (Ioa. 3:30) I te matahiti 30, ono avaˈe i muri aˈe i te bapetizoraa o Iesu, ua hurihia Ioane i roto i te fare taperaa na nia i te faaueraa a Heroda. Ua rave râ Ioane i tei maraa ia ˈna no te haapii ia vetahi ê i te mea maitai. (Mar. 6:17-20) Eaha tei tauturu ia ˈna ia tamau i te oaoa noa ˈtu tera mau tauiraa? Ua feruri noa oia eaha te mea faufaa i te aro o te Atua.

Ua papu ia Ioane o Iesu te Mesia, ua uiui râ paha oia e nafea Iesu e faatupu ai i te mau mea atoa ta te mau Papai i tohu no nia i te Mesia. I te mea e riro te Mesia ei Arii, fatata anei Iesu i te faatere? Na te reira anei e faatiamâ ia Ioane i te fare tapearaa? Ua faarooroo Ioane no nia i te mau ohipa ta Iesu i rave. (Mat. 11:2; Luka 7:18) No te papu roa ˈtu râ i te hopoia i horoahia ia Iesu, ua tono Ioane e piti o ta ˈna mau pǐpǐ no te ani: “O oe anei ta matou i tiai noa na, aore ra e taata ê te tae mai?” (Luka 7:19) I te hoˈiraa mai na pǐpǐ e piti, eita e ore ua faaroo maite Ioane a faatia ˈi raua i ta Iesu mau faaoraraa maˈi. Ua faaue atoa Iesu ia raua: “A haere e faatia ia Ioane i ta orua i ite e i faaroo: Te ite faahou nei te matapo, te haere nei te piriˈoˈi, ua ora te lepera, te faaroo nei te tariˈa turi, ua tia faahou mai te feia pohe e te faaitehia nei te parau apî oaoa i te feia veve.”—Luka 7:20-22.

Eita e ore ua itoito-roa-hia Ioane i te faatiaraa a ta ˈna nau pǐpǐ. Ua haapapu mau hoi te reira te faatupu ra Iesu i te mau parau tohu no nia i te Mesia. Aita Ioane i tiamâ mai i te fare tapearaa na roto ia Iesu, ua ite râ Ioane e ere ta ˈna taviniraa i te mea faufaa ore. Noa ˈtu to ˈna tupuraa, ua tamau Ioane i te oaoa.

E oaoa noa tatou ma te ite i ta te mau taeae e tuahine e rave nei no te poro

Mai ia Ioane, e tiatonu anaˈe i nia i te taviniraa a Iehova no te faaruru maite na roto i te faaoromai e te oaoa. (Kol. 1:9-11) E nafea tatou ia na reira? E taio anaˈe i te Bibilia a feruri maite atu ai. E haamanaˈo anaˈe e ere ta tatou i rave no te tavini ia Iehova i te mea faufaa ore. (Kor. 1, 15:58) Te na ô ra Sandra: “Ma te taio hoê pene i roto i te Bibilia i te mau mahana atoa, ua piri atu â vau ia Iehova. E tiatonu noa vau i nia ia ˈna, eiaha râ i nia ia ˈu!” E feruri anaˈe i ta te mau taeae e tuahine e rave ra no te tavini ia Iehova. E tauturu mai te reira ia ore e haapao noa ia tatou iho, ia tiatonu râ i ta Iehova e rave nei. Te parau faahou ra Sandra: “Maoti te JW Haapurororaa teata, e hoê atu â tatou e te faanahonahoraa a oaoa ˈtu ai i roto i ta tatou taviniraa.”

Ua fanaˈo Ioane i “te itoito e te mana mai to Elia” no te rave i ta ˈna taviniraa. E mai ia Elia, e taata atoa Ioane “mai ia tatou te huru.” (Luka 1:17; Iak. 5:17) E pee anaˈe i te hiˈoraa o Ioane Bapetizo. E tamau anaˈe i te mauruuru a tiatonu noa ˈi i nia i ta tatou taviniraa ia Iehova, e oaoa noa ïa tatou noa ˈtu eaha te tupuraa.