Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 45

E nafea Iehova e tauturu ai ia tatou ia rave i ta tatou taviniraa?

E nafea Iehova e tauturu ai ia tatou ia rave i ta tatou taviniraa?

“E ite mau â ratou e e peropheta to rotopu ia ratou.”—EZK. 2:5.

HIMENE 67 “A poro i te parau”

HAAPOTORAA a

1. Eaha ta tatou e faaruru i mua nei e eaha ta tatou e nehenehe e papu?

 E FAARURU iho â tatou i te patoiraa i roto i ta tatou taviniraa. E uˈana ˈtu â te reira i te mau mahana i mua nei. (Dan. 11:44; Tim. 2, 3:12; Apo. 16:21) Tera râ, e nehenehe tatou e papu e e tauturu Iehova ia tatou. Ua tamau hoi Iehova i te tauturu i ta ˈna mau tavini ia rave i te mau mea atoa ta ˈna i ani ia ratou, noa ˈtu eaha te fifi ta ratou i faaruru. E hiˈopoa anaˈe i te tahi mau tupuraa i roto i te oraraa o Ezekiela a poro ai oia i te ati Iuda tei hopoi-ê-hia i Babulonia.

2. Mea nafea Iehova i te faataaraa i te huru o te feia ta Ezekiela e haere e poro e eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau haapiiraa? (Ezekiela 2:3-6)

2 Eaha te huru o te feia ta Ezekiela i poro? Ua parau Iehova no nia ia ratou e feia “haapaari,” “aau etaeta” e te “orure hau.” E au ratou i te mau tara e pata o te patiatia ra. No reira e rave rahi taime to Iehova parauraa ia Ezekiela: “Eiaha e mǎtaˈu!” (A taio i te Ezekiela 2:3-6.) Ua nehenehe Ezekiela e rave i ta ˈna taviniraa no te mea (1) na Iehova i tono ia ˈna, (2) ua fanaˈo o ˈna i te puai maoti te varua moˈa o te Atua e (3) ua puaihia to ˈna faaroo maoti te Parau a te Atua. Mea nafea te reira i te tautururaa ia Ezekiela? E e nafea te reira e tauturu ai ia tatou i teie mahana?

NA IEHOVA I TONO IA EZEKIELA

3. Eaha te mau parau tei faaitoito ia Ezekiela e mea nafea Iehova i te haapapuraa e e tauturu o ˈna ia ˈna?

3 Ua parau Iehova ia Ezekiela: “Te tono nei au ia oe.” (Ezk. 2:3, 4) Eita e ore ua faaitoito teie mau parau ia Ezekiela. Ua haamanaˈo o ˈna e tera atoa ta Iehova i parau ia Mose e ia Isaia i to ˈna maitiraa ia raua no te riro ei peropheta na ˈna. (Exo. 3:10; Isa. 6:8) Ua ite atoa Ezekiela e mea nafea Iehova i te tautururaa i na peropheta e piti ia rave i ta raua taviniraa. No reira, i to Iehova parauraa ia ˈna e piti taime: “Te tono nei au ia oe,” ua tiaturi iho â Ezekiela e e tauturu Iehova ia ˈna. Pinepine, te taiohia ra i roto i te buka Ezekiela: “Tae maira te parau a Iehova ia ˈu.” (Ezk. 3:16) Hau atu â, e rave rahi taime to Ezekiela papairaa: “Tae faahou maira te parau a Iehova ia ˈu.” (Ezk. 6:1) Ua papu ia Ezekiela e na Iehova i tono ia ˈna. Ei tamaiti na te hoê tahuˈa, ua haapii ïa Ezekiela mea nafea Iehova i te haapapuraa e e tauturu o ˈna i ta ˈna mau peropheta. Ei hiˈoraa, ua parau Iehova ia Isaaka, ia Iakoba e ia Ieremia: “Tei pihai iho vau ia oe.”—Gen. 26:24; 28:15; Ier. 1:8.

4. Eaha te mau parau faaitoito ta Iehova i parau ia Ezekiela?

4 Eaha te huru o te mau Iseraela i to Ezekiela pororaa ia ratou? Ua parau Iehova: “Eita . . . te nunaa o Iseraela e faaroo ia oe, aita hoi ratou e hinaaro ra e faaroo ia ˈu.” (Ezk. 3:7) Ma te patoi ia Ezekiela, ua patoi to Iseraela ia Iehova. Ua haapapu te reira ia Ezekiela e noa ˈtu e patoi ratou ia ˈna, e ere te auraa e aita o ˈna i haapao maitai i ta ˈna tuhaa ei peropheta. Ua haapapu atoa Iehova ia Ezekiela, ia tupu ta ˈna mau haavaraa i nia i te mau Iseraela, “e ite mau â ratou e e peropheta to rotopu ia ratou.” (Ezk. 2:5; 33:33) Eita e ore ua faaitoito teie mau parau ia Ezekiela e ua horoa te reira ia ˈna i te puai no te rave i ta ˈna taviniraa.

NA IEHOVA I TONO IA TATOU

Mai ia Ezekiela, e faaruru tatou i te tâuˈa ore e te patoiraa, noa ˈtu râ ua ite tatou e tei pihai iho Iehova ia tatou (A hiˈo i te paratarafa 5-6)

5. Ia au i te Isaia 44:8, eaha te nehenehe e faaitoito ia tatou?

5 E itoito-atoa-hia tatou a ite ai e na Iehova i tono ia tatou no te poro. Ua faaite o ˈna e mea faufaa roa tatou no ˈna a pii ai ia tatou to ˈna mau “ite.” (Isa. 43:10) Auê ïa haamaitairaa faahiahia mau! Mai ta Iehova i parau ia Ezekiela: “Eiaha e mǎtaˈu,” te parau atoa ra o ˈna ia tatou: “Eiaha e riaria.” No te aha tatou e ore ai e mǎtaˈu i te feia patoi? No te mea, mai ia Ezekiela, na Iehova i tono ia tatou e tei pihai iho noa o ˈna ia tatou.—A taio i te Isaia 44:8.

6. (1) Mea nafea Iehova i te haapapuraa e e tauturu o ˈna ia tatou? (2) Eaha te nehenehe e tamahanahana e e faaitoito ia tatou?

6 Ua fafau Iehova e e tauturu o ˈna ia tatou. Ei hiˈoraa, hou o ˈna a parau ai: “O outou to ˈu mau ite,” teie ta ˈna i parau: “Ia haere oe na roto i te mau pape, ei pihai iho vau ia oe. E ia na roto oe i te mau anavai, e ore oe e ninahia. Ia haere oe na roto i te auahi, eita oe e paapaa. Eita atoa oe e uteute i te ura auahi.” (Isa. 43:2) Ia haere tatou e poro, e faaruru tatou i te tahi mau fifi aore ra i te tamataraa e au i te auahi. Noa ˈtu râ, maoti te tauturu a Iehova, eita tatou e faaea i te poro. (Isa. 41:13) Mai i te tau o Ezekiela, eita te rahiraa o te taata e hinaaro ra e faaroo i ta tatou poroi. E ere râ te auraa e aita tatou i rave maitai i ta tatou taviniraa. E nehenehe tatou e fanaˈo i te tamahanahanaraa e te itoito a ite ai e te mauruuru ra Iehova ia tamau tatou i te poro. Ua parau hoi te aposetolo Paulo: “E fanaˈo [te taata] tataitahi [i te] haamaitairaa ia au i te ohipa . . . [ta ˈna] i rave.” (Kor. 1, 3:8; 4:1, 2) Teie ta te hoê tuahine mea maoro to ˈna taviniraa ei pionie i parau: “E oaoa vau a ite ai e te haamaitai ra Iehova i ta tatou mau tutavaraa.”

TE PUAI TA EZEKIELA I FANAˈO MAOTI TE VARUA MOˈA

Ua ite orama Ezekiela i te pereoo o Iehova. Maoti teie orama, ua puai atu â to ˈna tiaturi e e tauturu iho â Iehova ia ˈna ia rave i ta ˈna taviniraa (A hiˈo i te paratarafa 7)

7. Eaha to Ezekiela huru a feruriruri ai i nia i te orama ta ˈna i ite? (A hiˈo i te hohoˈa i te api matamua.)

7 Ua ite Ezekiela e mea puai mau te varua moˈa o te Atua. I roto i te hoê orama, ua taa ia ˈna e te ohipa ra te varua moˈa o te Atua i nia i te mau melahi e i nia i te mau huira o te pereoo o Iehova. (Ezk. 1:20, 21) Eaha to Ezekiela huru a ite ai i te reira? Ua faaite o ˈna eaha tei tupu. “I to ˈu iteraa i te reira, topa ihora vau te mata i raro.” Ua oti roa Ezekiela i mua i ta ˈna i ite e topa ihora o ˈna i raro. (Ezk. 1:28) I muri aˈe, i te mau taime atoa i feruriruri ai o ˈna i nia i teie orama, ua puai atu â to ˈna tiaturi e, maoti te varua o Iehova, e nehenehe o ˈna e rave maite i ta ˈna taviniraa.

8-9. (1) Eaha tei tupu i nia ia Ezekiela i to Iehova faaueraa ia ˈna ia tia i nia? (2) Mea nafea Iehova i te faaitoitoraa ia Ezekiela no te poro i te feia o ta ˈna tuhaa fenua?

8 Teie ta Iehova i faaue ia Ezekiela: “Tamaiti a te taata, a tia i nia ia nehenehe au e paraparau ia oe.” Ua tauturu te reira ia Ezekiela ia tia mai. Ua parau hoi o ˈna: “Haere maira te varua o te Atua i roto ia ˈu e tia aˈera vau i nia.” (Ezk. 2:1, 2) Mai taua mahana mai â e i te roaraa o ta ˈna taviniraa, ua aratai “te rima o Iehova,” oia hoi, te varua moˈa o te Atua ia Ezekiela. (Ezk. 3:22; 8:1; 33:22; 37:1; 40:1) Ua itoitohia Ezekiela maoti te varua moˈa o te Atua no te amo i ta ˈna hopoia, oia hoi, te pororaa i te feia “upoo etaeta e te aau etaeta”o ta ˈna tuhaa fenua. (Ezk. 3:7) Ua parau Iehova ia Ezekiela: “Ua faaetaeta vau i to oe hohoˈa mata mai to ratou hohoˈa mata e to oe rae mai to ratou rae. Ua faariro vau i to oe rae mai te taiamani, mea paari aˈe i te ofai paari. Eiaha e mǎtaˈu ia ratou aore ra e riaria i to ratou hohoˈa mata.” (Ezk. 3:8, 9) Mai te huru ra e ua parau Iehova ia Ezekiela: ‘Eiaha e vaiiho i teie feia faaroo ore e faatoaruaru ia oe. E faaitoito vau ia oe.’

9 I muri aˈe, rave maira te varua moˈa o te Atua ia Ezekiela e hopoi atura ia ˈna i roto i ta ˈna tuhaa fenua no te pororaa. Ua parau Ezekiela: “Uˈana maira te rima o Iehova i nia ia ˈu.” Ua titauhia hoê hebedoma ia Ezekiela no te haapii e no te taa i te poroi ta ˈna e faaite a nehenehe atu ai e poro ma te itoito. (Ezk. 3:14, 15) Aratai atura Iehova ia ˈna na te mau peho i reira te “varua o te Atua” i te ôraa i roto ia ˈna. (Ezk. 3:23, 24) I tera taime, ua ineine Ezekiela no te haamata i ta ˈna taviniraa.

TE PUAI TA TATOU E FANAˈO MAOTI TE VARUA MOˈA

Mai ia Ezekiela, eaha te tauturu ta tatou e fanaˈo ra i teie mahana no te rave i ta tatou taviniraa? (A hiˈo i te paratarafa 10)

10. Eaha te tauturu ta tatou e hinaaro mau no te rave i ta tatou taviniraa e no te aha?

10 Eaha te tauturu ta tatou e hinaaro mau no te rave i ta tatou taviniraa? No te pahono atu, a haamanaˈo i tei tupu no Ezekiela. Hou o ˈna a haamata ˈi i ta ˈna taviniraa, ua fanaˈo o ˈna i te puai maoti te varua o te Atua. Mai ia Ezekiela, e nehenehe tatou e rave i ta tatou taviniraa maoti noa te varua o Iehova. Te aro noa ra hoi Satani ia tatou no to ˈna hinaaro ia faaea roa tatou i te poro. (Apo. 12:17) E rave rahi taata te manaˈo ra e eita e haere ia aro ia Satani. Maoti râ te pororaa, te upootia nei tatou i nia ia ˈna. (Apo. 12:9-11) I roto i te pororaa, te faaite ra tatou e aita tatou e riaria ra i te mau huru raveraa a Satani. I te mau taime atoa e poro ai tatou, e riro te reira ei upootiaraa i nia ia ˈna. Eaha te haapapuraa ta tatou e fanaˈo a ite ai e te tamau noa ra tatou i te poro noa ˈtu te patoiraa a te mau enemi? E nehenehe tatou e papu e te horoa mai ra Iehova i te puai maoti to ˈna varua e te fanaˈo ra tatou i ta ˈna farii maitai.—Mat. 5:10-12; Pet. 1, 4:14.

11. E nafea te varua o te Atua e nehenehe ai e tauturu ia tatou e eaha te tia ia tatou ia rave no te fanaˈo i te reira?

11 Eaha ta tatou e taa ra a ite ai mea nafea Iehova i te faaitoitoraa ia Ezekiela i roto i ta ˈna taviniraa? Te taa ra ia tatou e nehenehe te varua o te Atua e tauturu ia tatou ia faaruru i te mau fifi o te nehenehe e tupu i roto i ta tatou taviniraa. (Kor. 2, 4:7-9) Eaha ïa te rave ia nehenehe tatou e fanaˈo noa i te varua o te Atua? E tia ia tatou ia tamau i te pure ma te tiaturi e faaroo mai Iehova. Ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “A tamau i te ani, . . . a tamau i te imi, . . . a tamau i te patoto.” Ia na reira tatou, papu maitai e fanaˈo tatou i te varua o te Atua no te mea e horoa iho â Iehova i “te varua moˈa na te feia e ani atu ia ˈna.”—Luka 11:9, 13; Ohi. 1:14; 2:4.

UA PUAI ATU Â TE FAAROO O EZEKIELA MAOTI TE PARAU A TE ATUA

12. Nohea mai te otaro faahitihia i roto i te Ezekiela 2:9–3:3, e eaha to roto?

12 Mai ta tatou i ite, ua itoitohia Ezekiela maoti te varua o te Atua. Ua puai atu â râ to ˈna faaroo maoti te Parau a te Atua. I roto i te hoê orama, ua ite Ezekiela i te hoê rima e tapea ra i te hoê otaro. (A taio i te Ezekiela 2:9–3:3.) Nohea mai teie otaro e eaha to roto? Mea nafea te reira i te faaitoitoraa ia Ezekiela? Na mua roa, no ǒ mai teie otaro i te terono o te Atua. Ua faaohipa Iehova hoê o na maha melahi ta Ezekiela i ite na mua ˈtu no te toro i te otaro ia ˈna ra. (Ezk. 1:8; 10:7, 20) I roto i te otaro, ua papaihia te mau parau a te Atua, oia hoi, hoê poroi haavaraa ta Ezekiela e tia ia faaite i te mau Iseraela orure hau tei hopoi-ê-hia. (Ezk. 2:7) Ua papaihia teie poroi i na piti pae o te otaro.

13. No te aha Iehova i ani ai ia Ezekiela ia amu i te otaro e no te aha mea monamona te reira?

13 Ua ani Iehova ia Ezekiela ia amu i te otaro e “ia î [to ˈna] opu i te reira.” Amu ihora Ezekiela i te reira. Eaha te auraa o teie tuhaa o te orama? Ua titauhia ia Ezekiela ia taa maitai i te auraa o te poroi e ia tiaturi papu i te reira a nehenehe atu ai e haere e poro. I muri aˈe, ua tupu te hoê ohipa maere mau. I to ˈna amuraa i te reira, ua ite Ezekiela “mea monamona” te otaro “mai te meri.” (Ezk. 3:3) No te aha? No te mea, no Ezekiela mea faahiahia roa ia paraparau no nia ia Iehova. (Sal. 19:8-11) Ua mauruuru Ezekiela i to Iehova maitiraa ia ˈna ei peropheta na ˈna.

14. Eaha tei tauturu ia Ezekiela ia ineine no te rave i ta ˈna taviniraa?

14 I muri aˈe, ua parau Iehova ia Ezekiela: “A faaroo e a feruri maite i ta ˈu mau parau atoa ta ˈu e parau ia oe.” (Ezk. 3:10) Na roto i teie mau aratairaa, ua ani Iehova ia Ezekiela ia haamanaˈo noa i te mea i papaihia i roto i te otaro e ia feruri maite i nia i te reira. A na reira ˈi, ua puai atu â te faaroo o Ezekiela. Hau atu, e poroi faufaa mau tei papaihia i roto i te otaro o ta Ezekiela e tia ia faaite i te nunaa. (Ezk. 3:11) I te mea e ua taa maitai ia Ezekiela i taua poroi ra e ua tiaturi papu o ˈna i te reira, ua ineine ïa o ˈna no te haamata i ta ˈna taviniraa e no te rave faahope roa i te reira.—A hiˈo atoa i te Salamo 19:14.

E PUAI ATU Â TO TATOU FAAROO MAOTI TE PARAU A TE ATUA

15. No te faaoromai tamau, eaha te tia ia tatou ia rave?

15 No te faaoromai tamau i roto i ta tatou taviniraa, e tia atoa ia tatou ia haapuai i to tatou faaroo maoti te Parau a te Atua. E tia ia tatou ia “feruri maite” i nia i te mau mea atoa ta Iehova e parau ia tatou. I teie mahana, e paraparau Iehova ia tatou maoti ta ˈna Parau, te Bibilia. Eaha te titauhia ia tatou ia rave ia nehenehe noa te Parau a te Atua e ohipa i nia i to tatou mau manaˈo, huru aau e manaˈo turai?

16. E nafea tatou e faaohipa ˈi i te Bibilia e eaha te rave ia nehenehe te reira e haapuai i to tatou faaroo?

16 E titauhia ia tatou ia amu i te maa ia nehenehe to tatou tino e itoito noa. Hoê â atoa huru i te pae varua. Ia nehenehe to tatou faaroo e puai atu â, e titauhia ia tatou ia haapii i te Parau a te Atua e ia feruriruri i nia i te reira. Tera te haapiiraa e huti mai i te otaro faahitihia na mua ˈtu. Te hinaaro ra Iehova “ia î [to tatou] opu” i ta ˈna Parau, oia hoi, ia taa maitai ia tatou i ta tatou e taio ra i roto i te Bibilia. E nehenehe tatou e na reira ma te pure, ma te taio e ma te feruriruri i nia i te reira. Na mua roa, e pure tatou no te faaineine i to tatou aau ia farii i te mau manaˈo o Iehova. I muri iho, e taio tatou hoê tuhaa o te Bibilia. I muri aˈe, e rave tatou i te taime no te feruriruri i nia i ta tatou taioraa. Ma te na reira, e taa maitai atu â ia tatou te Bibilia e e puai atu â to tatou faaroo.

17. No te aha mea faufaa roa ia feruriruri i nia i ta tatou e taio ra i roto i te Bibilia?

17 No te aha mea faufaa roa ia taio tatou i te Bibilia e ia feruriruri i nia i te reira? Ma te na reira, e itoitohia tatou no te poro i te parau apî oaoa o te Faatereraa arii i teie nei â e no te faaite i te hoê poroi haavaraa i te mau mahana i mua nei. Hau atu, ia feruriruri tatou i nia i te mau huru maitatai o Iehova, e puai atu â to tatou auhoaraa e o ˈna. E fanaˈo ïa tatou i te hoê mea faahiahia mau, oia hoi, te hau o roto e te mauruuru.—Sal. 119:103.

ITOITOHIA NO TE FAAOROMAI TAMAU

18. Eaha te titauhia i te feia i roto i te tuhaa fenua ia farii e no te aha?

18 E ere tatou i te peropheta mai ia Ezekiela. Tera râ, ua faaoti papu tatou i te faaite i te mau parau ta Iehova i faahiti i roto i te Bibilia e tae roa ˈtu i te taime e parau mai ai o ˈna ua oti ta tatou ohipa pororaa. I te taime e haava ˈi o ˈna i te huitaata, eita ratou e nehenehe e parau e aita ratou i faaarahia aore ra aita te Atua i tâuˈa ia ratou. (Ezk. 3:19; 18:23) E titauhia râ ia ratou ia farii e poroi no ǒ mai i te Atua ta tatou i faaite atu.

19. Eaha te nehenehe e tauturu ia tatou ia rave i ta tatou taviniraa?

19 Eaha te nehenehe e tauturu ia tatou ia rave i ta tatou taviniraa? Ua faaitoito Iehova ia Ezekiela na roto e toru ravea. Hoê â huru ïa no tatou. E tamau tatou i te poro no te mea ua ite tatou e na Iehova i tono ia tatou, te fanaˈo ra tatou i te puai maoti te varua moˈa o te Atua e e nehenehe ta ˈna Parau e haapuai i to tatou faaroo. Maoti te tauturu a Iehova, e itoitohia tatou no te rave i ta tatou taviniraa e no te faaoromai tamau “e tae noa ˈtu i te hopea.”—Mat. 24:13.

HIMENE 65 Haere â i mua!

a I roto i teie tumu parau haapiiraa, e ite tatou e toru ravea tei tauturu ia Ezekiela ia rave maitai i ta ˈna taviniraa. A hiˈopoa ˈi mea nafea Iehova i te tautururaa ia ˈna, e puai atu â to tatou tiaturi e e tauturu Iehova ia tatou ia rave maitai i ta tatou taviniraa.