Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 44

HIMENE 33 A huri ta oe hopoia teimaha ia Iehova

Eaha te rave ia faaruru oe i te mau ohipa tano ore?

Eaha te rave ia faaruru oe i te mau ohipa tano ore?

“Eiaha te ino ia upootia mai i nia ia oe, tera râ, ia upootia noa oe i nia i te ino ma te hamani maitai atu.”ROMA 12:21.

MANAˈO FAUFAA

Eaha te rave ia faaruru oe i te mau ohipa tano ore?

1-2. Eaha te mau ohipa tano ore ta tatou pauroa e faaruru?

 UA FAATIA Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ i te aamu o te hoê vahine ivi. Hopea ore o ˈna i te haere e hiˈo i te hoê haava no te ani i te tauturu, no te mea te hamani-ino-hia ra o ˈna. Ua taa i te mau pǐpǐ te huru aau o teie vahine, pinepine hoi te taata i te rave-ino-hia. (Luka 18:1-5) E nehenehe atoa tatou e taa i to ˈna huru aau, no te mea o tatou pauroa te faaruru nei i te mau ohipa tano ore.

2 I teie mahana, mea ino te taata, mea nounou, e e manaˈo oti noa to ratou. No reira tatou e ore ai e maere ia rave-ino-hia tatou. (Koh. 5:8) Mai te peu na te hoê taeae aore ra tuahine e na reira mai, eita paha tatou e farii. Teie râ, e taata hara o ˈna. Aita iho â o ˈna i hinaaro e rave ino ia tatou. E nehenehe tatou e huti mai i te haapiiraa i ta Iesu i rave i to ratou faarururaa i te mau ohipa tano ore. Mai te peu mea faaoromai tatou i te rave-ino-raa a te feia aita e tavini ra ia Iehova, ia faaoromai atoa ïa tatou i to tatou mau taeae e tuahine. E o Iehova? Eaha to ˈna huru ia faaruru tatou i te mau ohipa tano ore a to rapae aore ra to roto i te amuiraa? Te tâuˈa mai ra anei o ˈna?

3. Mea tâuˈa anei na Iehova ia rave-ino-hia tatou, e no te aha?

3 Mea tâuˈa roa na Iehova ia rave-ino-hia ta ˈna mau tavini. ‘Mea au hoi na ˈna te parau-tia.’ (Sal. 37:28) Te haapapu ra Iesu ‘e rave iho â Iehova ia haava-oioi-hia tatou ma te parau-tia’ i te taime ta ˈna i faataa. (Luka 18:7, 8) Fatata oia i te faaore i to tatou mau mauiui e te mau ohipa tano ore atoa.—Sal. 72:1, 2.

4. E nafea Iehova e tauturu ai ia tatou i teie mahana?

4 A tiai ai tatou i te taime e haamau ai Iehova i te parau-tia, te tauturu mai ra o ˈna ia tatou ia faaoromai tamau i te mau ohipa tano ore. (Pet. 2, 3:13) Te haapii mai ra o ˈna e nafea ia ore e rave i te mau ohipa maamaa ia rave-ino-hia tatou. Ua horoa mai o ˈna i te hiˈoraa o ta ˈna Tamaiti o Iesu, eaha ta ˈna i rave i to ˈna rave-ino-raahia. Ua horoa atoa mai o ˈna i te mau aˈoraa i roto i te Bibilia no te tauturu mai.

A HAAPAO MAITAI I TO OE HURU

5. No te aha ia haapao maitai i to tatou huru i mua i te ohipa tano ore?

5 E mauiui e e hepohepo roa paha tatou no te ohipa tano ore tei ravehia i nia ia tatou. (Koh. 7:7) Mai tera hoi no te mau tavini a Iehova, mai ia Ioba raua Habakuka. (Ioba 6:2, 3; Hab. 1:1-3) E mauiui iho â tatou. Teie râ, e titauhia ia haapao maitai i to tatou huru ia ore tatou e rave i te ohipa maamaa.

6. Eaha te haapiiraa e huti mai i ta Abasaloma i rave? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

6 E hinaaro paha tatou e tahoo. Ia na reira tatou, e rahi atu â ïa te fifi. A hiˈo na ia Abasaloma, te tamaiti a te arii Davida. Ua riri roa o ˈna i te maferaraahia to ˈna tuahine o Tamara na to ˈna tuaana o Amanona. Ia au i te Ture a Mose, e haapohehia o Amanona no ta ˈna i rave. (Lev. 20:17) Ua tano iho â Abasaloma i te ririraa. Aita râ o ˈna i tano i te haapoheraa ia Amanona.—Sam. 2, 13:​20-23, 28, 29.

I te maferaraahia to ˈna tuahine o Tamara, aita Abasaloma i haavî i to ˈna riri (A hiˈo i te paratarafa 6)


7. Eaha te huru o te hoê papai Salamo a ite ai oia i te mau ohipa tano ore?

7 E manaˈo paha tatou e aita e apî ia rave i te mea maitai. Inaha ia hiˈo atu tatou, te maitai noa ra te feia tei rave ino mai. Tera atoa ta te hoê papai Salamo i ite atu. Te oaoa noa ra te taata ino a rave ino ai i te taata maitai. Ua parau hoi o ˈna: “Tera te huru o te feia ino, e oraraa ohie to ratou.” (Sal. 73:12) Ua peapea roa o ˈna no te mau ohipa tano ore ta ˈna i ite. Ua manaˈo atoa o ˈna e aita e faufaa ia tavini ia Iehova. Ua parau hoi oia: “A tamata ˈi au i te taa i te reira, ua peapea roa vau.” (Sal. 73:14, 16) Teie atoa ta ˈna i parau: “Ua fatata roa râ to ˈu avae i te hahi ê. Ua fatata roa to ˈu avae i te hee.” (Sal. 73:2) Tera atoa tei tupu i nia i te hoê taeae o Alberto te iˈoa.

8. Eaha tei tupu i nia i te hoê taeae no ta ˈna i faaruru?

8 Ua pari-haavare-hia Alberto e ua eiâ o ˈna i te moni a te amuiraa. Tatarahia ˈtura ta ˈna mau hopoia, e mea rahi o te amuiraa tei ore i faatura faahou ia ˈna. Te parau ra o ˈna: “Ua riri e ua inoino roa vau.” Tera râ, ua vaiiho o ˈna i teie inoino ia haafifi i to ˈna auhoaraa e o Iehova. Aita ˈtura o ˈna i haere faahou i te mau putuputuraa e pae matahiti te maoro. Te faaite mai ra ïa teie hiˈoraa eaha te tupu ia tamau aau tatou i te ohipa tano ore ta tatou i faaruru.

E NAFEA IA PEE I TE HIˈORAA O IESU?

9. Eaha te mau ohipa tano ore ta Iesu i faaruru? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

9 Ua faaite mai Iesu eaha te rave ia faaruru tatou i te mau ohipa tano ore. A hiˈo na ua aha to ˈna utuafare e e rave rahi taata i nia ia ˈna. Ua parau hoi to ˈna fetii e ua maamaahia o ˈna. Ua pari te mau tia faaroo e no ǒ mai i te mau demoni ra to ˈna mana. Ua faaooo te mau faehau Roma ia ˈna, ua hamani ino e ua haapohe ratou ia ˈna. (Mar. 3:21, 22; 14:55; 15:16-20, 35-37) Tera râ, noa ˈtu ua faaruru Iesu i tera rahiraa ohipa tano ore, aita roa ˈtu o ˈna i tahoo. Eaha ta tatou e haapii mai i to ˈna hiˈoraa?

Ua faaite Iesu ma te tia roa eaha te rave i mua i te mau ohipa tano ore (A hiˈo i te paratarafa 9-10)


10. Eaha ta Iesu i rave i mua i te mau ohipa tano ore? (Petero 1, 2:21-23)

10 A taio i te Petero 1, 2:21-23. a Ua faaite Iesu ma te tia roa eaha te rave i mua i te mau ohipa tano ore. Ua ite hoi o ˈna eaha te taime no te mamû noa e te taime no te paraparau. (Mat. 26:62-64) Aita o ˈna i pahono i te mau parau haavare atoa ta ˈna i faaroo no nia ia ˈna. (Mat. 11:19) E ia paraparau noa ˈtu o ˈna, aita o ˈna i faaino aore ra i haamǎtaˈu i te feia e patoi ra ia ˈna. Ua haavî noa Iesu ia ˈna iho, no te mea ua tuu oia ia ˈna “i roto i te rima o tei haava ma te parau-tia.” Ua ite Iesu e o ta Iehova huru raveraa te mea faufaa roa ˈˈe. Ua tiaturi hoi o ˈna e faaore Iehova i te mau ohipa tano ore atoa i te taime tano.

11. E nafea ia haapao maitai i ta tatou e parau? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

11 Ia rave-ino-hia tatou, e titauhia ia haapao maitai tatou i ta tatou e parau, mai ta Iesu i rave. Mai te peu e ere mea ino roa te tahi mau ohipa tano ore, e nehenehe tatou eiaha e tâuˈa ˈtu. E nehenehe atoa tatou e mamû noa ia ore ia rahi te fifi. (Koh. 3:7; Iak. 1:19, 20) I te tahi atu râ taime, e titauhia paha ia paraparau tatou ia ite tatou i te hoê ohipa tano ore, aore ra no te faataa i ta tatou mau tiaturiraa. (Ohi. 6:1, 2) E ia paraparau noa ˈtu tatou, e faaitoito ïa tatou i te na reira ma te mǎrû e te faatura.—Pet. 1, 3:15. b

Ia rave-ino-hia tatou, e feruri tatou i to Iesu hiˈoraa no te faaoti eaha te taime tano no te paraparau e e nafea (A hiˈo i te paratarafa 11-12)


12. E nafea ia tuu ia tatou i roto i te rima o “tei haava ma te parau-tia”?

12 E nehenehe atoa tatou e tuu ia tatou i roto i te rima o “tei haava ma te parau-tia,” mai ta Iesu i rave. Ia rave-ino-hia tatou, te ite mai ra Iehova. E nehenehe ïa teie manaˈo e tauturu mai ia faaoromai tamau. Ua ite hoi tatou e faaafaro Iehova i te reira. Eita ïa tatou e vaiiho i te riri aore ra te inoino ia aˈa i roto i to tatou aau. Mea atâta roa ia tamau aau tatou, no te mea eita tatou e oaoa faahou. E fifi atoa to tatou auhoaraa e o Iehova.—Sal. 37:8.

13. Eaha te tauturu mai ia tatou ia faaoromai tamau i te mau ohipa tano ore?

13 Eita iho â e haere ia tatou ia rave pauroa mai ta Iesu i rave. I te tahi taime, e parau aore ra e rave tatou i te tahi mea a tatarahapa ˈtu ai i muri iho. (Iak. 3:2) E te vai ra te tahi mau ohipa tano ore o tei haamauiui maitai ia tatou, i roto noa râ i te ao apî e ore ai te reira. Mai te peu tera ta oe e faaruru ra, ia papu ia oe te ite mai ra Iehova. Te taa atoa ra ia Iesu to oe mauiui, no te mea i mauiui atoa na o ˈna. (Heb. 4:15, 16) No reira, no te tauturu ia tatou ia faaoromai tamau, ua horoa mai Iehova i te hiˈoraa tia roa o Iesu e te mau aˈoraa i roto i ta ˈna Parau te Bibilia. E hiˈo mai ïa tatou e piti irava o te buka Roma.

A VAIIHO “NA TE ATUA E FAAITE ATU I TO ˈNA RIRI RAHI TAHOO”

14. Eaha te auraa e vaiiho “na te Atua e faaite atu i to ˈna riri rahi tahoo”? (Roma 12:19)

14 A taio i te Roma 12:19. Ua faaitoito te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano ia vaiiho “na te Atua e faaite atu i to ˈna riri rahi tahoo.” Te auraa, e vaiiho tatou e na Iehova e faaoti eaha te taime e e nafea o ˈna e faaafaro ai i te mau ohipa tano ore. Ua faaruru te hoê taeae o John te iˈoa i te tahi tupuraa tano ore. Teie ta ˈna i parau: “Ua titauhia ia haavî au i to ˈu riri ia ore hoi au e tahoo. E ere mea ohie. Ua tauturu mai râ te Roma 12:19 ia ˈu ia faaoromai e ia tiaturi ia Iehova.”

15. No te aha mea maitai aˈe ia vaiiho na Iehova e faaafaro i to tatou fifi?

15 E maitaihia tatou ia vaiiho tatou na Iehova e faaafaro i te hoê fifi. Eita ïa tatou e teimaha no te hepohepo e te inoino no to tatou imiraa i te faaafaro i taua fifi ra. Te pûpû mai ra hoi Iehova i te tauturu. Mai te huru ra te na ô mai ra o ˈna: ‘Vaiiho noa mai oe, na ˈu e haapao tena fifi.’ Inaha, ua fafau o ˈna e ‘na ˈna e faautua.’ Eiaha ïa tatou e tamau aau, no te mea ua ite tatou e rave iho â Iehova mai ta ˈna i parau. Ta John ïa tei faahitihia na i rave. Ua parau o ˈna: “Ua vaiiho vau na Iehova e faaafaro i to ˈu fifi, no te mea mea maitai aˈe ta ˈna huru raveraa i ta ˈu iho.”

“IA UPOOTIA NOA OE I NIA I TE INO MA TE HAMANI MAITAI ATU”

16-17. E nafea te pure e tauturu mai ai ia faaohipa i te Roma 12:21?

16 A taio i te Roma 12:21. Ua aˈo atoa Paulo i te mau Kerisetiano “ia upootia noa . . . i nia i te ino ma te hamani maitai atu.” A horoa ˈi Iesu i ta ˈna aˈoraa i nia i te mouˈa, ua parau o ˈna: “A here noa i to outou mau enemi e a pure noa no tei hamani ino ia outou.” (Mat. 5:44) Tera iho â ta ˈna i rave. E mauiui iti rahi ta ˈna i faaruru. Ua patǐtǐhia o ˈna i nia i te pou na te mau faehau Roma, ua rave-ino-hia e ua vahavahahia o ˈna. Aita tatou i û aˈenei i te mauiui mai tera.

17 Aita Iesu i vaiiho i te mau ohipa tano ore ta ˈna i faaruru ia upootia i nia ia ˈna. Inaha aita o ˈna i parau ia Iehova ia faautua i teie mau faehau. Teie râ ta ˈna i ani: “To ˈu Metua, a faaore i ta ratou hara, aita hoi ratou i ite i ta ratou e rave nei.” (Luka 23:34) Ia pure tatou ia Iehova ia tauturu i te feia e rave ino ra ia tatou, e mǎrû mai ïa to tatou riri e inoino. E taui atoa ta tatou huru hiˈoraa ia ratou.

18. Mea nafea te pure i te tautururaa ia Alberto raua John?

18 Ua tauturu te pure i na taeae e piti tei faahitihia na ia faaoromai i te mau ohipa tano ore. Te na ô ra Alberto: “Ua pure au no te mau taeae tei pari haavare ia ˈu e tei ore i faatura faahou mai. Pinepine au i te ani ia Iehova ia tauturu mai ia ˈu ia faaea i te inoino.” I teie mahana, te oaoa nei Alberto i te tavini faahou ia Iehova. Teie ta John e parau ra: “Hopea ore au i te pure no te taeae tei haamauiui ia ˈu. Ua tauturu te reira ia ˈu ia faaore noa ˈtu i te hapa, e ia faaea i te riri e i te faahapa i to ˈu taeae. Maoti atoa teie mau pure, ua mǎrû roa mai to ˈu aau.”

19. Eaha te titauhia ia rave tatou? (Petero 1, 3:​8, 9)

19 A ora noa ˈi tatou i roto i teie nei ao, e û iho â tatou i te mau ohipa tano ore. No reira, noa ˈtu eaha te tupu mai, e tamau tatou i te pure ia Iehova ia tauturu mai. E pee tatou i te hiˈoraa o Iesu tei ore i tahoo. E tamau atoa tatou i te faaohipa i te mau aratairaa Bibilia. Ia na reira tatou, e haamaitai mai Iehova.—A taio i te Petero 1, 3:8, 9.

HIMENE 38 E puai roa oe ia Iehova

a I roto i te Petero 1 pene 2 e te 3, ua faataa te aposetolo i te tahi mau tupuraa i rave-ino-hia ˈi te tahi mau Kerisetiano na to ratou mau fatu ino aore ra na ta ratou mau tane faaipoipo aita e haamori ra ia Iehova.—Pet. 1, 2:18-20; 3:1-6, 8, 9.

b I nia i te jw.org, a mataitai i te video E nafea ia fanaˈo i te hau?