Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 5

HIMENE 108 To Iehova here taiva ore

Ta tatou mau haamaitairaa maoti te hoo

Ta tatou mau haamaitairaa maoti te hoo

“Ua haere mai te Mesia ra o Iesu i te ao nei no te faaora i te feia hara.”TIM. 1, 1:15.

MANAˈO FAUFAA

E hiˈo mai tatou eaha te mau haamaitairaa ta tatou e fanaˈo maoti te hoo, e e nafea ia faaite i to tatou mauruuru ia Iehova.

1. E oaoa Iehova ia aha tatou?

 A FERURI na e ua horoa oe na te hoê taata mea here na oe i te hoê ô faufaa roa ta ˈna e nehenehe e faaohipa. Eaha to oe huru mai te peu ua vaiiho noa o ˈna i tera ô i roto i te hoê afata, a haamoˈe atu ai? E peapea roa ïa oe. Mai te peu râ ua faaohipa maitai o ˈna i taua ô ra e ua haamauruuru mai o ˈna ia oe, e oaoa ïa oe. Eaha te manaˈo i ǒ nei? Ua horoa mai Iehova i ta ˈna Tamaiti no tatou. E oaoa roa ïa Iehova ia faaite tatou i to tatou mauruuru no taua ô faufaa roa ra. A haamanaˈo, no to ˈna here i horoa mai ai oia i te hoo.—Ioa. 3:16; Roma 5:7, 8.

2. Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau?

2 A mairi ai râ te matahiti, e faaea paha tatou i te hiˈo i te hoo mai te hoê ô faufaa roa. Mai te huru ra e vaiiho noa tatou i taua ô ra ta te Atua i horoa mai i roto i te hoê afata, a haamoˈe atu ai. No reira, e titauhia ia tamau tatou i te feruri i ta te Atua e ta te Mesia i rave no tatou. Ta teie ïa tumu parau e tauturu ia tatou ia rave. E hiˈopoa mai tatou eaha te mau haamaitairaa ta tatou e fanaˈo i teie nei e a muri aˈe maoti te hoo. E hiˈo atoa mai tatou e nafea ia faaite i to tatou mauruuru ia Iehova no to ˈna here, i te tau o te Oroa haamanaˈoraa iho â râ.

TE MAU HAAMAITAIRAA NO TEIE NEI

3. Eaha te hoê haamaitairaa ta tatou e fanaˈo nei maoti te hoo?

3 Te fanaˈo ê na ra tatou i te mau haamaitairaa maoti te hoo. Ei hiˈoraa, te faaore ra Iehova i ta tatou mau hara. E ere teie i te faaheporaa, te hinaaro nei râ o ˈna e na reira. No to ˈna mauruuru ia Iehova, teie ta te papai Salamo i parau: “Mea maitai hoi oe e Iehova, e ua ineine i te faaore i te hara.”—Sal. 86:5; 103:3, 10-13.

4. Ua horoa mai Iehova i te hoo no vai ma? (Luka 5:32; Timoteo 1, 1:15)

4 Te manaˈo ra vetahi eita e tano ia faaore Iehova i ta ratou mau hara. Ua manaˈo atoa hoi te aposetolo Paulo “eita e au ia parauhia [o ˈna] e aposetolo.” Ua parau râ o ˈna i muri iho: “Ua fanaˈo vau i teie toroa maoti te hamani maitai rahi o te Atua.” (Kor. 1, 15:9, 10) E faaore Iehova i ta tatou mau hara ia tatarahapa tatou. No te aha? No to ˈna here ia tatou, e ere râ no te mea e mea tano iho â ia fanaˈo tatou i tera haamaitairaa. No reira, ia haafaufaa ore noa ˈtu oe ia oe, a haamanaˈo e ua horoa mai Iehova i te hoo, eiaha no te feia hara ore, no te feia rave hara râ tei tatarahapa.—A taio i te Luka 5:32; Timoteo 1, 1:15.

5. Mea tano anei ia manaˈo e titauhia ia aroha hamani maitai Iehova ia tatou? A faataa na.

5 Eiaha tatou e manaˈo e aroha hamani maitai iho â Iehova ia tatou no te mea e mea maoro tatou i te taviniraa ia ˈna. Parau mau, eita e moˈehia ia ˈna ta tatou i rave no ˈna. (Heb. 6:10) Ua pûpû mai râ o ˈna i ta ˈna Tamaiti ei ô horoa noa, eiaha râ ei aufauraa no ta tatou taviniraa ia ˈna. No reira, ia parau tatou e ua fanaˈo tatou i te aroha hamani maitai aore ra te tahi atu haamaitairaa taa ê ei haamauruururaa, te haafaufaa ore ra ïa tatou i te pohe o te Mesia.—A hiˈo atoa i te Galatia 2:21.

6. No te aha Paulo i rohi ai i te tavini ia Iehova?

6 Ua ite Paulo eita Iehova e aroha hamani maitai ia ˈna mai tera noa. No te aha ïa o ˈna i rohi ai i te tavini ia Iehova? No te faaite ïa i to ˈna mauruuru no to Iehova hamani maitai rahi. (Eph. 3:7) Mai ia Paulo, e tamau tatou i te tavini ia Iehova ma te itoito rahi no to tatou mauruuru ia Iehova no to ˈna aroha hamani maitai.

7. Eaha te tahi atu haamaitairaa ta tatou e fanaˈo nei maoti te hoo? (Roma 5:1; Iakobo 2:23)

7 Te tahi atu haamaitairaa ta tatou e fanaˈo nei maoti te hoo, o te auhoaraa piri roa ïa e o Iehova. a Ua faahiti to na mua ˈtu tumu parau e aita e auhoaraa to tatou e te Atua i to tatou fanauraahia mai. Maoti râ te hoo e nehenehe ai tatou e fanaˈo i “te hau e te Atua” a faafatata ˈtu ai ia ˈna.—A taio i te Roma 5:1; Iakobo 2:23.

8. No te aha ia mauruuru tatou ia Iehova no te fanaˈoraa taa ê o te pure?

8 E hiˈo mai tatou i te fanaˈoraa taa ê o te pure. Auaˈe to tatou auhoaraa e o Iehova e nehenehe ai tatou e pure ia ˈna. E faaroo Iehova eiaha noa i te mau pure faaotihia i mua i te taata i ta tatou mau putuputuraa anei, oia atoa râ ta tatou e faaoti o tatou anaˈe. E nehenehe te pure e tamǎrû i to tatou aau e to tatou feruriraa. E ere râ tera anaˈe, e haapuai atoa te pure i to tatou auhoaraa e o Iehova. (Sal. 65:2; Iak. 4:8; Ioa. 1, 5:14) A ora ˈi Iesu i te fenua nei, pinepine oia i te pure. Ua ite hoi o ˈna e faaroo iho â Iehova, e e puai atu â to ˈna auhoaraa e to ˈna Metua. (Luka 5:16) Te mauruuru roa nei tatou no te reira. Maoti hoi te tusia o Iesu e nehenehe ai tatou e riro ei hoa no Iehova, e e paraparau ia ˈna na roto i te pure!

TE MAU HAAMAITAIRAA NO A MURI AˈE

9. Eaha te haamaitairaa ta te mau tavini taiva ore a Iehova e fanaˈo a muri aˈe maoti te hoo?

9 Eaha te haamaitairaa ta te mau tavini taiva ore a Iehova e fanaˈo a muri aˈe maoti te hoo? Te ora mure ore ïa. Mea rahi te manaˈo ra eita e nehenehe e ora e a muri noa ˈtu, inaha te pohe noa ra te taata. Ta Iehova râ opuaraa i te omuaraa, ia ora te taata e a muri noa ˈtu. Ahani aita Adamu i hara, eita ïa e puta mai te manaˈo e moemoeâ noa tera. E noa ˈtu mea fifi i teie nei ia feruri i te ora mure ore, mea papu tera tiaturiraa. Ua aufau hoi Iehova i te hoo, ma te horoa mai i te ora o ta ˈna Tamaiti here, ia tupu ta ˈna opuaraa.—Roma 8:32.

10. Eaha ta te mau mero faatavaihia e te mau mamoe ê atu e tiai ru nei?

10 E haafanaˈo iho â Iehova i ta ˈna mau tavini taiva ore i te ora mure ore a muri aˈe. Te hinaaro nei râ o ˈna ia feruri tatou i te reira i teie nei. Te tiai ru nei te mau mero faatavaihia i te ora i te raˈi no te faatere i te fenua e te Mesia. (Apo. 20:6) Area te mau mamoe ê atu, te tiai ru nei ïa i te ora i roto i te hoê paradaiso i nia i te fenua aita e mauiui e aita e oto faahou. (Apo. 21:3, 4) E oe? Tei te fenua anei to oe tiaturiraa e ora e a muri noa ˈtu? E ere te auraa mea faahiahia aˈe te tiaturiraa e ora i te raˈi. Ua poiete hoi Iehova i te taata no te ora i te fenua. E oaoa roa ïa tatou i te ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua.

11-12. Eaha te tahi mau haamaitairaa i roto i te paradaiso ta oe e tiai ru nei? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

11 A feruri mai te aha te oraraa i roto i te paradaiso i te fenua. Eita oe e haapeapea faahou no te maˈi aore ra no te pohe. (Isa. 25:8; 33:24) E horoa mai iho â Iehova i te mau mea maitatai atoa ta oe e hiaai. E hinaaro anei oe e haapii atu â no nia i te mau animara, e hauti i te hoê upaupa, aore ra e peni i te hohoˈa? I roto i te paradaiso, e hinaarohia te taata ua ite i te hamani i te hohoˈa fare e i te patu i te fare. E hinaaro-atoa-hia te taata faaapu, tunu maa, hamani tauihaa, tanu e e atuatu i te tiare. (Isa. 35:1; 65:21) No te mea e ora oe e a muri noa ˈtu, e taime roa ïa to oe no te rave i teie mau mea atoa e te vai ra ˈtu â.

12 Auê te oaoa ia farii mai i te feia e faatiahia mai! (Ohi. 24:15) A feruri atoa i te oaoa ia haapii atu â no nia ia Iehova maoti te mau mea faahiahia ta ˈna i poiete. (Sal. 104:24; Isa. 11:9) Te mea oaoa roa ˈtu â râ, te haamoriraa ïa ia Iehova ma te ore e faahapahapa faahou no te hara. No reira, e haapae anei oe i teie mau haamaitairaa no “te mau mea navenave poto noa o te hara”? (Heb. 11:25) Eita ïa. Ua hau aˈe teie mau haamaitairaa i te mau haapaeraa atoa e titauhia ia rave tatou. A haamanaˈo, eita te oraraa i nia i te fenua paradaiso e vai noa ei tiaturiraa no a muri aˈe. E tupu iho â râ te reira. Mea here roa hoi na Iehova ia tatou. No reira o ˈna i horoa mai ai i ta ˈna Tamaiti ei hoo.

Eaha te mau haamaitairaa i roto i te paradaiso ta oe e tiai ru nei? (A hiˈo i te paratarafa 11-12)


A HAAMAURUURU IA IEHOVA NO TO ˈNA HERE

13. E nafea ia haamauruuru ia Iehova no to ˈna here? (Korinetia 2, 6:1)

13 E nafea ia faaite i to tatou mauruuru ia Iehova no te hoo? Ma te rave ïa i to ˈna hinaaro na mua roa. (Mat. 6:33) Inaha ua pohe Iesu “ia ore te feia e ora ra ia ora faahou no ratou iho, ia ora râ no ˈna o tei pohe no ratou e tei faatiahia mai.” (Kor. 2, 5:15) Eita ïa tatou e haafaufaa ore i to Iehova hamani maitai rahi.—A taio i te Korinetia 2, 6:1.

14. E nafea ia faaite i to tatou tiaturi i ta Iehova aratairaa?

14 E nehenehe atoa tatou e haamauruuru ia Iehova no to ˈna here ma te tiaturi i ta ˈna aratairaa. E nafea ïa? Ia rave tatou i te faaotiraa no nia anei i te haapiiraa aore ra te ohipa, e titauhia ia feruri tatou eaha to Iehova hinaaro. (Kor. 1, 10:31; Kor. 2, 5:7) Ia rave tatou i te faaotiraa ma te tiaturi i ta Iehova aratairaa, e puai atu â ïa to tatou faaroo e to tatou auhoaraa e o ˈna. Eita e ore, e puai atu â to tatou tiaturiraa.—Roma 5:3-5; Iak. 2:21, 22.

15. E nafea ia faaite i to tatou mauruuru i te tau o te Oroa haamanaˈoraa?

15 Te rohiraa i te tau o te Oroa haamanaˈoraa, e ravea atoa teie no te haamauruuru ia Iehova no to ˈna here. Hau atu i te faanahoraa ia tae iho â tatou i tera oroa, e titau manihini atoa tatou ia vetahi ê. (Tim. 1, 2:4) A faataa ia ratou i te tereraa o te Oroa haamanaˈoraa. E nehenehe oe e pata i na video No te aha Iesu i pohe ai? e A haamanaˈo i te mahana poheraa o Iesu i nia i te jw.org. Eiaha te mau matahiapo e haamoˈe i te mau mero aita e poro faahou ra. E oaoa rahi to te raˈi e to te fenua ia hoˈi mai ta Iehova mau mamoe tei moˈe i roto i ta ˈna nǎnǎ. (Luka 15:4-7) I te Oroa haamanaˈoraa, e haamau tatou i te fa e aroha eiaha noa i te mau taeae e tuahine, i te feia iho â râ a tahi ra a haere mai ai aore ra a hoˈi faahou mai ai. E farii maitai tatou ia ratou pauroa.—Roma 12:13.

16. No te aha ia apiti atu â i te pororaa i te tau o te Oroa haamanaˈoraa?

16 E nehenehe anei oe e rave hau atu â no Iehova i te tau o te Oroa haamanaˈoraa? Mea na reira oe e faaite ai i to oe mauruuru no ta Iehova e ta Iesu i rave no oe. Rahi atu â tatou i te apiti i te pororaa, rahi atu â tatou i te fanaˈo i ta Iehova tauturu, a papu atu â ˈi to tatou tiaturi ia ˈna. (Kor. 1, 3:9) A pee maite atoa i te taioraa Bibilia no te Oroa haamanaˈoraa e vai ra i roto i te buka rairai E hiˈopoa anaˈe i te mau Papai i te mahana hoê. Te vai atoa ra te porotarama taioraa i roto i te Faaineineraa no te putuputuraa Oraraa e taviniraa Kerisetiano. E nehenehe atoa oe e faaô i te taioraa o taua mau irava ra i roto i ta oe iho haapiiraa i te Bibilia.

17. E oaoa roa Iehova i te aha? (A hiˈo atoa i te tumu parau tarenihia “ Ravea no te haamauruuru ia Iehova no to ˈna here.”)

17 Eita paha e haere ia oe ia apiti atu â i te pororaa no to oe huru tupuraa. A haamanaˈo ïa eita Iehova e faaau i tei maraa ia oe e ta vetahi ê taviniraa. Ua ite o ˈna eaha to roto i to aau, mea here na oe ia ˈna. Te oaoa roa nei o ˈna i te iteraa i to mauruuru no te ô faufaa roa o te hoo ta ˈna i horoa mai.—Sam. 1, 16:7; Mar. 12:41-44.

18. No te aha tatou e mauruuru ai ia Iehova e ia Iesu?

18 Maoti noa te hoo e nehenehe ai ta tatou mau hara e faaorehia, e riro ai tatou ei hoa no Iehova, a tiaturi atu ai e ora e a muri noa ˈtu. E faaite noa anaˈe ïa i to tatou mauruuru ia Iehova, no to ˈna hoi here rahi i horoa mai ai oia i teie mau haamaitairaa. (Ioa. 1, 4:19) E faaite atoa anaˈe i to tatou mauruuru ia Iesu, o tei horoa i to ˈna ora no tatou no to ˈna atoa here rahi ia tatou.—Ioa. 15:13.

HIMENE 154 E here mure ore

a Ua faaore Iehova i te hara a ta ˈna mau tavini i tahito ra, aita â Iesu i aufau atura i te hoo. E nehenehe ta Iehova e na reira, ua papu hoi ia ˈna e tapea iho â ta ˈna Tamaiti i to ˈna taiva ore tae roa ˈtu i te pohe. Mai te huru iho â ïa no Iehova, ua aufauhia ê na te hoo hou Iesu a pohe ai.—Roma 3:25.