Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 38

HIMENE 25 Hoohia mai no te Atua

Te pee ra anei oe i te mau faaararaa?

Te pee ra anei oe i te mau faaararaa?

“E ravehia hoê e e vaiihohia te tahi.”​—MAT. 24:40.

MANAˈO FAUFAA

E hiˈopoa mai tatou e toru faahohoˈaraa a Iesu e te tuatiraa o te reira i te taime haavaraa o te tupu i te hopea o teie nei ao.

1. Eaha ta Iesu e fatata i te rave?

 TE ORA nei tatou i te hoê tau e tupu te mau tauiraa rahi. Fatata Iesu i te haava i te mau taata atoa i te fenua nei. Ua faataa oia e te piri mai ra tera haavaraa e ua horoa oia i ta ˈna mau pǐpǐ i “te tapao” o te tau o to ˈna hoˈiraa mai e o “te anotau hopea o te ao nei.” (Mat. 24:3) E itehia teie tapao i roto i te Mataio pene 24 e 25, te Mareko pene 13 e te Luka pene 21.

2. Eaha ta tatou e hiˈo mai, e e taa ia tatou te aha?

2 Ua horoa Iesu i te mau faaararaa na roto e toru faahohoˈaraa: te mamoe e te puaaniho, na vahine apî paari e na vahine apî neneva, e te taleni. E taa ïa ia tatou e haava Iesu i te taata ia au i ta ratou mau ohipa. E ite mai tatou i te mau haapiiraa e huti mai. Te faahohoˈaraa matamua, no nia ïa i te mamoe e te puaaniho.

TE MAMOE E TE PUAANIHO

3. I teihea taime e faaoti ai Iesu o vai ma te mamoe e o vai ma te puaaniho?

3 I roto i te faahohoˈaraa o te mamoe e te puaaniho, ua parau Iesu e haava oia i te taata ia au i to ratou huru i mua i te parau apî oaoa e te turu ra anei ratou i to ˈna mau taeae faatavaihia. (Mat. 25:31-46) A tupu ai te “ati rahi,” e faaoti Iesu o vai ma te mamoe e o vai ma te puaaniho na mua noa ˈˈe ia Aramagedo. (Mat. 24:21) Mai te hoê tiai o te faataa ê i te mamoe i te puaaniho, tera atoa ta Iesu e rave. E faataa ê oia i te feia e turu ra i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia i te feia aita e na reira ra.

4. Ia au i te Isaia 11:3, 4, no te aha ua papu ia tatou e haava Iesu i te taata ma te parau-tia? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

4 Te faaite ra te hoê parau tohu Bibilia e haava Iesu, ta Iehova i faatoroa, ma te parau-tia. (A taio i te Isaia 11:3, 4.) E hiˈopoa Iesu i ta te taata mau ohipa, to ratou mau manaˈo e ta ratou mau parau, oia atoa to ratou huru i nia i to ˈna mau taeae faatavaihia. (Mat. 12:36, 37; 25:40) Mea na reira Iesu e ite ai o vai te turu ra i to ˈna mau taeae faatavaihia e ta ratou ohipa. a Hoê o te ravea faufaa roa, te tururaa ïa ia ratou i roto i te ohipa pororaa. E te feia o te na reira, e haavahia ïa ei “feia parau-tia” o te nehenehe e tiaturi e fanaˈo i “te ora mure ore” i te fenua nei. (Mat. 25:46; Apo. 7:16, 17) Auê ïa haamaitairaa faahiahia mau! Ma te mau papu i te roaraa o te ati rahi e i muri iho, e vai noa ïa to ratou iˈoa i roto i “te buka o te ora.”​—Apo. 20:15.

Fatata Iesu i te haava i te taata atoa a faaoti atu ai o vai ma te mamoe e o vai mai te puaaniho (A hiˈo i te paratarafa 4)


5. Eaha te haapiiraa e huti mai i te faahohoˈaraa o te mamoe e te puaaniho, e o vai te faufaahia i te reira?

5 A faaite i te haapao maitai e te taiva ore. Ta Iesu faahohoˈaraa o te mamoe e te puaaniho, na mua roa no te feia ïa e tiaturi ra e ora i te fenua nei. E faaite ratou i to ratou faaroo ma te tauturu i te mau taeae o te Mesia i roto i te pororaa. E pee maite atoa ratou i te aratairaa a te tavini haapao maitai e te paari ta Iesu i maiti. (Mat. 24:45) Tera râ, no te feia atoa e tiaturi ra e ora i te raˈi te poroi faaara o ta Iesu faahohoˈaraa. E hiˈopoa atoa Iesu i ta ratou mau ohipa, to ratou mau manaˈo e ta ratou mau parau. Ia faaite atoa ratou i te taiva ore. I roto i te Mataio pene 25, e piti atu â faahohoˈaraa ta Iesu i faahiti e faaararaa to roto no te feia faatavaihia. E hiˈo mai ïa tatou i te faahohoˈaraa o na vahine apî paari e na vahine apî neneva.

NA VAHINE APÎ PAARI E NA VAHINE APÎ NENEVA

6. Mea nafea e pae vahine apî i te faaiteraa mea paari ratou? (Mataio 25:6-10)

6 I roto i ta Iesu faahohoˈaraa o na vahine apî, hoê ahuru ratou o tei haere e farerei i te tane faaipoipo. (Mat. 25:1-4) Ua manaˈo ratou pauroa e apee i te tane faaipoipo i te oroa faaipoiporaa. E pae o ratou mea paari, e pae mea neneva. Na vahine apî paari, ua ineine ïa e ua vai ara. Ua ineine ratou i te tiai i te tane faaipoipo, noa ˈtu e tae mai o ˈna i te tuiraa po. No reira ratou i rave ai i ta ratou mori e te hinu. (A taio i te Mataio 25:6-10.) I te taeraa mai te tane faaipoipo, ua na muri ratou ia ˈna i te oroa faaipoiporaa. Hoê â huru no te mau Kerisetiano faatavaihia. Mai te peu ua ineine e ua vai ara ratou a tae mai ai Iesu, e apiti ratou ia ˈna i roto i ta ˈna Faatereraa arii i te raˈi. b (Apo. 7:1-3) E na vahine apî neneva?

7. Eaha tei tupu i nia i na vahine apî neneva, e no te aha?

7 Aita na vahine apî neneva e pae i ineine i te taeraa mai te tane faaipoipo. Te pohe ra hoi ta ratou mori, aita hoi ratou i rave i te hinu. A haere ai ratou e hoo mai i te hinu, tae maira te tane faaipoipo. “Tomo aˈera na vahine apî tei ineine na muri ia ˈna i roto i te fare oroa faaipoiporaa, e tapirihia ˈtura te opani.” (Mat. 25:10) I te hoˈiraa mai na vahine apî neneva a hinaaro atu ai e tomo, pahono atura te tane faaipoipo ia ratou: “Aita vau i ite ia outou.” (Mat. 25:11, 12) Aita ratou i ineine no te tiai maite i te tane faaipoipo. Eaha ïa te haapiiraa no te feia faatavaihia?

8-9. Eaha te haapiiraa ta te feia faatavaihia e huti mai i te faahohoˈaraa o na vahine apî? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

8 Ia ineine oe e ia vai ara. Aita Iesu i tohu e itehia e piti pǔpǔ taata faatavaihia. Oia hoi hoê tei ineine i te tiai i te hopea o teie nei ao, e te tahi pǔpǔ, aita ïa. Ua faataa râ Iesu eaha te tupu aita anaˈe te feia faatavaihia i ineine i te faaoromai tae roa i te hopea. Eita ratou e fanaˈo i ta ratou haamaitairaa. (Ioa. 14:3, 4) No tatou paatoa râ te faaararaa o te faahohoˈaraa o na vahine apî. Ia vai ara tatou e ia ineine noa i te faaoromai tamau e tae noa ˈtu i te hopea.​—Mat. 24:13.

9 Te faaite ra ïa te faahohoˈaraa o na vahine apî i te faufaaraa ia ineine noa e ia vai ara. I muri iho, ua faahiti Iesu i te faahohoˈaraa o te taleni, o te faataa ra i te faufaaraa ia rohi.

No tatou paatoa te faaararaa o te faahohoˈaraa o na vahine apî, ia vai ara e ia ineine noa i te faaoromai tamau e tae noa ˈtu i te hopea (A hiˈo i te paratarafa 8-9)


TE TALENI

10. Mea nafea e piti tavini i te faaiteraa i te haapao maitai? (Mataio 25:19-23)

10 I roto i te faahohoˈaraa o te taleni, ua faahiti Iesu e piti tavini mea haapao maitai, e hoê tavini e ere ïa. (Mat. 25:14-18) Ua faaite na tavini e piti i te haapao maitai ma te rohi ia rahi mai te moni a to raua fatu. Hou a reva ˈi i te ara, ua horoa ˈtu te fatu i te taleni, e moni rahi. Ua faaohipa maitai na tavini haapao maitai i te moni tei horoahia ia raua. Eaha tei itehia? I te hoˈiraa mai te fatu, ua tataipiti te moni tei noaa mai ia raua. Ua haapopou te fatu ia raua e ua ‘oaoa atoa raua e to raua fatu.’ (A taio i te Mataio 25:19-23.) E te toru ïa o te tavini? Ua aha o ˈna i te moni ta to ˈna fatu i horoa ˈtu?

11. Eaha tei tupu i nia i te tavini “faatau,” e no te aha?

11 Te toru o te tavini tei horoahia hoê taleni, e taata “faatau” ïa. Aita o ˈna i faaohipa maitai i ta ˈna taleni, ua huna râ i roto i te repo. I te taeraa mai te fatu, tera noa hoê taleni ta ˈna i faahoˈi atu. Aita atoa o ˈna i tatarahapa no ta ˈna i rave, ua parau râ o ˈna e “taata etaeta” to ˈna fatu. Aita ïa teie tavini i haapopouhia e to ˈna fatu. Ua ravehia atoa ta ˈna taleni e ua hurihia o ˈna i rapae.​—Mat. 25:24, 26-30.

12. Te faahohoˈa ra na tavini haapao maitai e piti ia vai ma?

12 Te faahohoˈa ra na tavini haapao maitai e piti i te mau Kerisetiano faatavaihia taiva ore. E te fatu, ia Iesu ïa. Te titau manihini ra o ˈna ia ratou ia ‘oaoa atoa e to ratou fatu.’ E fanaˈo ratou i ta ratou haamaitairaa i te raˈi maoti te tia-faahou-raa matamua. (Mat. 25:21, 23; Apo. 20:5b) E faaararaa atoa râ te hiˈoraa o te tavini faatau no te feia faatavaihia.

13-14. Eaha te haapiiraa ta te feia faatavaihia e huti mai i te faahohoˈaraa o te taleni? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

13 A rohi e a tutava. I roto i te faahohoˈaraa o te taleni e te faahohoˈaraa o na vahine apî, aita Iesu i tohu e riro te feia faatavaihia ei feia faatau. Ua faataa râ o ˈna eaha te tupu ia ere ratou i to ratou itoito rahi. Eita ïa e “mau papu ia [ra]tou to [ra]tou titau-manihini-raahia e maitiraahia.” Eita atoa ratou e fariihia i roto i te Faatereraa arii a te Atua i te raˈi.​—Pet. 2, 1:10.

14 Te faataa maitai ra na faahohoˈaraa e piti i te faufaaraa ia ineine, ia vai ara, ia rohi e ia tutava te mau Kerisetiano faatavaihia. Ua horoa atoa Iesu i te tahi atu faaararaa no ratou i roto i te Mataio 24:40, 41.

E oaoa Iesu a ite ai i te feia faatavaihia ia rohi e ia tutava (A hiˈo i te paratarafa 13-14) d


O VAI TE “RAVEHIA”?

15-16. E nafea te Mataio 24:40, 41 e faataa ˈi i te faufaaraa ia vai ara te feia faatavaihia?

15 Hou a faahiti ai i na faahohoˈaraa e toru, ua faataa Iesu i te haavaraa hopea o te feia faatavaihia i reira e itehia ˈi o vai ma te fariihia. Ua faahiti oia e piti tane e ohipa ra i roto i te faaapu e e piti vahine e taviri ra i te ofai oro. E au ra e hoê â ohipa ta tera na tane e rave ra, e na vahine atoa. Tera râ, “e ravehia hoê e e vaiihohia te tahi.” (A taio i te Mataio 24:40, 41.) No reira o ˈna i aˈo ai i ta ˈna mau pǐpǐ: “A ara noa ïa, no te mea aita outou i ite eaha te mahana e haere mai ai to outou Fatu.” (Mat. 24:42) Tera atoa ta ˈna i parau i muri iho i te faahitiraa i te faahohoˈaraa o na vahine apî. (Mat. 25:13) Ia au i teie mau tatararaa, o te feia faatavaihia taiva ore anaˈe te “ravehia,” oia hoi te fariihia e Iesu i roto i te Faatereraa arii i te raˈi.​—Ioa. 14:3.

16 A vai ara. Te feia faatavaihia o te ore e vai ara i te pae varua, eita ïa e haaputuputuhia i tei “maitihia.” (Mat. 24:31) Tera râ, no te taatoaraa o te nunaa o te Atua ta Iesu faaararaa ia vai ara e ia vai taiva ore.

17.No te aha eiaha tatou e haapeapea ua faatavai anaˈe Iehova vetahi aita i maoro aˈenei?

17 Ua ite maitai tatou o vai Iehova, a tiaturi atu ai tatou i ta ˈna haavaraa. Eita tatou e haapeapea ua faatavai anaˈe o ˈna i te tahi mau Kerisetiano taiva ore aita i maoro aˈenei. c I roto i ta Iesu faahohoˈaraa o te faaapu vine, te haamanaˈo ra tatou i ta ˈna i parau no te mau rave ohipa tei tihepuhia i te area hora 5 i te ahiahi. (Mat. 20:1-16) Ua fanaˈo ratou i te hoê â moni e ta te mau rave ohipa tei haamata oioi. Hoê â huru no te feia faatavaihia, noa ˈtu i teihea taime ratou i te maitiraahia, e fanaˈo ratou paatoa i te haamaitairaa i te raˈi mai te peu mea taiva ore ratou.

A PEE I TE MAU FAAARARAA

18-19. Eaha te mau haapiiraa e faaararaa ta tatou i hiˈo mai?

18 Eaha ta tatou i hiˈo mai? Te faaite ra ta Iesu faahohoˈaraa o te mamoe e te puaaniho i te faufaaraa ia tapea te feia tei te fenua to ratou tiaturiraa i te haapao maitai e te taiva ore ia Iehova, i teie nei e i te roaraa o te ati rahi. Ia na reira ratou, e fanaˈo ïa ratou i “te ora mure ore.”​—Mat. 25:46.

19 Ua hiˈo atoa mai tatou e piti faahohoˈaraa o te horoa ra i te faaararaa no te feia faatavaihia. I roto i te faahohoˈaraa o na vahine apî, e pae mea paari. Ua ineine e ua vai ara ratou a tiai noa ˈi i te tane faaipoipo. Area na pae vahine apî neneva, aita ïa i na reira. Aita te tane faaipoipo i farii ia apiti ratou i te oroa faaipoiporaa. Ia ineine atoa ïa tatou i te tiai e tae roa i te taime e faaore ai Iesu i teie ao ino. I roto atoa i te faahohoˈaraa o te taleni, ua ite mai tatou e piti tavini haapao maitai tei rohi e tei tutava no to raua fatu. Ua fanaˈo raua i ta ˈna haamaitairaa. Area te tavini faatau, ua hurihia ïa i rapae. Te haapiiraa, e titauhia ia ohipa noa tatou i roto i ta Iehova taviniraa e tae noa ˈtu i te hopea. Ua ite atoa mai tatou i te faufaaraa ia vai ara noa te feia faatavaihia ia “ravehia” ratou e Iesu no ta ratou haamaitairaa i te raˈi. Te tiai ru nei ratou ia “amuihia” ratou ia Iesu i te raˈi. I muri iho i te tamaˈi Aramagedo, e riro ratou ei vahine faaipoipo na Iesu i te faaipoiporaa o te Arenio.​—Tes. 2, 2:1; Apo. 19:9.

20. Eaha ta Iehova e rave no te feia o te pee i ta ˈna mau faaararaa?

20 Eiaha tatou e mǎtaˈu e te piri mai ra te haavaraa. Ia vai taiva ore tatou ia Iehova, e horoa mai o ˈna i “te puai o te hau ê i to te taata nei” ia nehenehe tatou e “tia ˈtu . . . i mua i te Tamaiti a te taata.” (Kor. 2, 4:7; Luka 21:36) Tei te raˈi anei aore ra tei te fenua to tatou tiaturiraa, e oaoa Iehova ia pee tatou i te mau faaararaa o ta Iesu mau faahohoˈaraa. Maoti to ˈna hamani maitai rahi, e “papaihia [to tatou] iˈoa i roto i te buka” o te ora.​—Dan. 12:1; Apo. 3:5.

HIMENE 26 Ua na reira atoa outou ia ˈu

a A hiˈo i te tumu parau “Eaha ta tatou i ite no nia i ta Iehova mau haavaraa i mua nei?” i roto i Te Pare Tiairaa no Me 2024.

b No te ite atu â, a hiˈo i te tumu parau “ ‘E ara’ anei oe?” i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Mati 2015.

d FAATAARAA O TE HOHOˈA: Hoê tuahine faatavaihia e haapii ra i te Bibilia i te hoê vahine ta ˈna i farerei i roto i te pororaa.