Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 36

E parau apî oaoa mau Aramagedo!

E parau apî oaoa mau Aramagedo!

“Haaputuputu maira ratou i te mau arii i . . . Aramagedo.”—APO. 16:16.

HIMENE 150 A imi i te Atua ia ora oe

HAAPOTORAA *

1-2. (a) No te aha e parau apî oaoa Aramagedo no te huitaata? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e pahono mai?

 NO VETAHI, e tamaˈi atomi aore ra e ati natura “Aramagedo.” Ia au râ i te Bibilia, e parau apî oaoa Aramagedo! (Apo. 1:3) Eita hoi tera tamaˈi e haamou, e faaora râ i te huitaata!

2 Te faaite ra te Bibilia e faatiamâ te tamaˈi Aramagedo ia tatou i te faatereraa a te taata. E haamouhia te feia ino, area te feia parau-tia, e faaorahia ïa. E faaea te taata i te tuino i to tatou fenua. (Apo. 11:18) No te taa maitai atu â e parau apî oaoa Aramagedo, e pahono mai tatou i teie na uiraa e maha: Eaha Aramagedo? Eaha te mau ohipa e tupu hou tera mahana rahi? Eaha te titauhia ia rave ia faaorahia tatou i Aramagedo? E nafea ia tapea i te taiva ore a piri noa mai ai Aramagedo?

EAHA ARAMAGEDO?

3. (a) Eaha te auraa o te parau “Aramagedo”? (b) Ia au i te Apokalupo 16:14, 16, no te aha e ere Aramagedo i te hoê vahi mau?

3 A taio i te Apokalupo 16:14, 16. I roto i te Bibilia, hoê anaˈe taime te parau “Aramagedo” i te faahitiraahia. No roto mai te reira i te hoê taˈo Hebera o “Mouˈa no Megido” te auraa. (Apo. 16:16; nota) E oire Megido i Iseraela i tahito. (Ios. 17:11) E ere Aramagedo i te hoê vahi mau. Ei auraa parau, o te hoê râ tupuraa i reira e ‘haaputu mai ai te mau arii atoa o te fenua nei’ no te patoi ia Iehova. (Apo. 16:14) I roto i teie tumu parau e faaohipa-atoa-hia te taˈo “Aramagedo” no te hoê tamaˈi e tupu i muri noa mai i te haaputuraahia tera mau arii. Eaha te haapapu e faahohoˈaraa noa teie? A tahi, aita e mouˈa mau o Megido te iˈoa. A piti, mea nainai roa te vahi ati aˈe ia Megido no te farii i “te mau arii atoa o te fenua” e ta ratou mau nuu e mauhaa tamaˈi. A toru, mai ta tatou e hiˈo mai, e haamata Aramagedo ia aro “te mau arii” i te nunaa o te Atua o te ora ra i te mau fenua e rave rau.

4. No te aha Iehova i faatuati ai i ta ˈna tamaˈi rahi i te vahi o Megido?

4 No te aha Iehova i faatuati ai i ta ˈna tamaˈi rahi i te vahi o Megido? E rave rahi aroraa tei tupu i Megido e i Iezereela, te peho tapiri mai. Ua tauturu o Iehova i to ˈna nunaa i roto i tera mau aroraa. I te hoê taime, ua faaupootia oia i te tavana Baraka e pau atura te nuu arataihia e Sisera “i te pae o te pape ra o Megido.” Ua haamauruuru Baraka e te vahine peropheta Debora ia Iehova! Ua himene raua: “I na te raˈi mai te mau fetia i te aro, ua aro ïa ia Sisera. . . . Na te pape ra na Kisona ratou i rave e pau atura.”—Tav. 5:19-21.

5. Eaha te taa-ê-raa i roto ia Aramagedo e te aroraa a Baraka?

5 I te pae hopea o ta raua himene, teie ta Baraka e Debora i parau: “Ia na reira atoa te mau enemi atoa no oe i te pohe, e Iehova e: area te feia i hinaaro ia ˈna ra, ia riro ïa ratou, mai te mahana ia hiti mai to ˈna anaana rahi ra!” (Tav. 5:31) I Aramagedo, e haamouhia te mau enemi o te Atua, area te feia e here ra ia ˈna, e faaorahia ïa. Tera râ, te taa-ê-raa i Aramagedo, eita te nunaa o te Atua e aro, aita atoa e mauhaa ta ratou! No reira Iehova i na ô ai: “Tei te parau ore e te tiaturi papu ra, o to outou ïa ora.”—Isa. 30:15; Apo. 19:11-15.

6. E nafea Iehova e upootia ˈi i nia i to ˈna mau enemi?

6 I Aramagedo, e nafea te Atua e upootia ˈi i nia i to ˈna mau enemi? Rau huru ravea ta ˈna e nehenehe e faaohipa mai te aueueraa fenua, te ûa paari e te uira. (Ioba 38:22, 23; Ezk. 38:19-22) Peneiaˈe, na te mau enemi iho e taparahi ratou ratou iho. (Par. 2, 20:17, 22, 23) Aore ra e faaue paha oia i ta ˈna mau melahi ia tairi pohe i te feia ino. (Isa. 37:36) Noa ˈtu eaha te ravea ta te Atua e maiti, o ˈna iho â te upootia. E haamouhia to ˈna mau enemi atoa, area te feia parau-tia e faaorahia ïa.—Mas. 3:25, 26.

TE MAU OHIPA E ARATAI I ARAMAGEDO

7-8. (a) Ia au i te Tesalonia 1, 5:1-6, eaha te poroi maere mau ta te mau faatere o teie ao e haaparare? (b) No te aha e poroi haavare te reira?

7 Te poroi “te hau e te ati ore” hou “te mahana o Iehova.” (A taio i te Tesalonia 1, 5:1-6.) I roto i te Tesalonia 1, 5:2, te mahana o Iehova, o “te ati rahi” ïa. (Apo. 7:14) Afea te reira e haamata ˈi? Te faaite ra te Bibilia na te hoê poroi maere mau e faaara ua haamata te ati rahi.

8 E haaparare te mau faatere o teie ao i te poroi “te hau e te ati ore.” No te aha? E na reira atoa anei te mau tia faaroo? Peneiaˈe. Te mea papu, no ǒ mai i te mau demoni tera poroi haavare e e vare te taata i te reira hou te ati rahi a haamata ˈi. Oia mau, “ei reira iho e haamouhia ˈi ratou ma te manaˈo-ore-hia, mai te vahine hapû ia roohia e te mauiui fanau.” Mai te aha te huru o te mau tavini taiva ore a Iehova i tera taime? E hitimahuta paha ratou ua haamata te mahana o Iehova, ua vai ineine noa râ ratou.

9. E haamou anei Iehova i te ao a Satani i te hoê â taime? A faataa.

9 Eita Iehova e haamou i te ao taatoa a Satani i te hoê â taime mai ta ˈna i rave i te tau o Noa. Te tuhaa matamua ta Iehova e haamou, o te taatoaraa ïa o te mau haapaoraa hape, oia hoi Babulonia rahi. Te piti o te tuhaa ta ˈna e haamou, o te toea ïa o te ao a Satani, oia hoi te faanahoraa poritita, to te nuu e te tapihooraa. E tupu te reira i Aramagedo. E hiˈopoa maite anaˈe i te mau tuhaa rii o ta Iehova haamouraa i te ao a Satani.

10. Ia au i te Apokalupo 17:1, 6 e te 18:24, no te aha Iehova e haamou ai ia Babulonia rahi?

10 “Te faautuaraa o te vahine taiata rahi.” (A taio i te Apokalupo 17:1, 6 e te 18:24.) Ua faaino mau Babulonia rahi i te iˈoa o te Atua. Mea rahi te parau haavare ta ˈna i haapii no nia ia Iehova. Ua taiata atoa na roto i te mau faaauraa ta ˈna i rave e te mau faatere o teie ao. Ua faaohipa i to ˈna mana no te haavî e rave rahi taata e ua haamanii rahi atoa i te toto mai to te mau tavini a te Atua. (Apo. 19:2) E nafea Iehova ia haamou ia Babulonia rahi?

11. Te faahohoˈahia ra te “puaa taehae uteute” ia vai e mea nafea te Atua e faaohipa ˈi i te reira no te faautua ia Babulonia rahi?

11 E faaohipa Iehova i na “ahuru tara” o “te hoê puaa taehae uteute.” Te faahohoˈa ra tera puaa taehae uteute i te Nunaa Amui. Area na ahuru tara, o te mau faatereraa ïa e turu ra i te Nunaa Amui. I te taime ta te Atua i maiti, e fariu tia ˈtu te mau faatere o te ao e te Nunaa Amui i nia ia Babulonia rahi. “E haru ratou i ta ˈna mau taoˈa e to ˈna ahu,” oia hoi ta ˈna mau faufaa atoa a faaite atu ai i te taata atoa i to ˈna ino rahi. (Apo. 17:3, 16) Eita e maoro te haamouraa o te taatoaraa o te mau haapaoraa hape, mai te huru ra i te hoê noa mahana. E hitimahuta te feia atoa i turu na ia ˈna, i matau na hoi Babulonia rahi i te parau: “Te parahi nei au ei arii vahine, e e ere au i te vahine ivi, e eita roa ˈtu vau e roohia i te oto.”—Apo. 18:7, 8.

12. Eita Iehova e vaiiho i te mau nunaa ia rave i te aha e no te aha?

12 Eita te Atua e vaiiho i te mau nunaa ia haamou i to ˈna mau taata. Te amo ra hoi ratou i to ˈna iˈoa e ua auraro i ta ˈna faaueraa ia haere ê mai i rapae ia Babulonia rahi. (Ohi. 15:16, 17; Apo. 18:4) Ua tutava atoa ratou i te tauturu i te taata ia haere atoa mai i rapae i te haapaoraa hape. Eita ïa ta Iehova mau tavini e ‘roohia ˈtu i to ˈna mau ati,’ oia hoi to Babulonia rahi. E titauhia râ ia ratou te hoê faaroo puai no te tapea i te taiva ore.

Noa ˈtu tei teihea fenua ratou, e tiaturi te mau tavini a te Atua ia Iehova ia haamata ta Goga aroraa (A hiˈo i te paratarafa 13) *

13. (a) O vai Goga no Magoga? (b) Ia au i te Ezekiela 38:2, 8, 9, eaha te turai ia Goga ia haaputuputu i Aramagedo?

13 Te aroraa a Goga no Magoga. (A taio i te Ezekiela 38:2, 8, 9.) Ia oti te taatoaraa o te mau haapaoraa hape i te haamouhia, e toe noa mai te nunaa o te Atua. E au oia i te hoê tumu raau tei ora mai i te hoê vero rahi. I tera taime, e rahi atu to Satani riri, e haaparare oia i te “poroi viivii” ia amui te mau nunaa no te haamou i ta Iehova mau tavini. (Apo. 16:13, 14) I roto i te Bibilia, e piihia teie mau nunaa o te tahoê no tera opuaraa, o “Goga i te fenua o Magoga.” I te taime e haamata ˈi Goga i ta ˈna aroraa i te nunaa o Iehova, ua haaputuputu ïa ratou i Aramagedo.—Apo. 16:16.

14. Eaha ta Goga no Magoga e ite?

14 E tiaturi Goga no Magoga i ta ˈna nuu, e “rima taata” râ. (Par. 2, 32:8) Area tatou, e tiaturi ïa ia Iehova to tatou Atua! No te mau nunaa, e faaotiraa maamaa a feruri ai ratou, ‘Aita Babulonia rahi i faahereherehia, ua mou roa hoi i “na tara hoê ahuru” o “te puaa taehae”! E paruru anei ïa te Atua i teie feia?’ (Apo. 17:16) “Mai te ata ra e moe ai te fenua ra,” e aro Goga ma te manaˈo e mou oioi ia ˈna te nunaa o te Atua! (Ezk. 38:16) E riro râ ei marei no ˈna. Mai ia Pharao i te miti Uteute, e ite mau Goga o Iehova ta ˈna e aro ra!—Exo. 14:1-4; Ezk. 38:3, 4, 18, 21-23.

15. Eaha ta te Mesia e rave i te tamaˈi ra o Aramagedo?

15 E paruru te Mesia e ta ˈna mau nuu i te raˈi i te nunaa o te Atua a haamou atu ai ia Goga e ta ˈna mau nuu. (Apo. 19:11, 14, 15) E no Satani, te enemi rahi o Iehova, tei haaparare i te poroi viivii no te haaputuputu i te mau nunaa i Aramagedo? E huri ïa Iesu ia ˈna e ta ˈna mau demoni i roto i te abuso, i reira ratou e tapeahia ˈi hoê tausani matahiti.—Apo. 20:1-3.

EAHA TE TITAUHIA IA RAVE IA FAAORAHIA TATOU I ARAMAGEDO?

16. (a) Na te aha e haapapu ua ite tatou i te Atua? (b) No te aha mea faufaa ia itehia tatou e Iehova?

16 Eaha te titauhia ia rave ia faaorahia tatou i Aramagedo? Mea apî aore ra mea maoro tatou i roto i te parau mau, e titauhia ia “ite i te Atua” e ia auraro “i te parau apî oaoa no nia i to tatou Fatu ra o Iesu.” (Tes. 2, 1:7-9) Eaha te auraa ia “ite i te Atua”? O te iteraa ïa i te mau mea ta ˈna e au e e ore e au, oia atoa i ta ˈna mau ture aveia. E titau-atoa-hia râ ia here, ia faaroo e ia haamori ia ˈna anaˈe. (Ioa. 1, 2:3-5; 5:3) Mea na reira tatou e riro ai ei feia “itehia” e te Atua. E fanaˈo tatou i ta ˈna farii maitai a faaorahia ˈtu ai i Aramagedo!—Kor. 1, 8:3.

17. Eaha “te parau apî oaoa no nia i to tatou Fatu ra o Iesu”?

17 Eaha “te parau apî oaoa no nia i to tatou Fatu ra o Iesu”? O te mau haapiiraa atoa ta Iesu i horoa tei papaihia i roto i te Parau a te Atua. E auraro tatou i te parau apî oaoa ia haafaufaa tatou i te reira i roto i to tatou oraraa. E tuu atoa tatou i te taviniraa ia Iehova i te parahiraa matamua e e pee atoa i ta ˈna mau ture aveia tia a tamau noa ˈi i te poro i te Faatereraa arii. (Mat. 6:33; 24:14) E titau-atoa-hia ia turu i te mau taeae faatavaihia o te Mesia a rave noa ˈi ratou i te hopoia i horoahia ˈtu.—Mat. 25:31-40.

18. E nafea te mau tavini faatavaihia a te Atua ia hamani maitai atoa i te feia e turu nei ia ratou?

18 Fatata te mau tavini faatavaihia a te Atua i te hamani maitai atoa i to te “mamoe ê atu” tei turu ia ratou. (Ioa. 10:16) Hou te tamaˈi ra o Aramagedo, e ravehia te toea o na 144 000 mero faatavaihia i te raˈi ei varua pohe ore. E apiti ratou i te mau nuu o te raˈi no te haamou ia Goga e no te paruru i te “nahoa rahi” o ta te Atua mau mamoe. (Apo. 2:26, 27; 7:9, 10) No reira, e fanaˈoraa no te nahoa rahi ia turu i te mau tavini faatavaihia a te Atua a vai noa ˈi ratou i te fenua nei!

E NAFEA IA TAPEA I TE TAIVA ORE A PIRI NOA MAI AI ARAMAGEDO?

19-20. Noa ˈtu te ati, e nafea ia tapea i to tatou taiva ore a piri noa mai ai Aramagedo?

19 I teie mau mahana hopea fifi mau, e rave rahi tavini a Iehova te faaruru nei i te ati. Noa ˈtu râ, e nehenehe tatou e faaoromai tamau ma te oaoa. (Iak. 1:2-4) E nafea? E pure anaˈe ma te tuutuu ore e te aau tae. (Luka 21:36) Hau atu â, e haapii e e feruri maite anaˈe i te Parau a te Atua i te mahana tataitahi ma te hiˈopoa atoa i te mau parau tohu faahiahia mau o te fatata i te tupu. (Sal. 77:12) Ma te rave tamau i teie mau tuhaa atoa a apiti noa ˈi i te pororaa, e puai noa to tatou faaroo e to tatou tiaturiraa no a muri aˈe!

20 A feruri na mai te aha te huru ia haamouhia Babulonia rahi e ia hope Aramagedo! Te mea faufaa roa ˈtu râ, e haamoˈahia te iˈoa o Iehova e e haapapuhia to ˈna tiaraa Arii hau ê! (Ezk. 38:23) E parau apî oaoa mau Aramagedo no te feia atoa tei ite o vai te Atua, tei auraro i ta ˈna Tamaiti e tei faaoromai tamau e tae noa ˈtu i te hopea!—Mat. 24:13.

HIMENE 143 Tamau i te rohi, te ara e te tiai

^ Mea maoro to te nunaa o Iehova tiairaa ia Aramagedo. I roto i teie haapiiraa, e hiˈopoa tatou eaha Aramagedo, eaha te mau ohipa e tupu hou Aramagedo e e nafea tatou ia tapea i te taiva ore a piri noa mai ai te hopea.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: E tupu te mau ohipa peapea mau ati aˈe ia tatou. Area tatou, e tamau ïa i roto i te taviniraa, i te haapii i te Bibilia e i te tiaturi na te Atua e paruru mai

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Te faaineine ra te mau mutoi i te tomo i roto i te fare o te hoê utuafare Ite no Iehova o te tiaturi ra ua ite Iesu e ta ˈna mau melahi eaha te tupu ra.