Eaha to roto?

Tapura tumu parau

O vai te aratai ra i to te Atua nunaa i teie mahana?

O vai te aratai ra i to te Atua nunaa i teie mahana?

“[A] haamanaˈo i to outou mau aratai.”—HEB. 13:7.

HIMENE: 125, 43

1, 2. I muri aˈe a haere ai Iesu i te raˈi, eaha paha ta te mau aposetolo i uiui?

 TEI nia te mau aposetolo a Iesu i te mouˈa Oliveta e te hiˈo ra ratou i to ratou fatu e hoa, o Iesu, te haere ra i te raˈi e vehîhia ˈtura oia e te hoê ata. (Ohi. 1:9, 10) Fatata e piti matahiti i te maoro, ua haapii, ua faaitoito e ua aratai Iesu ia ratou. I teie nei râ, aita faahou oia. Eaha ïa ta ratou e rave?

2 Hou a haere ai i te raˈi, ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ: “Ei ite hoi outou no ˈu i Ierusalema nei e Iudea atoa hoi e ati noa ˈˈe, e Samaria, e tae noa ˈtu i te hopea o te fenua.” (Ohi. 1:8) E nafea râ ratou e rave ai i teie ohipa? Ua fafau Iesu e e tauturu te varua moˈa o te Atua ia ratou. (Ohi. 1:5) O vai ma râ te aratai ia ratou e te faanaho i ta ratou ohipa pororaa na te ao atoa nei? Ua ite te mau aposetolo e ua faaohipa Iehova i te tahi mau tane no te aratai i te mau Iseraela i tahito ra. Peneiaˈe ïa ua uiui ratou e e maiti anei Iehova i teie nei i te hoê aratai apî.

3. (a) I muri aˈe a haere ai Iesu i te raˈi, eaha te tahi faaotiraa faufaa mau ta te mau aposetolo i rave? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e pahono i roto i teie tumu parau?

3 Aita i maoro a haere ai Iesu i te raˈi, ua hiˈopoa te mau pǐpǐ i te mau Papai, ua ani i ta te Atua tauturu e ua maiti ia Matatia no te mono ia Iuda Isakariota, te 12raa o te aposetolo. (Ohi. 1:15-26) No te aha mea faufaa roa ˈi teie maitiraa no ratou e no Iehova? Ua taa i te mau pǐpǐ e mea titauhia 12 aposetolo. * Ua maiti e ua faaineine Iesu i te mau aposetolo no te hoê hopoia rahi mau i rotopu i te nunaa o te Atua. Eaha tera hopoia e mea nafea Iehova e Iesu i te faaineineraa ia ratou no te reira? Eaha te hoê â faanahoraa e itehia ra i teie mahana? E nafea tatou e nehenehe ai e “haamanaˈo i to [ta]tou mau aratai,” te “tavini haapao maitai e te paari” iho â râ?—Heb. 13:7; Mat. 24:45.

NA IESU E ARATAI I TE TINO ARATAI

4. Eaha te hopoia a te mau aposetolo e te tahi atu mau matahiapo i Ierusalema?

4 Ua haamata te mau aposetolo i te aratai i te amuiraa Kerisetiano i te Penetekose 33. Te parau ra te Bibilia: “Ua tia aˈera . . . Petero, e te ahuru ma hoê atoa ra i nia” e ua haapii i te parau mau faaora i te hoê nahoa rahi. (Ohi. 2:14, 15) E rave rahi taata o teie nahoa tei riro mai ei Kerisetiano. I muri aˈe i te reira, ua “mau papu maite atura” teie mau Kerisetiano apî “i ta te mau aposetolo i haapii.” (Ohi. 2:42) Ua horoahia i te mau aposetolo te hopoia e haapao i te moni a te amuiraa. (Ohi. 4:34, 35) Ua haapii atoa ratou i te nunaa o te Atua e ua pure no ratou ma te parau: “Ei te pure matou eiaha e faaea, e ei te haapii hoi i te parau.” (Ohi. 6:4) E ua tono atoa ratou i te mau Kerisetiano aravihi e poro i roto i te mau tuhaa fenua apî. (Ohi. 8:14, 15) I muri aˈe, ua apiti te tahi atu mau matahiapo faatavaihia i te mau aposetolo no te aratai i te amuiraa. Ei tino aratai, ua horoa ratou i te aratairaa na te mau amuiraa atoa.—Ohi. 15:2.

Ua ite te mau Kerisetiano o te senekele matamua e na Iehova i aratai i te tino aratai maoti Iesu

5, 6. (a) Mea nafea te varua moˈa i horoa ˈi i te puai i te tino aratai? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.) (b) Mea nafea to te mau melahi tautururaa i te tino aratai? (c) Mea nafea te Parau a te Atua i te aratairaa i te tino aratai?

5 Ua ite te mau Kerisetiano o te senekele matamua e na Iehova i aratai i te tino aratai maoti Iesu. Mea nafea i papu ai ia ratou? A tahi, ua horoa te varua moˈa i te puai i te tino aratai. (Ioa. 16:13) Ua fanaˈo pauroa te mau Kerisetiano faatavaihia i te varua moˈa, te mau aposetolo iho â râ e te mau matahiapo no Ierusalema, ia amo maite ratou i ta ratou hopoia ei tiaau. Ei hiˈoraa, i te matahiti 49, ua aratai te varua moˈa i te tino aratai no te rave i te hoê faaotiraa no nia i te peritomeraa. Ua pee te mau amuiraa i teie aratairaa. “Itoito atura” ratou “i te faaroo, tupu atura i te rahiraa, aita e mahana tuua.” (Ohi. 16:4, 5) I roto i te rata na te mau amuiraa no nia i te peritomeraa, e nehenehe tatou e ite e ua fanaˈo te tino aratai i te varua moˈa o te Atua e ua faaite i te mau huru maitatai mai te here e te faaroo.—Ohi. 15:11, 25-29; Gal. 5:22, 23.

6 Te piti, ua tauturu te mau melahi i te tino aratai. Ei hiˈoraa, ua faaue te hoê melahi ia Korenelio ia tii i te aposetolo Petero. I muri aˈe i to Petero pororaa ia Korenelio e i to ˈna fetii, ua fanaˈo ratou i te varua moˈa, noa ˈtu aita te mau tane i peritomehia. O Korenelio ïa te taata matamua peritome-ore-hia no roto mai i te tahi nunaa ê tei riro mai ei Kerisetiano. A faaroo ai te mau aposetolo e te tahi atu mau taeae no nia i te reira, ua farii ratou i to te Atua hinaaro e ua farii popou i te feia peritome-ore-hia o te mau nunaa ěê i roto i te amuiraa Kerisetiano. (Ohi. 11:13-18) I roto i tera faatiaraa, e nehenehe tatou e ite e ua turu te mau melahi ma te itoito rahi i te ohipa pororaa ta te tino aratai i tiaau. (Ohi. 5:19, 20) Te toru, ua aratai te Parau a te Atua i te tino aratai. Ua faaohipa tera mau tane i te mau Papai no te tauturu ia ratou ia rave i te mau faaotiraa faufaa no nia i te mau tiaturiraa Kerisetiano e no te aratai i te mau amuiraa.—Ohi. 1:20-22; 15:15-20.

7. No te aha e nehenehe ai e parau e o Iesu te aratai o te mau Kerisetiano matamua?

7 Noa ˈtu e mana to te tino aratai i roto i te amuiraa, ua taa i teie mau mero e o Iesu Mesia to ratou Aratai. Mea nafea tatou i te iteraa i te reira? Ua parau te aposetolo Paulo e na te Mesia i faatoroa i te “tahi pae ei aposetolo.” Ua parau atoa oia e o te Mesia “te upoo,” aore ra Aratai, o te amuiraa. (Eph. 4:11, 15) Aita ratou i pii ia ratou iho ei aposetolo, ua mairihia râ “to te mau pǐpǐ iˈoa e Kerisetiano.” (Ohi. 11:26) Ua ite Paulo e mea faufaa ia pee i te mau haapiiraa niuhia i nia i te Bibilia ta te mau aposetolo e te tahi atu mau tane aratai i horoa. Ua parau râ Paulo: “Teie râ to ˈu hinaaro, ia haapao outou, e o te Mesia te upoo o te taata atoa nei.” No te mau mero atoa o te tino aratai teie parau. Ua faataa faahou Paulo: “To te Mesia ra upoo, o te Atua ïa.” (Kor. 1, 11:2, 3) Mea papu, ua faatoroa Iehova i ta ˈna Tamaiti, ia Iesu Mesia, no te aratai i te amuiraa.

“E ERE NA TE TAATA TE OHIPA TA TATOU E RAVE NEI”

8, 9. Eaha te hopoia faufaa mau a taeae Russell?

8 Mai te matahiti 1870, ua haamata Charles Taze Russell e te tahi atu mau hoa to ˈna i te tamata i te haamori i te Atua ia au i te Bibilia e i te tauturu ia vetahi ê ia na reira. Te auraa ïa e e tauturu atoa ratou i te feia na roto e rave rau reo. Ua haamauhia ïa te taiete Zion’s Watch Tower Tract Society i 1884 e o Taeae Russell tei riro mai ei peretiteni. * Ua haapii maite oia i te Bibilia e aita oia i mǎtaˈu i te parau ia vetahi ê e aita to roto i te Bibilia te haapiiraa a te ekalesia no nia i te Toru tahi e te haapiiraa e ora ˈtu te tahi mea i roto i te taata ia pohe o ˈna. Ua haapii oia e eita te hoˈiraa mai o te Mesia e ite-mata-hia e e hope “to te Etene anotau” i 1914. (Luka 21:24) Ua faaohipa taeae Russell i to ˈna taime, to ˈna puai e ta ˈna moni no te haapii i teie pue parau mau ia vetahi ê. Mea papu e ua faaohipa Iehova e Iesu ia taeae Russell no te aratai i te ohipa i te hoê taime faufaa mau o to tatou aamu.

9 Aita roa ˈtu taeae Russell i hinaaro e huti i te ara-maite-raa o te taata i nia ia ˈna. I 1896, ua papai oia e te tahi atu mau tane amo hopoia e eita roa ˈtu ratou e hinaaro ia faahanahanahia ratou. Aita ratou i hinaaro ia horoahia ˈtu te tahi noa ˈˈe tiaraa taa ê, e oia atoa ia piihia te tahi pǔpǔ ma to ratou iˈoa. Ua parau oia i muri aˈe: “E ere na te taata te ohipa ta tatou e rave nei.”

“Te tavini haapao maitai e te paari,” o te hoê ïa pǔpǔ iti taeae faatavaihia o tei piihia te Tino aratai

10. (a) Inafea Iesu i te faatoroaraa i “te tavini haapao maitai e te paari”? (b) A faataa mea nafea i papu ai e mea taa ê te Tino aratai i te Watch Tower Society.

10 I 1919, e toru matahiti i muri aˈe i to taeae Russell poheraa, ua faatoroa Iesu i “te tavini haapao maitai e te paari.” Eaha ïa te fa? No te horoa i te “maa i te hora mau” na ta ˈna mau pǐpǐ. (Mat. 24:45) I te omuaraa ra o tera mau matahiti, na te hoê pǔpǔ iti taeae faatavaihia i te pu rahi i Brooklyn, New York, i horoa i te maa varua na te mau pǐpǐ a Iesu. Ua haamata te parau “tino aratai” i te itehia i roto i ta tatou mau papai i muri aˈe i te matahiti 1940. I tera taime, e tuatiraa piri roa to rotopu i te tino aratai e te mau mero no te apooraa tiaauraa o te Watch Tower Bible and Tract Society. Tera râ, i 1971, ua haapapu-maitai-hia e mea taa ê te Tino aratai e te Watch Tower Society, o tei haapao noa na i te mau ohipa i te pae o te ture. Mai reira mai, ua nehenehe te mau taeae faatavaihia e riro mai ei mero o te Tino aratai noa ˈtu e ere ratou no roto mai i te apooraa tiaauraa a te Taiete. Aita i maoro aˈenei, ua haamata te tahi mau taeae amo hopoia no roto mai i te mau “mamoe ê atu” i te tavini ei mero faatere o te Taiete e te tahi atu mau pu ta te nunaa o te Atua e faaohipa. E nehenehe ïa te Tino aratai e haapao i te horoaraa i te haapiiraa e te aratairaa Bibilia. (Ioa. 10:16; Ohi. 6:4) Ua faataa Te Pare Tiairaa o te 15 no Tiurai 2013, “te tavini haapao maitai e te paari,” o te hoê ïa pǔpǔ iti taeae faatavaihia o tei piihia te Tino aratai.

Te Tino aratai i te mau matahiti 1950

11. E nafea te Tino aratai e rave ai i te mau faaotiraa?

11 E rave te Tino aratai i te mau faaotiraa faufaa ei pǔpǔ ia putuputu ratou i te mau hebedoma atoa. E tauturu teie putuputuraa ia ratou ia aparau maite e ia vai hoê noa. (Mas. 20:18) Aita hoê aˈe mero o te Tino aratai i hau aˈe i te tahi atu mau mero. No reira, i te mau matahiti atoa, e taui noa te taeae e aratai i te mau putuputuraa. (Pet. 1, 5:1) Hoê â huru i roto i na ono Tomite o te Tino aratai. Eita hoê noa ˈˈe mero o te Tino aratai e manaˈo e o ˈna te aratai o to ˈna mau taeae. E tavini utuafare atoa ratou pauroa. E fanaˈo ratou i te maa varua no ǒ mai i te tavini haapao maitai ra e e pee ratou i ta ˈna aratairaa.

Mai i to ˈna faatoroaraahia mai â, i 1919, ua faaineine te tavini haapao maitai i te maa varua na te nunaa o te Atua (A hiˈo i te paratarafa 10, 11)

“O VAI [MAU] HOI TE TAVINI HAAPAO MAITAI E TE PAARI”?

12. Eaha na uiraa ta tatou e pahono i muri nei?

12 Eita te Tino aratai e fanaˈo i ta te Atua mau faaiteraa, e mea tia ore ratou. E nehenehe atoa ratou e hape ia faataa ratou i te Bibilia aore ra ia aratai i te faanahonahoraa. Ei hiˈoraa, i roto i te Index des publications des Témoins de Jéhovah, i te tumu parau “Compréhensions affinées,” te vai ra te mau faatanoraa o te mau haamaramaramaraa Bibilia mai 1870 mai â. Aita Iesu i parau e e faaineine ta ˈna tavini haapao maitai i te maa varua ma te tia roa. E nafea ïa tatou e nehenehe ai e pahono i ta Iesu uiraa: “O vai [mau] hoi te tavini haapao maitai e te paari”? (Mat. 24:45) Na te aha e haapapu e o te Tino aratai te tavini haapao maitai? E hiˈopoa anaˈe i na ohipa e toru o tei tauturu i te tino aratai i te tau o te mau aposetolo.

13. Mea nafea te varua moˈa i tauturu ai i te Tino aratai?

13 Te tauturu ra te varua moˈa i te Tino aratai. Ua tauturu te varua moˈa i te Tino aratai ia taa i te pue parau mau Bibilia ta te taata i ore i taa na mua ˈˈe. Ei hiˈoraa, a hiˈo na i te anairaa o te “Compréhensions affinées” i faahitihia i nia ˈtu. Aita hoê aˈe taata e nehenehe e taa e e faataa i teie “mau mea hohonu . . . a te Atua” ma to ˈna iho maramarama! (A taio i te Korinetia 1, 2:10.) Te manaˈo atoa ra te Tino aratai mai te aposetolo Paulo o tei papai: “Te mau mea . . . ta matou e parau nei, e ere ra ma te parau haapiihia mai e te paari e te taata nei, o ta te Varua râ i haapii mai.” (Kor. 1, 2:13) E rave rahi hanere matahiti te mau haapiiraa hape i te parareraa, aita atoa i itehia te aratairaa papu. No te aha ïa i rahi roa mai ai te mau haamaramaramaraa Bibilia mai 1919 mai â? No te mea ïa ua tauturu te Atua ma to ˈna varua moˈa.

14. Ia au i te Apokalupo 14:6, 7 e nafea te mau melahi e tauturu ai i te Tino aratai e te nunaa o te Atua i teie mahana?

14 Te tauturu ra te mau melahi i te Tino aratai. E hopoia rahi ta te Tino aratai no te aratai i na vaˈu mirioni feia poro i roto i te ohipa pororaa na te ao atoa nei. No te aha i manuïa roa ˈi teie ohipa? Teie hoê tumu: te turu ra te mau melahi. (A taio i te Apokalupo 14:6, 7.) I roto e rave rahi tupuraa, ua aratai te mau melahi i te feia poro i te hoê taata no pure noa ˈtura i te Atua no te ani i ta ˈna tauturu! * Te maraa noa ˈtura te ohipa pororaa e haapiiraa i te mau vahi e itehia ˈi te patoiraa uˈana. Maoti noa te tauturu a te mau melahi e itehia ˈi te reira.

15. Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te Tino aratai e te mau aratai haapaoraa e parau ra e Kerisetiano ratou? A horoa i te hoê hiˈoraa.

15 Te aratai ra te Parau a te Atua i te Tino aratai. (A taio i te Ioane 17:17.) A hiˈo na i tei tupu i 1973. Ua ui Te Pare Tiairaa o te 1 no Tetepa (Farani) e te faaî anei ra “te feia o tei ore i faaea i te puhipuhi i te avaava i te mau titauraa no te bapetizoraa.” Ia au i te mau aratairaa Bibilia, teie te pahonoraa i matara mai: eita ratou e faaî i te mau titauraa. Ua faahiti Te Pare Tiairaa e rave rahi irava e ua faataa no te aha e tia ia tiavaruhia te taata o te ore e faaea i te puhipuhi i te avaava. (Kor. 1, 5:7; Kor. 2, 7:1) Ua parau atoa e e ere na te taata teie ture aveia etaeta, no ǒ mai râ “i te Atua ra, o tei horoa mai i to ˈna manaˈo na roto i ta ˈna Parau papaihia.” Aita e faanahonahoraa mai teie, tei ineine i te turui maite i nia i te Parau a te Atua, noa ˈtu ua riro ei mea fifi roa no te tahi mau mero. Ua parau te hoê buka apî no nia i te haapaoraa i Marite: “Pinepine te mau aratai haapaoraa Kerisetiano i te hiˈopoa faahou i ta ratou mau haapiiraa, ia tuati te reira i te mau tiaturiraa e manaˈo ta ta ratou mau mero e te taiete atoa e paturu nei.” Eita râ te Tino aratai e pee i ta te rahiraa o te taata e au. E pee râ taua mau taeae ra i te Parau a te Atua, te mea e haapapu ra e o Iehova te aratai mau ra i to ˈna nunaa i teie mahana.

“E HAAMANAˈO I TO OUTOU MAU ARATAI”

16. Eaha hoê ravea no te haamanaˈo i te Tino aratai?

16 A taio i te Hebera 13:7. Te parau ra te Bibilia ia “haamanaˈo i to outou mau aratai.” E nehenehe tatou e faahiti i te Tino aratai i roto i ta tatou mau pure. (Eph. 6:18) Mea rahi ta ratou hopoia: horoa i te maa varua, aratai i te pororaa, e haapao i te mau ô horoa noa pûpûhia i te faanahonahoraa. No reira e titauhia ˈi ia pure tamau tatou no ratou!

17, 18. (a) E nafea tatou e pee ai i te aratairaa a te Tino aratai? (b) E nafea ta tatou pororaa e turu ai i te Tino aratai e ia Iesu?

17 E haamanaˈo atoa tatou i te Tino aratai ma te pee i ta ˈna mau titauraa e aratairaa. E horoa mai te Tino aratai i te aratairaa na roto i ta tatou mau piaraa, putuputuraa e tairururaa. E faatoroa atoa i te mau tiaau haaati, o te faatoroa i muri iho te mau taeae ei matahiapo. Ma te pee maite i te mau aratairaa horoahia ia ratou, te faaite ra ïa te mau tiaau haaati e te mau matahiapo e te haamanaˈo ra ratou i te Tino aratai. E faatura atoa tatou pauroa i to tatou Aratai, ia Iesu, ia auraro tatou i te mau tane ta ˈna e faaohipa ra i teie mahana.—Heb. 13:17.

18 Ma te haa rahi i roto i te pororaa, e haamanaˈo atoa tatou i te Tino aratai. Te faaitoito ra te Hebera 13:7 i te mau Kerisetiano ia pee i te faaroo o tei aratai ia ratou. Ua faaite te Tino aratai i te faaroo rahi a poro e a faaite ai ratou i te parau apî oaoa ma te itoito rahi. Te turu atoa ra anei tatou i teie mau taeae i roto i teie ohipa faufaa? Mai te peu e e, e oaoa tatou ia faaroo ia Iesu e parau mai ra: “O outou i na reira i te hoê taeae iti haihai roa i roto i tau mau taeae nei, ua na reira mai ïa outou ia ˈu.”—Mat. 25:34-40.

19. No te aha oe e faaoti ai e pee i to tatou Aratai, ia Iesu?

19 I to Iesu hoˈiraa i te raˈi, aita oia i faarue i ta ˈna mau pǐpǐ. (Mat. 28:20) Ua ite oia e ua tauturu te varua moˈa, te mau melahi e te Parau a te Atua ia ˈna ia rave i te aratairaa a haere mai ai oia i te fenua nei. Te horoa ra oia i teie mahana i te hoê â tauturu i te tavini haapao maitai. Te tamau ra te Tino aratai i te “pee i te Arenio,” ia Iesu, “i to ˈna atoa ra mau haerea.” (Apo. 14:4) Te auraa, ia pee tatou i te aratairaa a te Tino aratai, te pee ra ïa tatou i to tatou Aratai, ia Iesu. Fatata roa o ˈna i te aratai ia tatou i te ora mure ore. (Apo. 7:14-17) Aita e taata aratai e nehenehe e fafau i te reira!

^ E au ra e ua hinaaro Iehova 12 aposetolo, ia riro mai ratou na “auahuru ma piti niu” no Ierusalema apî. (Apo. 21:14) No reira, aita e faufaa e mono i te mau aposetolo haapao maitai o tei pohe i muri aˈe.

^ Mai 1955 mai â, ua matauhia teie taiete i te iˈoa Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania.

^ A hiˈo i te buka “Rends pleinement témoignage au sujet du Royaume de Dieu” i te api 58-59.