Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te oaoa: Te hoê huru maitai no ǒ mai i te Atua

Te oaoa: Te hoê huru maitai no ǒ mai i te Atua

E HINAARO te taata atoa e oaoa. Te ora nei râ tatou i te mau mahana hopea e e farerei tatou paatoa i te mau tupuraa “fifi ia faaruru.” (Tim. 2, 3:1) No te aha te taata e ere ai i to ratou oaoa? No vetahi, ua ravehia te tahi ohipa tia ore i nia ia ratou. No te tahi atu, ua roohia i te maˈi, ua ere i te ohipa, ua pohe tei herehia aore ra te haapeapea ra ratou no te hoê tupuraa ê atu. E nehenehe atoa te mau tavini a Iehova e haaparuparu a ere mǎrû atu ai i to ratou oaoa. Mai te peu e tera to oe tupuraa, e nafea ia noaa faahou mai te oaoa?

No te pahono i tera uiraa, e tia na mua ia ite eaha mau na te oaoa e mea nafea vetahi i oaoa noa ˈi i roto i te fifi. I muri aˈe, e ite mai tatou e nafea ia tamau e ia faarahi atu â i to tatou oaoa.

EAHA MAU NA TE OAOA?

E ere no te mea e ata noa te hoê taata, te oaoa ra ïa oia. A feruri na, e ata noa paha te hoê taata o tei taero i te ava. Ia pee râ to ˈna taero, e faaea o ˈna i te ata, e ite hoi o ˈna te vai noa ra to ˈna mau fifi. E taime poto noa to ˈna ataraa, e ere tera te oaoa mau.—Mas. 14:13.

Te oaoa, o te tahi huru no roto roa mai i te aau ia tiai aore ra ia noaa mai te tahi mea maitai. E faaite noa tatou i tera huru maitai i te taime oaoa e te taime fifi. (Tes. 1, 1:6) E nehenehe te oaoa e itehia noa ˈtu te vai ra te hoê mea e haapeapea ra ia tatou. Ei hiˈoraa, ua taparahihia te mau aposetolo i to ratou pororaa no nia ia Iesu. Ua faarue râ ratou “i te Sunederi ma te oaoa, no te mea ua tia i te Atua ia hamani-ino-hia ratou no te iˈoa o Iesu.” (Ohi. 5:41) Aita ratou i oaoa no te hamani-ino-raa, no te mea râ ua vai taiva ore ratou i te Atua.

Aita tatou i fanauhia mai e te huru maitai o te oaoa e eita atoa e noaa noa mai mai tera. No te aha? No te mea e tuhaa te oaoa no te hotu a te varua o te Atua e no “te huru taata apî.” Na te varua moˈa ïa e tauturu mai ia faatupu i tera huru maitai. (Eph. 4:24; Gal. 5:22) Mea ohie aˈe ia faaruru i te fifi ia noaa ia tatou te oaoa.

TE MAU HIˈORAA TA TATOU E PEE

Ua opua o Iehova ia tupu te mau mea maitai i nia i te fenua, eiaha râ te mau mea ino e itehia ra i teie mahana. Ua tamau râ o Iehova i te oaoa noa ˈtu te rave ra te taata i te mau ohipa iino. Te na ô ra hoi te Bibilia e Atua oaoa o Iehova. (Tim. 1, 1:11) Hau atu â, e oaoa te aau o Iehova ia ite o ˈna i te mau mea maitatai ta ta ˈna mau tavini e rave ra.—Mas. 27:11.

E pee anaˈe i te hiˈoraa o Iehova ma te tamau i te oaoa noa ˈtu eita te mau mea e tupu mai ta tatou i manaˈo. Eita tatou e haapeapea, e haamau râ tatou i te feruriraa i nia i te mau maitai ta tatou e fanaˈo ra i teie nei a tiai noa ˈi ma te faaoromai i to a muri aˈe. *

Te faahiti ra te Bibilia i te mau taata o tei tamau i te oaoa noa ˈtu ua faaruru ratou e rave rahi tupuraa fifi. Ua oaoa noa Aberahama noa ˈtu ua haafifi e ua opua vetahi i te haapohe ia ˈna. (Gen. 12:10-20; 14:8-16; 16:4, 5; 20:1-18; 21:8, 9) Eaha te tumu Aberahama i oaoa noa ˈi? No te mea ua feruri tamau oia i te tiaturiraa e ora i roto i te ao apî i raro aˈe i te faatereraa a te Mesia. (Gen. 22:15-18; Heb. 11:10) Teie ta Iesu i parau: “Ua oaoa roa Aberahama to outou metua i te tiaturiraa e ite i to ˈu mahana.” (Ioa. 8:56) E pee tatou i te hiˈoraa o Aberahama ma te tamau noa i te feruri i te oaoa ta tatou e fanaˈo a muri aˈe.—Roma 8:21.

Ua faatupu atoa Paulo e Sila i te faaroo puai e te oaoa noa ˈtu te mau fifi e rave rahi. “Te pure ra e te arue ra Paulo raua Sila i te Atua ma te himene” noa ˈtu i tera mahana ua hamani-ino-hia e ua hurihia raua i roto i te fare tapearaa. (Ohi. 16:23-25) Na te feruriraa i te mau parau fafau a te Atua no a muri aˈe i tauturu atu ia faaruru i te mauiui. Ua oaoa raua i te mauiuiraa ei pǐpǐ na te Mesia. E pee tatou i te hiˈoraa o Paulo raua Sila ma te haamanaˈo i te mau faahopearaa maitatai ia tavini i te Atua ma te taiva ore.—Phil. 1:12-14.

I teie atoa mahana, e rave rahi taeae e tuahine o te tamau i te oaoa noa ˈtu te fifi. I te avaˈe no Novema 2013, ua tupu te mataˈi rorofai puai mau o Haiyan i te fenua Philipino e hau atu i te 1 000 utuafare Ite no Iehova tei ere i to ratou fare. Hoê i rotopu ia ratou o George no te oire no Tacloban, te na ô ra oia: “Te oaoa noa ra te mau taeae noa ˈtu te ati i tupu. Aita ta ˈu e parau no te faaite i to matou oaoa.” Ma te feruri i ta Iehova i rave no tatou e ma te tamau i te faaite i te mauruuru, e oaoa noa tatou noa ˈtu te fifi rahi. Eaha ˈtu â ta Iehova e horoa mai ra e oaoa ˈi tatou?

TE MAU TUMU E OAOA ˈI TATOU

Te tumu rahi roa ˈˈe e oaoa ˈi tatou, o to tatou ïa auhoaraa e o Iehova. Ua ite tatou o vai te Arii o te ao nui. O ˈna to tatou Metua, Atua e Hoa!—Sal. 71:17, 18.

Te mauruuru atoa ra tatou e ua horoa mai o Iehova i te ora e te mau mea atoa no te oaoa i te oraraa nei. (Koh. 3:12, 13) Na ˈna i faatae ia tatou ia ˈna ra i nehenehe ai tatou e ite eaha ta ˈna opuaraa e te huru oraraa maitai no tatou. (Kol. 1:9, 10) Aita râ te rahiraa o te taata e taa ra i te tumu mau o te oraraa. No reira Paulo i papai ai: “‘Aita te mata i ite e aita te tariˈa i faaroo, aita atoa râ ratou i manaˈo i roto i to ratou aau i te mau mea ta te Atua i faaineine no te feia e here ia ˈna.’ Ua faaite hoi te Atua i te reira ia tatou na roto i to ˈna varua.” (Kor. 1, 2:9, 10) Te oaoa nei tatou no te mea ua taa ia tatou eaha te hinaaro e te opuaraa a te Atua.

E ere râ te reira anaˈe ta Iehova i rave. Ua horoa atoa mai oia i te ravea ia faaorehia ta tatou hara. (Ioa. 1, 2:12) Maoti o ˈna e fanaˈo ai tatou i te tiaturiraa e ora i roto i te ao apî o tei fatata roa mai. (Roma 12:12) I teie nei â, te tahoê ra tatou e te mau taeae e tuahine no te haamori ia ˈna. (Sal. 133:1) Te paruru atoa ra Iehova ia tatou ia Satani e ta ˈna mau demoni. (Sal. 91:11) Ma te tamau i te feruri i te mau mea faahiahia ta Iehova i horoa mai, e oaoa atu â tatou.—Phil. 4:4.

E NAFEA IA OAOA ROA ˈTU Â?

Mai te peu te oaoa ra te hoê Kerisetiano, e nehenehe anei oia e oaoa roa ˈtu â? E, ua na ô hoi Iesu: “Ua parau atu vau i teie mau mea ia outou ia oaoa outou mai ia ˈu e ia oaoa roa.” (Ioa. 15:11) Ia puai atu â te auahi, e tia ia tuu noa i te vahie. I te mea na te varua moˈa e faatupu i te oaoa, e titauhia ia tamau i te ani ia Iehova ia horoa mai i to ˈna varua moˈa no te oaoa ˈtu â. E tia atoa ia feruriruri i nia i te Bibilia o tei papaihia i raro aˈe i te aratairaa a te varua moˈa.—Sal. 1:1, 2; Luka 11:13.

E rahi te oaoa e noaa mai ia rave noa tatou i te mau ohipa o te faaoaoa ia Iehova. (Sal. 35:27; 112:1) Eaha te tumu? Te na ô ra te Bibilia e ua poietehia tatou no te haamori i te Atua e no te haapao i ta ˈna mau faaueraa. (Koh. 12:13) Ua hamanihia ïa tatou no te rave i te hinaaro o te Atua. Te auraa ia tavini tatou ia Iehova, i reira tatou e oaoa mau ai. *

TE MAU MAITAI O TE OAOA

A rahi noa ˈi to tatou oaoa, e fanaˈo tatou i te tahi atu mau haamaitairaa. E rahi atu â to Iehova mauruuru a ite ai e te tamau noa ra tatou i te tavini ia ˈna ma te oaoa noa ˈtu te fifi. (Deut. 16:15; Tes. 1, 5:16-18) Ua noaa anaˈe ia tatou te oaoa mau, eita tatou e manaˈo e mea faufaa ia haapue i te taoˈa materia. E rave râ tatou i te mau haapaeraa rahi aˈe no te Faatereraa arii a te Atua. (Mat. 13:44) E ia ite tatou i te mau faahopearaa maitatai e noaa mai, e rahi mai te oaoa e te mauruuru no ta tatou i rave e e faaoaoa atoa tatou ia vetahi ê.—Ohi. 20:35; Phil. 1:3-5.

Rahi atu â tatou i te oaoa, rahi atu â to tatou ea i te maitai. Te na ô ra te Bibilia: “E maitai to te aau rearea [aore ra oaoa] mai te raau maˈi atoa ra.” (Mas. 17:22) Ua tu roa te manaˈo o te hoê aivanaa i te pae o te ea no te tahi fare haapiiraa teitei i Marite. Te na ô ra oia: “Ia ite oe i te oaoa e te mauruuru i teie mahana, ananahi e maitai ïa to oe ea.”

Noa ˈtu e te ora nei tatou i te anotau ahoaho, e noaa mai te oaoa mau ia fanaˈo tatou i te varua moˈa ma te pure, haapii e feruriruri i te Parau a te Atua. E oaoa ˈtu â tatou ma te feruri i te mau maitai ta Iehova e horoa mai ra i teie nei, ma te pee i te faaroo o te mau tavini a te Atua e ma te tutava i te rave i to ˈna hinaaro. I reira tatou e ite ai i te tupuraa o te Salamo 64:10: “E oaoa te feia parau-tia ra ia Iehova, e ua tiaturi ia ˈna.”

^ E hiˈopoahia te huru maitai o te faaoromai i roto i te tahi atu tumu parau no nia i te mau huru maitatai o te hotu a te varua.

^ A hiˈo i te tumu parau tarenihia “ Te tahi atu mau ravea no te oaoa ˈtu â.”