Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A pee i te faaroo e te auraro o Noa, Daniela e Ioba

A pee i te faaroo e te auraro o Noa, Daniela e Ioba

“O Noa, o Daniela, e o Ioba, o to ratou ihora varua te ora i ta ratou ra parau-tia.”—EZK. 14:14.

HIMENE: 89, 119

1, 2. (a) No te aha te hiˈoraa o Noa, Daniela e Ioba e faaitoito ai ia tatou? (b) Mai te aha te tupuraa i to Ezekiela papairaa i te mau parau o te Ezekiela 14:14?

 TE FAARURU ra anei outou i te maˈi, te fifi i te pae moni aore ra te hamani-ino-raa? I te tahi taime, mea fifi anei ia vai oaoa noa a tavini ai ia Iehova? Mai te peu e e, e nehenehe te hiˈoraa o Noa, Daniela e Ioba e faaitoito atu. E feia tia ore ratou o tei farerei i te mau tupuraa fifi mai ia tatou e ua fatata atoa i te pohe i te tahi taime. Ua vai taiva ore noa râ ratou ia Iehova e riro atura ei hiˈoraa maitai no te faaroo e te auraro i to ˈna aro.—A taio i te Ezekiela 14:12-14.

2 Ua papai Ezekiela i te mau parau o te irava tumu o teie haapiiraa i Babulonia i te matahiti 612 hou te Mesia. * (Ezk. 1:1; 8:1) Tau matahiti noa ïa hou te haamouraa o Ierusalema i 607. I taua oire ra, mea iti roa tei faaite i te faaroo e te auraro i te Atua mai ia Noa, Daniela e Ioba e o tei ora ˈtu i tera haamouraa. (Ezk. 9:1-5) I rotopu ia ratou, te vai atoa ra Ieremia, Baruka, Ebeda-meleka e te ati Rekabi.

3. Eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie haapiiraa?

3 I teie atoa mahana, o te feia anaˈe ta Iehova e faariro ei feia parau-tia mai ia Noa, Daniela e Ioba te ora ˈtu i te haamouraa o teie ao ino. (Apo. 7:9, 14) E hiˈo anaˈe no te aha Iehova i faahiti ai i tera e toru tavini tei rave i te mea tia i to ˈna aro. I roto i teie haapiiraa, e hiˈopoa mai tatou (1) te mau fifi ta ratou tataitahi i faaruru (2) e nafea tatou e pee ai i to ratou faaroo e auraro.

UA VAI TAIVA ORE O NOA HAU ATU I TE 900 MATAHITI

4, 5. Eaha te tahi mau fifi ta Noa i faaruru? No te aha mea faahiahia mau te hiˈoraa o Noa?

4 Eaha te tahi mau fifi ta Noa i faaruru? I te tau o Enoha, te papa ruau o te metua tane o Noa, mea ino ê na te taata. Te na ôhia ra “ua tuhi” ratou ia Iehova. (Iuda 14, 15) Ua ino noa ˈtu â râ te ao. I te tau o Noa, “ua î te fenua i te parau-tia ore.” Ua pou mai te mau melahi ino i nia i te fenua, ua rave i te tino taata e ua faaipoipo i te vahine o tei fanau i te tamaroa haavî e te ino mau. (Gen. 6:2-4, 11, 12) Ua ite maitai râ te taata atoa e mea taa ê roa o Noa. Te na ô ra te Bibilia “i arohahia mai oia e Iehova.” Taa ê atu i te taata o to ˈna ra tau, ua rave oia i te mea tia. Te na ôhia ra: “Ua au to Noa haerea i te Atua.”—Gen. 6:8, 9.

5 Eaha ta tera mau parau e faaite ra no nia ia Noa? A feruri na ehia rahiraa matahiti Noa i te taviniraa ia Iehova ma te taiva ore i roto i tera ao ino hou a tupu ai te diluvi. E ere noa e 70 aore ra 80 matahiti, fatata râ 600 matahiti! (Gen. 7:11) A haamanaˈo atoa i te tau o Noa, aita e amuiraa no te tauturu e no te faaitoito ia ˈna mai ia tatou i teie mahana. E au ra e aita to ˈna iho mau taeae e tuahine i turu noa ˈˈe ia ˈna. *

6. Mea nafea to Noa faaiteraa i te itoito rahi?

6 Aita o Noa i manaˈo e navai noa ia riro ei taata maitai. Ua paraparau râ o ˈna ia vetahi ê no nia i to ˈna faaroo ia Iehova ma te mǎtaˈu ore. Ia au i te Bibilia, ua riro Noa ei “taata poro i te parau-tia.” (Pet. 2, 2:5) Ua papai te aposetolo Paulo no nia ia Noa: “Na roto i teie faaroo i faahapa ˈi oia i te ao.” (Heb. 11:7) Eita e ore ua faaooo te taata ia Noa e ua tamata i te tapea i ta ˈna ohipa. Ua opua atoa paha ratou i te hamani ino ia ˈna. Aita râ o Noa i mǎtaˈu i te taata. (Mas. 29:25) Ua faatupu o ˈna i te faaroo e no reira o Iehova i horoa ˈi ia ˈna te itoito. I teie mahana, e horoa atoa o Iehova i te hoê â itoito i to ˈna mau tavini taiva ore.

7. Eaha te mau fifi ta Noa i faaruru a hamani ai i te araka?

7 Ua faaite ê na Noa i to ˈna taiva ore hau atu i te 500 matahiti i te taime a faaue ai Iehova ia ˈna ia hamani i te araka. Tera hoi te ravea e ora ˈi te taata e te animara i te diluvi. (Gen. 5:32; 6:14) Eita e ore ua manaˈo Noa e ere i te ohipa nainai ia hamani i tera araka iti rahi. Ua ite maitai atoa oia e faaooo e e haafifi atu â te taata ia ˈna. Ua tiaturi râ Noa ia Iehova e ua auraro i ta ˈna parau, “o ta ˈna ïa i rave maite.”—Gen. 6:22.

8. Mea nafea to Noa faaiteraa i to ˈna tiaturi ia Iehova no te faatamaa i to ˈna utuafare?

8 Ua titau-atoa-hia ia faatamaa Noa i ta ˈna vahine e ta raua mau tamarii. Hou te diluvi, e ere roa ˈtu i te mea ohie no te taata ia faatupu i te maa. No Noa atoa ïa. (Gen. 5:28, 29) Aita râ te faatamaaraa i to ˈna utuafare i riro ei haapeapearaa matamua roa no ˈna. O te taviniraa ia Iehova te mea faufaa roa ˈˈe i roto i to ˈna oraraa. Noa ˈtu ua ohipa rahi o Noa 40 aore ra 50 matahiti no te hamani i te araka, ua tamau oia i te tiatonu i nia ia Iehova. E ua na reira noa oia 350 matahiti i muri aˈe i te diluvi. (Gen. 9:28) Ua riro mau o Noa ei hiˈoraa maitai no te faaroo e te auraro!

9, 10. (a) E nafea ia pee i te faaroo e te auraro o Noa? (b) Eaha te mea papu ia auraro tatou i te mau ture a te Atua?

9 E nafea ia pee i te faaroo e te auraro o Noa? Ma te turu i te mea tia i te aro o Iehova, ma te ore e amui atu i te ao a Satani e ma te tuu ia Iehova na mua roa i roto i to tatou oraraa. (Mat. 6:33; Ioa. 15:19) Tera te tumu e au ore ai to teie nei ao ia tatou. E faainohia paha tatou na roto i te afata teata aore ra te tahi atu ravea no te mea te auraro ra tatou i te mau ture a Iehova no nia i te taotoraa i te apiti e te faaipoiporaa. (A taio i te Malaki 3:17, 18.) Mai ia Noa, o Iehova ta tatou e mǎtaˈu, eiaha râ te taata. E faatura hohonu tatou ia ˈna ma te ore e rave i te tahi mea eita o ˈna e mauruuru. Ua ite tatou o ˈna anaˈe te nehenehe e horoa mai i te ora mure ore.—Luka 12:4, 5.

10 E uiui anaˈe, ‘E rave noa anei au i te mea tia i te aro o te Atua noa ˈtu e faaooo aore ra e faaino mai vetahi ê? E tiaturi anei au e nehenehe o Iehova e aupuru i to ˈu utuafare noa ˈtu e ere i te mea ohie i te pae moni?’ Ma te tiaturi e te auraro ia Iehova mai ta Noa i rave, mea papu e haapao mai iho â Iehova ia tatou.—Phil. 4:6, 7.

UA VAI TAIVA ORE DANIELA I ROTO I TE HOÊ OIRE Î I TE INO

11. Eaha te mau fifi rahi ta Daniela e to ˈna na hoa e toru i faaruru i Babulonia? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

11 Eaha te tahi mau fifi ta Daniela i faaruru? Ua faahepohia Daniela ia ora i Babulonia, te hoê oire tei î i te atua haavare e te peu tahutahu. No to ratou au ore i te ati Iuda, ua faaooo te taata o taua oire ra ia ratou e i to ratou Atua ra ia Iehova. (Sal. 137:1, 3) Mea mauiui mau no Daniela e te ati Iuda tei here ia Iehova! Mea rahi atoa tei hiˈopoa ia Daniela e to ˈna na hoa e toru o Hanania, Misaela e Azaria o te faaineinehia ra no te tavini i te arii no Babulonia. Ua faauehia ratou ia amu i te maa a te arii, tei roto atoa te mau maa ta Iehova i opani i to ˈna nunaa ia amu. Aita râ Daniela i “viivii i te tufaa maa a te arii.”—Dan. 1:5-8, 14-17.

12. (a) Mai te aha te huru o Daniela? (b) Eaha to Iehova manaˈo ia Daniela?

12 Ua farerei Daniela i te tahi atu tupuraa e ere i te mea fifi ia hiˈohia. No to Daniela aravihi rahi, ua horoa te arii i te mau hopoia taa ê na ˈna. (Dan. 1:19, 20) Aita râ Daniela i faaoru aore ra i tiaturi e mea maitai aˈe to ˈna manaˈo i to vetahi ê. Ua faaite noa oia i te haehaa e te aau faahaihai. Ua parau oia no ǒ mai to ˈna aravihi ia Iehova. (Dan. 2:30) A feruri na, ua parau Iehova e hiˈoraa maitai Daniela mai ia Noa e Ioba. I tera taime, ua faaite aˈena Noa e Ioba i te taiva ore i to raua oraraa taatoa, area Daniela e taurearea noa â oia. Ua tiaturi mau ïa Iehova ia Daniela! E ua tano iho â no te mea ua vai taiva ore e ua auraro noa oia i te Atua i te roaraa o to ˈna oraraa. Fatata 100 matahiti to Daniela a parau ai te melahi a te Atua ia ˈna: “E Daniela, e te taata here-rahi-hia ra.”—Dan. 10:11.

13. Eaha paha te tahi tumu i tauturu ai Iehova ia Daniela ia fanaˈo i te hoê tiaraa teitei?

13 Maoti te tauturu a Iehova i fanaˈo ai Daniela i te hoê tiaraa teitei i roto i te faatereraa a to Babulonia e to Medai-Peresia i muri aˈe. (Dan. 1:21; 6:1, 2) Peneiaˈe ua haa Iehova ia noaa ia Daniela tera toroa no te tauturu i to ˈna nunaa mai ia Iosepha i Aiphiti e Esetera raua Moredekai i Peresia. * (Dan. 2:48) Eaha te huru o Ezekiela e te mau ati Iuda i tapeahia a ite ai te faaohipa ra Iehova ia Daniela no te tauturu ia ratou? Eita e ore ua itoito-roa-hia ratou!

Mea faufaa tatou no Iehova ia vai taiva ore noa tatou ia ˈna (A hiˈo i te paratarafa 14, 15)

14, 15. (a) Eaha te tuearaa i rotopu i to Daniela tupuraa e to tatou? (b) Eaha te haapiiraa ta te metua e nehenehe e huti mai i te hiˈoraa o te mau metua o Daniela?

14 E nafea ia pee i te faaroo e te auraro o Daniela? Ua î teie nei ao i te peu taotoraa tia ore e te haamoriraa hape. Tei raro aˈe te taata i te mana o te mau haapaoraa hape atoa, oia hoi Babulonia rahi ta te Bibilia e parau ra e “parahiraa no te mau demoni.” (Apo. 18:2) Ua riro tatou ei feia ěê i roto i teie nei ao e e faaooo mai ratou no te mea mea taa ê roa tatou. (Mar. 13:13) E pee râ tatou i te hiˈoraa o Daniela ma te faafatata ˈtu i te Atua ra o Iehova. Ma te faaite i te haehaa, te tiaturi e te auraro ia Iehova, e faariro atoa oia ia tatou ei feia “hinaarohia” e a ˈna.—Hag. 2:7.

15 E haapiiraa faufaa ta te mau metua e nehenehe e huti mai i te hiˈoraa o te mau metua o Daniela. I to ˈna tamariiraa i Iuda, mea ino roa te rahiraa o te taata. Noa ˈtu râ, ua paari mai Daniela ma te here ia Iehova. Ua tupu noa mai anei te here ia Iehova mai tera? Aita, na to ˈna nau metua i haapii ia ˈna no nia ia Iehova. (Mas. 22:6) Ua maiti raua i te iˈoa Daniela, “O te Atua to ˈu haava” te auraa. Te haapapu ra te reira i to raua here ia Iehova. (Dan. 1:6) E te mau metua, a faaite i te faaoromai a haapii ai i ta outou tamarii no nia ia Iehova. (Eph. 6:4) A pure e o ratou e no ratou. A tutava i te haapii atu ia here i te mea tia i te aro o te Atua. Ia na reira outou, e haamaitai rahi mai Iehova.—Sal. 37:5.

UA VAI TAIVA ORE IOBA A TAOˈA ˈI E A VEVE AI OIA

16, 17. Eaha te mau fifi ta Ioba i faaruru i roto i to ˈna oraraa?

16 Eaha te tahi mau fifi ta Ioba i faaruru? Ua tupu te mau tauiraa rahi i roto i te oraraa o Ioba. I te omuaraa, “hau atura oia i te rahi i to te hitia o te râ atoa ra.” (Ioba 1:3) E taata taoˈa Ioba o tei matauhia e tei faatura-rahi-hia e te taata. (Ioba 29:7-16) Noa ˈtu teie tiaraa to ˈna, aita Ioba i manaˈo mea maitai aˈe o ˈna ia vetahi ê aore ra aita e faufaa ia turui i nia i te Atua. Nafea tatou e ite ai? Ua parau Iehova no nia i ta ˈna “tavini” ia Ioba: “E taata parau-tia e te paieti, e te mǎtaˈuraa i te Atua, e te faarueraa i te ino.”—Ioba 1:8.

17 Ua taui taue râ te oraraa o Ioba. Ua ere o ˈna i te mau mea atoa e no to ˈna hepohepo rahi, hinaaro roa aˈera oia e pohe. I teie mahana, ua ite tatou o Satani te tumu o te mau fifi o Ioba. Ua parau oia e aita Ioba e tavini ra ia Iehova ma te aau tae, no to ˈna anaˈe râ maitai. (A taio i te Ioba 1:9, 10.) Aita roa o Iehova i haafaufaa ore i tera pariraa. E nafea e ite ai e haavare ino mau Satani? Ua vaiiho Iehova ia Ioba ia faaite i to ˈna taiva ore e ia haapapu e te tavini ra o ˈna i te Atua no to ˈna here ia ˈna.

18. (a) No te aha mea faahiahia mau te hiˈoraa o Ioba? (b) Eaha ta te huru o Iehova i nia ia Ioba e haapii mai ra?

18 Ua tairi Satani ia Ioba ma te faatupu hoê ati i muri aˈe i te tahi atu ia manaˈo oia no ǒ mai te reira i te Atua. (Ioba 1:13-21) I muri iho, ua haere mai e toru taata tei faahua parau e hoa ratou no Ioba. Ua faahapa ratou e taata ino oia e no reira te Atua i faautua ˈi ia ˈna. (Ioba 2:11; 22:1, 5-10) I mua i teie mau tamataraa atoa, aita Ioba i taiva noa ˈˈe ia Iehova. Noa ˈtu ua faahiti oia i te mau parau tano ore i te tahi taime, ua taa ia Iehova no te mauiui e te hepohepo Ioba i na reira ˈi. (Ioba 6:1-3) Ua ite atoa o Iehova e noa ˈtu te patoiraa e te faainoraa tuutuu ore a Satani, aita Ioba i taiva aˈe. I te otiraa taua tupuraa peapea ra, ua haamaitai Iehova ia Ioba ma te tataipiti i ta ˈna mau faufaa e ua ora â oia 140 matahiti i muri aˈe. (Iak. 5:11) Ua tavini Ioba i te Atua ma te aau atoa e tae roa ˈtu i te hopea. E nafea tatou e ite ai? No te mea ua papaihia ta tatou irava tumu, Ezekiela 14:14, tau hanere matahiti i muri aˈe i te poheraa o Ioba.

19, 20. (a) E nafea ia pee i te faaroo e te auraro o Ioba? (b) E nafea tatou ia faaite i te aumihi mai ia Iehova?

19 E nafea ia pee i te faaroo e te auraro o Ioba? Noa ˈtu eaha te tupuraa, e tia ia tuu noa ia Iehova i te parahiraa matamua i roto i to tatou oraraa. E tia atoa ia tiaturi e ia auraro ia ˈna ma te aau atoa. Ia faaauhia ia Ioba, mea rahi aˈe te tumu e na reira ˈi tatou. I teie mahana, o tatou tei ite i te parau mau no nia ia Satani e ta ˈna mau raveraa. (Kor. 2, 2:11) Ua haapii tatou i roto i te Bibilia, te buka a Ioba iho â râ, no te aha te Atua e faatia ˈi i te mauiui. Maoti te parau tohu a Daniela, ua ite tatou e mea mau te Faatereraa arii a te Atua faaterehia e Iesu Mesia. (Dan. 7:13, 14) Fatata roa te Faatereraa arii i te faatere mai i te fenua taatoa e i te faaore roa i te mauiui.

20 Ma te feruri atoa i ta Ioba i faaruru, e faaite tatou i te aumihi i nia i to tatou mau taeae e mauiui ra. Mai ia Ioba, e faahiti paha ratou i te mau parau tano ore. (Koh. 7:7) Eiaha e manaˈo ino aore ra e faahapa oioi noa ia ratou. E tamata anaˈe râ i te taa i ta ratou e faaruru ra. Ma te na reira, e faaite ïa tatou i te aroha e te hamani maitai o to tatou Metua ra o Iehova.—Sal. 103:8.

E HAAPUAI IEHOVA IA TATOU

21. E nafea te Petero 1, 5:10 e haamanaˈo mai ai i ta Noa, Daniela e Ioba i faaruru?

21 Noa ˈtu e ere hoê â tau e oraraa to Noa, Daniela e Ioba, ua faaoromai paatoa ratou i roto i te fifi. Ia hiˈohia i ta ratou i faaruru, e haamanaˈo tatou i ta te aposetolo Petero i parau: “I muri iti aˈe râ i to outou mauiuiraa, na te Atua î i te hamani maitai rahi . . . e faaineine hope roa ia outou. E faaitoito oia ia outou, e haapuai oia ia outou, e haamau papu oia ia outou.”—Pet. 1, 5:10.

22. Eaha ta tatou e hiˈo mai i roto i to muri nei haapiiraa?

22 E tano atoa te mau parau i roto i te Petero 1, 5:10 no te nunaa o te Atua i teie mahana. Te haapapu mai ra o Iehova e horoa oia i te itoito e te puai i ta ˈna mau tavini. Te hinaaro ra tatou paatoa ia haapuai mai Iehova, e tutava atoa râ tatou ia mau papu e ia vai taiva ore noa ia ˈna. E titauhia ïa ia pee i te faaroo e te auraro o Noa, Daniela e Ioba. I roto i to muri nei haapiiraa, e hiˈo mai tatou e ua vai taiva ore noa teie mau tavini ia Iehova no te mea ua ite mau ratou ia ˈna. Ua haapao ratou i te mau mea atoa ta te Atua i ani mai. (Mas. 28:5) E nehenehe atoa tatou e na reira.

^ Ua hopoihia o Ezekiela i Babulonia i 617 hou te Mesia. Ua papai oia i te mau parau o te Ezekiela 8:1–19:14 i te matahiti 612, “te ono o te matahiti” ïa i muri aˈe i to ˈna hopoi-ê-raahia.

^ Ua tiaturi o Lameha, te metua tane o Noa, i te Atua. Ua pohe râ o ˈna fatata e pae matahiti hou te diluvi. Peneiaˈe te ora noa ra te metua vahine, te mau taeae e tuahine o Noa a tupu ai te diluvi, aita râ ratou i ora ˈtu.

^ Ua na reira atoa paha o Iehova no Hanania, Misaela e o Azaria ia nehenehe ratou e tauturu i te nunaa ati Iuda.—Dan. 2:49.