Eaha to roto?

Tapura tumu parau

No te aha “ia hotu rahi noa” tatou?

No te aha “ia hotu rahi noa” tatou?

“O te mea teie e faahanahanahia ˈi to ˈu Metua, ia hotu rahi noa outou e ia faaite atoa e e pǐpǐ outou na ˈu.”—IOA. 15:8.

HIMENE: 53, 60

1, 2. (a) I te po hou o ˈna a pohe ai, ua paraparau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ no nia i te aha? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.) (b) No te aha mea faufaa ia haamanaˈo i te mau tumu e poro ai tatou? (c) Eaha ta tatou e hiˈopoa mai?

 I TE po hou o ˈna a pohe ai, ua paraparau maoro Iesu i ta ˈna mau aposetolo. Ua haapapu atu oia mea here roa na ˈna ia ratou. Ua horoa atoa Iesu i te faahohoˈaraa o te tumu vine ta tatou i hiˈopoa i te haapiiraa na mua ˈtu. Ua hinaaro Iesu e faaitoito i ta ˈna mau pǐpǐ “ia hotu rahi noa” ratou ma te tamau i te faaoromai a poro noa ˈi i te Faatereraa arii.—Ioa. 15:8.

2 Aita Iesu i parau noa i ta ˈna mau pǐpǐ eaha te tia ia ratou ia rave, ua faaite atoa râ no te aha ratou e na reira ˈi. Ua horoa oia i te mau tumu e titauhia ia tamau ratou i te poro. Mea faufaa atoa no tatou ia haamanaˈo i te mau tumu e tia ia tamau tatou i te poro. Ma te feruri i te reira, e turaihia tatou ia tamau i te faaoromai a poro noa ˈi i te Faatereraa arii, “ia ite te mau nunaa atoa.” (Mat. 24:13, 14) I roto i teie haapiiraa, e hiˈopoa tatou e maha tumu Bibilia e poro ai tatou. I muri iho, e hiˈo atoa mai tatou e maha maitai no ǒ mai ia Iehova o te tauturu mai ia tamau i te hotu rahi.

NO TE FAAHANAHANA IA IEHOVA

3. (a) Ia au i te Ioane 15:8, eaha te tumu faufaa roa ˈˈe e poro ai tatou? (b) Ua faahohoˈa Iesu i te vine i te aha e no te aha mea tano tera faahohoˈaraa?

3 Eaha te tumu faufaa roa ˈˈe e poro ai tatou? Te hinaaro ra tatou e faahanahana ia Iehova e e haamoˈa i to ˈna iˈoa. (A taio i te Ioane 15:1, 8.) I roto i te faahohoˈaraa o te tumu vine, ua faahohoˈa Iesu ia Iehova i te hoê taata o tei tanu i te vine. Ua parau Iesu o ˈna iho te tumu vine e o ta ˈna mau pǐpǐ te mau amaa. (Ioa. 15:5) Te maa ta te mau pǐpǐ a Iesu e faahotu mai, o te vine ïa, oia hoi te ohipa pororaa ta ratou e rave. Ua na ô Iesu i ta ˈna mau aposetolo: “O te mea teie e faahanahanahia ˈi to ˈu Metua, ia hotu rahi noa outou.” Ia hotu mai te vine maitai, e faahanahanahia te taata tanu. Ma te rave i te maraa ia tatou no te poro i te Faatereraa arii, e faahanahanahia Iehova!—Mat. 25:20-23.

Ma te rave i te maraa ia tatou no te poro i te Faatereraa arii, e faahanahanahia Iehova!

4. (a) E nafea tatou ia haamoˈa i te iˈoa o te Atua? (b) Mai te aha to outou huru i te haamaitairaa ia haamoˈa i te iˈoa o te Atua?

4 Mea moˈa ê na te iˈoa o te Atua. Aita ˈtu ohipa ta tatou e nehenehe e rave ia moˈa ˈtu â te reira. Noa ˈtu râ, a tapao na i ta te peropheta Isaia i parau: “O Iehova sabaota ra, ta outou e haamoˈa.” (Isa. 8:13) E nafea ia haamoˈa i te iˈoa o Iehova? Ma te faariro i te reira ei mea faufaa roa ˈˈe i te mau iˈoa atoa e ma te tauturu i te taata ia taa mea moˈa tera iˈoa. (Mat. 6:9, nota) A hiˈo na, ma te faaite i te mau huru maitatai o Iehova e ta ˈna opuaraa ia faariro i te fenua ei paradaiso, te tauturu ra tatou i te taata ia taa e parau haavare anaˈe ta Satani i faahiti no nia ia Iehova. (Gen. 3:1-5) E haamoˈa atoa tatou i te iˈoa o te Atua ma te faaite i te taata “e au roa ia faahanahanahia e ia faateiteihia” Iehova. (Apo. 4:11) E pionie René * a 16 matahiti i teie nei, te na ô ra o ˈna: “E mauruuru rahi to ˈu no te mea e nehenehe ta ˈu e faaite o vai te Atua poiete o te ao taatoa! E turai mai te reira ia tamau noa i te poro.”

NO TO TATOU HERE IA IEHOVA E IA IESU

5. (a) Ia au i te Ioane 15:9, 10, eaha te tahi atu tumu e poro ai tatou? (b) Mea nafea Iesu i te tautururaa i ta ˈna mau pǐpǐ ia taa e titauhia te faaoromai tamau?

5 A taio i te Ioane 15:9, 10. Eaha te piti o te tumu e poro ai tatou i te Faatereraa arii? No to tatou here ia Iehova e ia Iesu. (Mar. 12:30; Ioa. 14:15) Ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e tia ia haapao i ta ˈna mau faaueraa ia ‘here noa oia ia ratou.’ Eaha te tumu Iesu i na ô ai? Ua ite oia e titauhia i ta ˈna mau pǐpǐ te faaoromai tamau no te haapapu e Kerisetiano mau ratou. No reira i roto i te Ioane 15:4-10, ua faahiti Iesu e rave rahi taime i te parau “noa.” Ua hinaaro o ˈna ia taa i ta ˈna mau pǐpǐ mea faufaa ia tamau ratou i te faaoromai.

6. E nafea ia faaite te hinaaro ra tatou ia here noa mai te Mesia ia tatou?

6 E nafea ia faaite te hinaaro ra tatou ia here e ia farii noa mai te Mesia ia tatou? Ma te faaroo, aore ra auraro, ia ˈna. Te ani noa mai ra Iesu ia rave i ta ˈna iho i rave. Ua na ô hoi o ˈna: “Mai ia ˈu hoi e haapao nei i te mau faaueraa a te Metua, a here noa ˈi o ˈna ia ˈu.” (Ioa. 15:10) Ua horoa mai Iesu i te hiˈoraa.—Ioa. 13:15.

7. Eaha te tuatiraa i roto i te auraro e te here?

7 Ua faaite maitai Iesu i te tuatiraa i roto i te auraro e te here i to ˈna na ôraa: “O te farii i ta ˈu mau faaueraa e o te haapao i te reira, mea here ïa na ˈna ia ˈu.” (Ioa. 14:21) No ǒ mai te faaueraa a Iesu i to ˈna Metua. No reira ia haapao tatou i te faaueraa ia poro, te faaite ra ïa tatou i to tatou here ia Iehova. (Mat. 17:5; Ioa. 8:28) E ma te faaite i to tatou here ia Iehova e ia Iesu, e here noa mai raua ia tatou.

NO TE FAAARA I TE TAATA

8, 9. (a) Eaha te toru o te tumu e poro ai tatou? (b) E nafea te Ezekiela 3:18, 19 e te 18:23 e faaitoito mai ai ia tamau i te poro?

8 Eaha te toru o te tumu e poro ai tatou? Te hinaaro ra tatou e faaara i te taata e tae mai te mahana o Iehova. Te faaite ra te Bibilia e “taata poro” o Noa. (A taio i te Petero 2, 2:5.) Hou a tae mai ai te diluvi, na roto i ta ˈna ohipa pororaa, ua faaara atoa o Noa e tupu te hoê haamouraa. Teie hoi ta Iesu i parau: “I te reira hoi tau hou te diluvi, te tamaa ra te taata e te inu ra, te faaipoipo ra te tane, te horoahia ra te vahine ia faaipoipo e tae roa i te mahana i tomo ai Noa i roto i te araka, e aita ratou i tâuˈa e tae noa mai ai te diluvi e mou atura ratou paatoa, oia atoa ïa te tau o te hoˈiraa mai o te Tamaiti a te taata nei.” (Mat. 24:38, 39) Noa ˈtu aita te rahiraa i tâuˈa ia ˈna, ua tamau o Noa i te poro e te faaite i te poroi faaararaa ta Iehova i horoa ˈtu.

9 I teie mahana, te poro ra tatou i te Faatereraa arii ia ite te taata eaha ta te Atua e rave no te huitaata a muri aˈe. Mai ia Iehova, te hinaaro mau ra tatou ia farii te taata i te poroi e “ia ora” ratou. (Ezk. 18:23) A poro ai na tera e tera fare e i te mau vahi taata, te faaara ra tatou i te rahiraa e tae mai te Faatereraa arii a te Atua e e haamouhia teie nei ao ino.—Ezk. 3:18, 19; Dan. 2:44; Apo. 14:6, 7.

NO TO TATOU HERE I TE TAATA

10. (a) Ia au i te Mataio 22:39, eaha te tahi atu tumu e poro ai tatou? (b) Mea nafea Paulo raua Sila i te tautururaa i te tahi tiai i Philipi?

10 Eaha te maha o te tumu e tamau ai tatou i te poro? Te here ra tatou i te taata. (Mat. 22:39) E turai mai tera here ia tamau i te poro no te mea ua ite tatou e nehenehe te tupuraa o te taata e taui. A hiˈo na i te huriraahia Paulo raua Sila i roto i te fare tapearaa i te oire o Philipi. I te maororaa po, ua tupu te tahi aueueraa fenua, ua hautiuti roa te niu o te fare tapearaa e matara aˈera te mau uputa atoa. Ua mǎtaˈu te tiai no te mea ua manaˈo oia ua horo te feia tapeahia, hinaaro ihora o ˈna e haapohe ia ˈna. Auaa râ o Paulo i tuô ai: “Eiaha e haapohe ia oe!” Teie ta te tiai i ani: “Ia aha vau e faaorahia ˈi au?” Pahono atura Paulo raua Sila: “A tiaturi i te Fatu ra o Iesu, e faaorahia ïa oe.”—Ohi. 16:25-34.

E poro tatou no to tatou here ia Iehova, ia Iesu e i te taata (A hiˈo i te paratarafa 5, 10)

11, 12. (a) Eaha ta te tupuraa o te tiai e haapii mai ra no nia i te ohipa pororaa? (b) No te aha tatou e hinaaro ai e tamau i te poro?

11 Eaha ta te tupuraa o te tiai e haapii mai ra no nia i te ohipa pororaa? Ua tapao anei outou i teihea taime o ˈna i te tauiraa e te aniraa i te tauturu? I muri aˈe i te aueueraa fenua. E taui atoa vetahi o tei ore i farii na i te poroi a te Bibilia ia tupu te tahi ati i roto i to ratou oraraa. Peneiaˈe, ia ere ratou i te ohipa aore ra ia taa e to ratou hoa faaipoipo. Te tahi atu, no te hoê maˈi ino mau aore ra no te mea ua pohe te tahi taata herehia. I muri aˈe i tera mau tupuraa, e haamata paha ratou i te feruri i te oraraa a ui atu ai i te mau uiraa ta ratou i ore i feruri aˈenei. E riro ratou i te ani, ‘Ia aha vau e faaorahia ˈi au?’ I reira paha ratou e farii ai i te poroi tamahanahana ta tatou e faaite ra.

12 Ma te tamau i te poro, ua ineine ïa tatou i te tauturu i te taata i te taime e hinaaro ai ratou e farii i te tamahanahanaraa ta tatou e hopoi atu. (Isa. 61:1) A 38 matahiti i teie nei to Carla taviniraa ei pionie. Te na ô ra o ˈna: “Aita te taata e taa faahou ra e nafea! Mea faufaa ia faaroo ratou i te parau apî oaoa.” E pionie atoa Eva a 34 matahiti i teie nei. Teie ta ˈna e parau ra: “I teie mahana, ua rahi roa te feia e hepohepo ra. E hinaaro vau e tauturu ia ratou, tera te turai ra ia ˈu ia haere e poro.” O te here i te taata tupu te tahi tumu maitai roa e tamau ai tatou i te poro!

TE MAU MAITAI O TE TAUTURU IA TAMAU I TE FAAOROMAI

13, 14. (a) Ia au i te Ioane 15:11, eaha te maitai ta tatou e fanaˈo ra? (b) E nafea tatou ia oaoa mai ia Iesu? (c) E nafea te oaoa e tauturu mai ai ia poro?

13 I te po na mua ˈtu i to ˈna poheraa, ua faahiti atoa Iesu i te tahi mau maitai o te tauturu i ta ˈna mau aposetolo ia tamau i te hotu. Eaha tera mau maitai e e nafea tatou e faufaa-atoa-hia ˈi i te reira?

14 Te oaoa. Mea teimaha anei no tatou ia poro? E ere! I te otiraa Iesu i te horoa i te faahohoˈaraa o te tumu vine, ua parau o ˈna e oaoa tatou mai ia ˈna ia poro tatou. (A taio i te Ioane 15:11.) A haamanaˈo na, i roto i ta ˈna faahohoˈaraa, ua parau Iesu o ˈna te tumu vine e o ta ˈna mau pǐpǐ te mau amaa. Eita te mau amaa e fanaˈo i te pape e e ruperupe ia faataa ê ratou ia ratou i te tumu vine. No reira, e oaoa tatou mai ia Iesu mai te peu e hoê noa tatou e o ˈna e e pee maite atoa i to ˈna taahiraa avae. E oaoa tatou mai ia ˈna i oaoa ia rave tatou i te hinaaro o te Atua. (Ioa. 4:34; 17:13; Pet. 1, 2:21) Te na ô ra Anne o te tavini ra ei pionie a hau atu i te 40 matahiti i teie nei: “Na te oaoa ta ˈu e ite i muri aˈe i te pororaa e turai mai ia tamau i te tavini ia Iehova.” No te oaoa e noaa mai ia poro tatou, e itoitohia tatou i te tamau â i te na reira noa ˈtu eita te rahiraa e faaroo mai.—Mat. 5:10-12.

15. (a) Eaha te maitai e faahitihia ra i roto i te Ioane 14:27? (b) E nafea te hau e tauturu mai ai ia tamau i te hotu?

15 Te hau. (A taio i te Ioane 14:27.) I te ahiahi o te mahana na mua ˈtu i to ˈna poheraa, ua parau Iesu i ta ˈna mau aposetolo: “E horoa ˈtu vau i to ˈu nei hau.” E nafea te hau o Iesu e tauturu mai ai ia poro? Ma te tamau i te poro, e vai hau noa tatou no te mea te faaoaoa ra te reira ia Iehova e ia Iesu. (Sal. 149:4; Roma 5:3, 4; Kol. 3:15) E pionie Alfredo a 45 matahiti i teie nei, te na ô ra oia: “E rohirohi au no te pororaa, e hopoi mai râ te reira i te mauruuru mau e te oaoa i roto i to ˈu oraraa.” Auê tatou i te mauruuru i te fanaˈo i te hoê hau o te vai maoro!

16. (a) Eaha te maitai e faahitihia ra i roto i te Ioane 15:15? (b) Eaha te tia i te mau pǐpǐ a Iesu ia rave no te riro noa ei hoa no ˈna?

16 E hoa tatou no Iesu. I muri aˈe i to ˈna parauraa ia oaoa ta ˈna mau aposetolo mai ia ˈna, ua faataa ˈtu Iesu i te faufaaraa ia faaite i te here mau. (Ioa. 15:11-13) I muri iho, ua na ô Iesu: “Ua parau vau ia outou e hoa.” Auê te faahiahia e hoa tatou no Iesu! Eaha râ te tia i ta ˈna mau pǐpǐ ia rave no te riro noa ei hoa no ˈna? Teie ta Iesu i faataa: “Ia tamau noa hoi outou i te hotu rahi.” (A taio i te Ioane 15:14-16.) Te auraa, ia tamau noa ratou i te poro. E piti matahiti na mua ˈtu, ua na ô Iesu i ta ˈna mau aposetolo: “A poro haere ai outou, a na ô atu: ‘Ua fatata mai te Faatereraa arii o te raˈi.’” (Mat. 10:7) No reira i te po na mua ˈtu i to ˈna poheraa, ua faaitoito Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia faaoromai tamau a poro noa ˈi. (Mat. 24:13; Mar. 3:14) Ua ite maitai Iesu e ere i te mea ohie no ratou, e maraa râ ia ratou ia tamau i te poro e te riro noa ei hoa no ˈna. E nafea? Na roto i te tahi atu maitai o ta ratou e fanaˈo.

17, 18. (a) Eaha te maitai e faahitihia ra i roto i te Ioane 15:7? (b) E nafea tera maitai e tauturu ai i te mau pǐpǐ a Iesu? (c) Eaha na maitai e piti o te tauturu mai i teie mahana?

17 E pahonohia ta tatou mau pure. Ua na ô Iesu: “E horoahia ˈtu ïa ia ani outou i ta outou atoa e hinaaro.” (Ioa. 15:7, 16) Eita e ore, ua itoito-mau-hia te mau aposetolo i tera mau parau a Iesu. * Aita ratou i taa maitai fatata Iesu i te pohe. E ia tae i to ˈna poheraa, e ere te auraa ua faaruehia ratou! Ua ineine hoi o Iehova i te pahono i ta ratou mau pure e te tauturu ia ratou i roto i te ohipa pororaa. Tera iho â anei tei tupu? Aita i maoro i muri aˈe i te poheraa o Iesu, ua taparu te mau aposetolo ia horoa ˈtu Iehova i te itoito e ua pahonohia ta ratou mau pure.—Ohi. 4:29, 31.

E pahono iho â o Iehova i ta tatou mau pure (A hiˈo i te paratarafa 18)

18 Hoê â atoa i teie mahana. Ia tamau tatou i te faaoromai a poro noa ˈi, eita to tatou auhoaraa e o Iesu e mutu. Papu, e vai ineine noa o Iehova i te pahono i ta tatou mau pure. E ere anaˈe i te mea ohie ia poro, e tauturu mai oia ia tatou. (Phil. 4:13) Auê tatou i te mauruuru e pahono o Iehova i ta tatou pure e e hoa o Iesu no tatou! Na roto i na maitai e piti no ǒ mai ia Iehova, e noaa mai te itoito no te tamau i te hotu.—Iak. 1:17.

19. (a) No te aha tatou e tamau ai i te poro? (b) Eaha te tauturu mai ia rave faahope roa i te ohipa ta te Atua i horoa mai?

19 I roto i teie haapiiraa, ua hiˈopoa mai tatou e maha tumu e tamau ai tatou i te poro: No te faahanahana ia Iehova e no te haamoˈa i to ˈna iˈoa, no to tatou here ia Iehova e ia Iesu, no te faaara i te taata e no to tatou here ia ratou. Ua hiˈo atoa mai tatou e maha maitai ta tatou e fanaˈo ia tamau tatou i te poro: Te oaoa, te hau, e hoa tatou no Iesu e e pahonohia ta tatou mau pure. Maoti teie mau maitai, e itoitohia tatou i te rave faahope roa i te ohipa ta te Atua i horoa mai. Auê Iehova i te oaoa i te ite ia tatou ia faaitoito a hotu rahi noa ˈi!

^ Ua tauihia te mau iˈoa.

^ I te roaraa o ta ˈna aparauraa e te mau aposetolo, mea pinepine Iesu i te haamanaˈo e pahono o Iehova i ta ratou pure.—Ioa. 14:13; 15:7, 16; 16:23.