Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te parau mau no nia i to tatou enemi

Te parau mau no nia i to tatou enemi

“Ua ite hoi tatou i ta [Satani] mau raveraa.”—KOR. 2, 2:11.

HIMENE: 150, 32

1. I muri aˈe i te hara a Adamu raua Eva, eaha ta Iehova i faaite no nia i to tatou enemi?

 UA ITE Adamu eita te ophi e nehenehe e paraparau. No reira i te faaiteraa ˈtu Eva ua paraparau te tahi ophi ia ˈna, ua taa ia Adamu na te hoê melahi i na reira. (Gen. 3:1-6) Aita Adamu raua Eva i ite o vai tera melahi. Ua maiti râ Adamu i te faaroo i te hoê o ta ˈna i ore i matau e ua patoi ihora i to ˈna Metua î i te here i te raˈi. (Tim. 1, 2:14) Oioi roa o Iehova i te faaite riirii mai i te parau mau no nia i tera enemi ino mau. Ua parau atoa o Iehova e haamouhia to tatou enemi i te hopearaa. Hou râ te reira a tupu ai, ua faaara mai o Iehova e patoi te melahi o tei faaohipa i te ophi i te feia atoa o te here ra i te Atua.—Gen. 3:15.

2, 3. No te aha mea iti roa tei faaitehia no nia ia Satani hou a tae mai ai te Mesia?

2 Aita roa o Iehova i faaite ia tatou i te iˈoa mau o te melahi i orure hau ia ˈna. * I muri aˈe noa 2 500 matahiti i te orureraa hau i Edene to Iehova faaiteraa o vai tei patoi ia ˈna. (Ioba 1:6) Ua piihia oia Satani, o Patoi ïa te auraa. I roto i te mau Papai Hebera, e toru anaˈe buka tei faahiti ia Satani. No te aha mea iti roa tei faaitehia no nia i tera enemi hou a tae mai ai te Mesia?

3 I roto i te mau Papai Hebera, mea iti roa ta Iehova i faaite no nia ia Satani e ta ˈna e rave ra. Eaha te tumu? Te fa o te mau Papai Hebera, o te tautururaa ïa i te taata ia taa o vai te Mesia e e nafea ia pee ia ˈna. (Luka 24:44; Gal. 3:24) I te taeraa mai râ te Mesia, o ˈna e o ta ˈna mau pǐpǐ ta Iehova i faaohipa no te faaite atu â i te parau no nia ia Satani e te mau melahi tei tahoê atu ia ˈna. * Mea tano roa no te mea e faaohipa o Iehova ia Iesu e te feia faatavaihia no te haamou ia Satani, oia atoa i te pee ra ia ˈna.—Roma 16:20; Apo. 17:14; 20:10.

E mau papu tatou maoti te tauturu a Iehova, a Iesu e a te mau melahi haapao maitai

4. No te aha eiaha tatou e mǎtaˈu i te Diabolo ra?

4 Ua faahiti te aposetolo Petero i te Diabolo ra o Satani mai “te liona uuru.” Area o Ioane, ua pii ïa ia ˈna mai “te teni” e “te ophi” ra. (Pet. 1, 5:8; Apo. 12:9) Eiaha râ tatou e mǎtaˈu i te Diabolo, e otia hoi to to ˈna mana. (A taio i te Iakobo 4:7.) Te paruru ra o Iehova, Iesu e te mau melahi haapao maitai ia tatou. Maoti ta ratou tauturu, e nehenehe e mau papu i mua i to tatou enemi. E titauhia râ ia ite i te pahonoraa o na uiraa faufaa e toru: Mai te aha te faito o te mana o Satani? E nafea oia ia haavare ia vetahi ê? Eaha ta ˈna e ore e nehenehe e rave? E pahono anaˈe i tera mau uiraa e e hiˈo mai tatou eaha te mau haapiiraa e huti mai.

MAI TE AHA TE FAITO O TE MANA O SATANI?

5, 6. No te aha eita hoê noa ˈˈe faatere taata e nehenehe e hopoi mai i te tauiraa hinaaro-mau-hia?

5 Mea rahi te mau melahi o tei tahoê atu ia Satani no te patoi i te Atua. Hou te diluvi, ua noaa ia Satani i te turai vetahi o ratou ia haere mai i nia i te fenua no te taoto i te vahine. I teie mahana, o Satani te faatere o te mau melahi orure hau atoa. Te haapapu ra te Bibilia i te reira ma te faahohoˈa ia ˈna i te teni o tei arato na muri ia ˈna i te toru o te tuhaa o te mau fetia o te raˈi. (Gen. 6:1-4; Iuda 6; Apo. 12:3, 4) I to tera mau melahi faarueraa i te utuafare o te Atua, na ratou iho i hinaaro ia faatere Satani ia ratou. Eiaha tatou e manaˈo mea huanane teie mau melahi, mea faanaho-maitai-hia râ ratou. Noa ˈtu eita tatou e ite mata ˈtu, i roto râ i ta ˈna ao, ua haamau Satani i ta ˈna iho faatereraa. Na ˈna iho i faaarii ia ˈna, ua faanaho i te mau demoni e ua horoa ˈtu ia ratou i te mana e te toroa arii o teie nei ao. Ua tamata ïa Satani i te rave mai i te faanahoraa o te Faatereraa arii a te Atua no te haamau i te hoê faatereraa enemi!—Eph. 6:12.

6 Te faaohipa ra Satani i ta ˈna faanahoraa o teie nei ao ia mana o ˈna i nia i te mau faatereraa taata atoa. I to ˈna faaiteraa ia Iesu “te mau faatereraa arii atoa o te ao nei,” ua na ô hoi Satani: “E horoa ˈtu vau i te mana i nia i teie mau faatereraa atoa e to ratou hanahana, no te mea ua tuuhia mai te reira ia ˈu ra e e horoa ˈtu vau na te taata ta ˈu e hinaaro.” (Luka 4:5, 6) Mea rahi te faatereraa o te imi i te maitai no to ratou huiraatira. E te vai ra te feia mana o te hinaaro mau ra e tauturu i te taata. Tera râ, eita hoê noa ˈˈe i rotopu ia ratou o te nehenehe e hopoi mai i te tauiraa hinaaro-mau-hia!—Sal. 146:3, 4; Apo. 12:12.

7. Taa ê atu i te mau faatereraa, mea nafea atoa o Satani ia faaohipa i te haapaoraa hape e teie ao tapihoo? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

7 Te faaohipa atoa ra Satani e te mau demoni i te haapaoraa hape e teie ao tapihoo no te haavare i te huitaata atoa. (Apo. 12:9) Na roto i te haapaoraa hape, te haaparare ra Satani i te mau parau haavare no nia ia Iehova e te tamata atoa ra i te haamoˈe i te iˈoa o te Atua. (Ier. 23:26, 27) No reira vetahi e manaˈo ai te haamori mau ra ratou i te Atua, te parau mau râ, o te mau demoni ta ratou e haamori ra! (Kor. 1, 10:20; Kor. 2, 11:13-15) Te haavare atoa ra Satani i te taata na roto i teie ao tapihoo. Te vare ra hoi te taata e oaoa ratou i te moni e te taoˈa. (Mas. 18:11) Te parau mau râ, te tavini ra ratou i “te moni,” eiaha râ i te Atua! (Mat. 6:24) I te haamataraa, ua here paha ratou i te Atua, ua rahi mai râ to ratou hinaaro i te mau taoˈa, e pohe atura to ratou here i te Atua.—Mat. 13:22; Ioa. 1, 2:15, 16.

E tia ia tatou ia maiti e haere i te pae o Iehova e aore ra i te pae o Satani

8, 9. (a) Eaha na haapiiraa ta tatou e huti mai i te mau ohipa a Adamu raua Eva e ta te mau melahi orure hau? (b) No te aha mea faufaa ia ite tatou o Satani te faatere ra i te ao?

8 E piti haapiiraa faufaa te huti mai i te mau ohipa a Adamu raua Eva e ta te mau melahi orure hau. A tahi, e piti anaˈe pae i teie mahana, e tia ia tatou ia maiti e haere i te pae o Iehova e aore ra i te pae o Satani. (Mat. 7:13) A piti, te feia atoa e turu ia Satani, e maitai poto noa ïa to ratou. Ua faaoti Adamu raua Eva eaha te mea maitai e te mea ino no raua iho no te hoê taime noa. E mana poto noa atoa to te mau demoni i nia i te mau faatereraa taata. (Gen. 3:22) E ino anaˈe ta tatou e ooti mai ma te turu ia Satani. Aita hoê aˈe faufaa no tatou ia haere i te pae o Satani!—Ioba 21:7-17; Gal. 6:7, 8.

9 No te aha mea faufaa ia ite tatou o Satani te faatere ra i te ao? No te mea e turai mai te reira ia faaite i te manaˈo tano no nia i te mau faatereraa e ia poro i te parau apî oaoa. Ua ite tatou te titau mai ra o Iehova ia faatura i te feia mana. (Pet. 1, 2:17) Ia ore te mau ture haamauhia e te mau faatereraa ia ofati i ta te Atua, te ani mai ra Iehova ia auraro i te reira. (Roma 13:1-4) E haapao râ tatou eiaha ia faaô atu i roto i te mau ohipa a teie nei ao e eiaha ia turu i te tahi noa ˈˈe pǔpǔ poritita aore ra ia pee i te hoê taata. (Ioa. 17:15, 16; 18:36) Ua ite atoa tatou te tamata ra Satani i te haamoˈe i te iˈoa o Iehova e te tuino i to ˈna roo. No reira tatou e hinaaro ai e faaite i te taata i te parau mau no nia i te Atua. E haapeuraa na tatou ia amo i te iˈoa o te Atua e ia faahiti i te reira. Mea faufaa aˈe ia here i te Atua i te hinaaro i te moni e te mau taoˈa!—Isa. 43:10; Tim. 1, 6:6-10.

E NAFEA SATANI IA HAAVARE IA VETAHI Ê?

10-12. (a) Mea nafea Satani i te faaohiparaa i te ravea haavarevare mai te ainu ra te huru i nia i te mau melahi? (b) Eaha te haapiiraa e huti mai i ta tera mau melahi i rave?

10 Te vai ra ta Satani raveraa no te haavare ia vetahi ê. Ia faatupu ratou i to ˈna hinaaro, e faaohipa Satani i te tahi taime i te ravea haavarevare mai te ainu ra te huru. Area i te tahi atu taime, e faaohipa o ˈna i te haamǎtaˈuraa.

11 Ua faaohipa aˈena Satani i te ravea haavarevare i nia i te mau melahi. Eita e ore, ua hiˈopoa maoro o ˈna ia ratou no te ite eaha te mea e hema ˈi ratou. Ua amu vetahi i ta ˈna ainu, e haere mai nei ratou i nia i te fenua no te taoto i te vahine. Ua fanau ihora ta ratou tamarii e riro maira ei taata rarahi o tei hamani ino ia vetahi ê. (Gen. 6:1-4) Taa ê noa ˈtu i te peu taotoraa tia ore, ua parau atoa paha Satani i te mau melahi e noaa mai ia ratou te mana rahi e faatere i te mau taata atoa. Ua tamata ïa Satani i te haafifi i te tupuraa o ta Iehova parau tohu no nia i te ‘huaai a te vahine.’ (Gen. 3:15) Aita râ o Iehova i vaiiho ia manuïa Satani. Faatupu ihora Iehova i te diluvi, e aita ˈtura ta Satani e ta te mau demoni opuaraa i tupu.

Te mau ainu a Satani no te haavare ia tatou: Te peu taotoraa tia ore, te teoteo e te ohipa manamana (A hiˈo i te paratarafa 12, 13)

12 Eaha te haapii mai? Te manuïa ra Satani ma te faaohipa i te ainu o te peu taotoraa tia ore e te teoteo. Hou a pee ai ia Satani, mea maoro to te mau melahi faaearaa i te raˈi i pihai iho i te Atua! Noa ˈtu râ, mea rahi i rotopu ia ratou o tei vaiiho ia tupu mai te mau hinaaro tia ore e ia puai roa mai te reira. E tia ia haamanaˈo tatou, noa ˈtu ehia maororaa tatou i te taviniraa ia Iehova, e nehenehe te mau hinaaro tia ore e tupu mai i roto i to tatou aau. (Kor. 1, 10:12) No reira, mea tia ia hiˈopoa tamau i to tatou aau e ia tupohe i te mau hinaaro faufau e te teoteo o te tupu mai!—Gal. 5:26; a taio i te Kolosa 3:5.

13. Eaha te tahi atu ainu ta Satani e faaohipa ra e e nafea tatou ia ape i te reira?

13 Te tahi atu ainu ta Satani e faaohipa, o te faatupuraa ïa i te hinaaro i te mau ohipa manamana. Te turai nei Satani i te taata ia au i te ohipa a te mau demoni na roto i te haapaoraa hape e te mau faaanaanataeraa. E riro te hohoˈa teata, te hauti video e te tahi atu faaanaanataeraa te vai ra te ohipa manamana i roto ei mea navenave no te taata. Eaha te tia ia rave ia ore tatou ia amu i tera ainu? Eiaha e manaˈo e horoa mai te faanahonahoraa a te Atua i te hoê tapura o te mau faaanaanataeraa maitai e te mea ino. Na tatou iho e faaohipa i to tatou manaˈo haava no te rave i te faaotiraa maitai o te tuati i ta Iehova mau faaueraa e aratairaa. (Heb. 5:14) E “here haavare ore” anaˈe to tatou no te Atua, e rave iho â tatou i te faaotiraa paari. (Roma 12:9) Mai te aha te huru o te hoê taata haavare? E parau o ˈna i te tahi mea, mea ê roa râ ta ˈna e rave. No reira ia maiti tatou i te faaanaanataeraa, e uiui anaˈe, ‘Te haapao atoa ra anei au i te faaueraa ta ˈu i haapii ia vetahi ê? Ia ite te mau piahi e te feia ta ˈu e poro ra i te faaanaanataeraa ta ˈu i maiti, eaha to ratou manaˈo?’ Ia pee atoa tatou i te faaueraa ta tatou e horoa ra i te taata, mea ohie aˈe ïa ia ape i te ainu a Satani!—Ioa. 1, 3:18.

Ta Satani mau raveraa no te haamǎtaˈu ia tatou: Opaniraa a te mau faatereraa, te faaheporaa a te mau hoa e te patoiraa a te fetii (A hiˈo i te paratarafa 14)

14. E nafea Satani e tamata ˈi i te faahepo ia tatou e e nafea ia mau papu?

14 E tamata atoa Satani i te faahepo e te haamǎtaˈu mai ia taiva tatou ia Iehova. E turai paha o ˈna i te mau faatereraa ia opani i te ohipa pororaa. Aore ra e turai o ˈna i te mau hoa ia faaooo mai ia pee tatou i te mau ture aveia Bibilia. (Pet. 1, 4:4) Noa ˈtu e manaˈo maitai to ratou, e nehenehe Satani e haavare i te fetii a imi atu ai ratou i te ravea ia faaea tatou i te haere i te mau putuputuraa. (Mat. 10:36) E nafea ia mau papu i mua i te mau faaheporaa a Satani? Eiaha tatou ia maere i ta ˈna mau raveraa, ua ite tatou e enemi Satani no tatou! (Apo. 2:10; 12:17) E tia atoa ia haamanaˈo, te parau ra Satani e tavini noa tatou ia Iehova i te taime maitai. Mea fifi anaˈe râ, e faaea tatou i te na reira. (Ioba 1:9-11; 2:4, 5) E titauhia ïa ia tamau i te ani i ta Iehova tauturu e ia haamanaˈo eita roa o ˈna e faarue ia tatou.—Heb. 13:5.

EAHA TA SATANI E ORE E NEHENEHE E RAVE?

15. E nehenehe anei ta Satani e faahepo mai ia rave i ta tatou e ore e hinaaro e rave? A faataa.

15 Eita ta Satani e nehenehe e faahepo i te taata ia rave i ta ratou e ore e hinaaro e rave. (Iak. 1:14) Mea rahi i roto i teie nei ao o tei ore i ite tei te pae o Satani ratou. Ia taa râ i te tahi taata i te parau mau, e tia ia ˈna ia maiti e haere anei o ˈna i te pae o Iehova e aore ra i te pae o Satani. (Ohi. 3:17; 17:30) Ia faaoti papu tatou i te faaroo i te Atua, eita tatou e taiva ia Iehova noa ˈtu ta Satani mau raveraa.—Ioba 2:3; 27:5.

16, 17. (a) Eaha ˈtu â ta Satani e ta te mau demoni e ore e nehenehe e rave? (b) No te aha eiaha tatou ia mǎtaˈu i te pure ia Iehova ma te reo puai?

16 Te vai ra ˈtu â te mau mea o ta Satani e ta te mau demoni e ore e nehenehe e rave. Aita roa te Bibilia e parau ra e nehenehe ta ratou e ite i to tatou manaˈo e aau. O Iehova e o Iesu anaˈe te nehenehe e na reira. (Sam. 1, 16:7; Mar. 2:8) Ia pure tatou ma te reo puai, e mǎtaˈu paha tatou e faaohipa Satani e te mau demoni i te reira no te tamata ia tatou. Mea tano anei râ ia manaˈo mai tera? E ere! A feruri na, e mǎtaˈu anei tatou i te rave i te ohipa maitai i roto i te taviniraa a Iehova no te mea e nehenehe te Diabolo e ite mai? Eita, eiaha atoa ïa tatou ia mǎtaˈu i te pure ma te reo puai no te mea e nehenehe te Diabolo e faaroo mai! Te faahiti atoa ra te Bibilia i te mau tavini o te Atua o tei pure ia ˈna ma te reo puai. Aita roa e faaitehia ra ua mǎtaˈu ratou e faaroo mai te Diabolo i ta ratou e parau ra. (Arii 1, 8:22, 23; Ioa. 11:41, 42; Ohi. 4:23, 24) Ia tutava tatou i te parau e te rave i ta te Atua e ani mai ra, eita roa o Iehova e vaiiho i te Diabolo ia tamata mai hau aˈe i ta tatou e nehenehe e faaoromai!—A taio i te Salamo 34:7.

17 E titauhia ia ite i to tatou enemi, eiaha râ ia mǎtaˈu ia ˈna. Noa ˈtu mea tia ore tatou, e nehenehe tatou e upootia i nia ia Satani maoti te tauturu a Iehova! (Ioa. 1, 2:14) Ia patoi tatou ia Satani, e horo ê oia. (Iak. 4:7; Pet. 1, 5:9) I teie mahana, te imi ra Satani i te ravea no te haavare i te feia apî. E nafea ratou ia mau papu i mua i te mau faaheporaa a te Diabolo? E hiˈopoa mai tatou i te reira i roto i to mua ˈtu haapiiraa.

^ Te faahiti ra te Bibilia i te iˈoa o te tahi mau melahi. (Tav. 13:18; Dan. 8:16; Luka 1:19; Apo. 12:7) Te parau-atoa-hia ra e iˈoa ta Iehova i horoa no te mau fetia atoa. (Sal. 147:4) Mea tano ïa ia manaˈo, e iˈoa atoa ta Iehova i horoa no te melahi tataitahi, oia atoa no tei riro mai i muri aˈe Satani.

^ I roto i te mau papai Bibilia tumu, e itehia te parau Satani 18 anaˈe taime i roto i te mau Papai Hebera, area i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, hau atu ïa i te 30 taime.