Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 21

Eiaha e vare i “te paari o teie nei ao”!

Eiaha e vare i “te paari o teie nei ao”!

“No te Atua, mea maamaa hoi te paari o teie nei ao.”—KOR. 1, 3:19.

HIMENE 98 Arataihia te mau Papai e te varua o te Atua

HAAPOTORAA *

1. Eaha ta te Bibilia e haapii mai ra?

 TE HAAPII mai ra te Bibilia i te mau mea atoa “ia aravihi roa” tatou e “ia ineine roa no te mau ohipa maitatai atoa.” (Tim. 2, 3:17) E tauturu te reira ia tatou ia faaruru i te mau fifi atoa maoti ta Iehova aratairaa. (Isa. 48:17) Ia haapao tatou i te aratairaa a te Bibilia, e rahi aˈe to tatou paari i to te feia e pee ra i “te paari o teie nei ao.”—Kor. 1, 3:19; Sal. 119:97-100.

2. Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau haapiiraa?

2 E pinepine te paari o teie nei ao i te faaaraara i te mau hinaaro tia ore o te tino. E titauhia ïa ia tutava no te patoi i te huru feruriraa e te haerea ino o te feia o teie nei ao. No reira te Bibilia e faaara mai ai: “A ara eiaha outou ia faatîtîhia i te haapiiraa philosopho e te haavare faufaa ore ia au i te peu tutuu a te taata.” (Kol. 2:8) I roto i teie haapiiraa, e hiˈopoa tatou mea nafea te taata i te peeraa i ta Satani aratairaa i roto e piti tuhaa i te roaraa o te tau. I roto i na tuhaa tataitahi, e hiˈo mai tatou i te maamaa o te paari o teie nei ao e te hau ê o te paari no roto mai i te Bibilia.

TE MANAˈO O TEIE NEI AO NO NIA I TE TAOTORAA TE TANE I TE VAHINE

3-4. I muri aˈe i te matahiti 1900, mea nafea te manaˈo o te taata i Marite i te tauiraa no nia i te taotoraa te tane i te vahine?

3 I Marite, ua taui te manaˈo o te taata no nia i te taatiraa, aore ra taotoraa, te tane i te vahine i muri aˈe i te matahiti 1900. Na mua ˈtu, i muri aˈe noa i te faaipoiporaa te hoê tane e taoto ai i ta ˈna vahine. Tera te aratairaa ta te taata atoa i haapao na i roto i to ratou oraraa. I muri mai râ, ua tuuhia te reira i te hiti e ua faatia-noa-hia te hinaaro o te taata.

4 Mai tei tohuhia i roto i te Bibilia, e au te taata i te mau mea navenave i te mau mahana hopea. (Tim. 2, 3:4) Mai te matahiti 1920 e tae atu 1929, ua haafaufaa te taata i te mau mea navenave e te oraraa fanaˈo. Te parau ra te tahi taata maimi, “mea pinepine te peu taotoraa tia ore i te itehia i roto i te mau hohoˈa teata, hauti, himene, buka e poroi faatianianiraa.” Ua faaaraara atoa te mau ori i te hinaaro tia ore e ua riro mai te faaahuraa ei mea tura ore.

Eita te nunaa o Iehova e pee hanoa i te manaˈo hape o teie nei ao! (A hiˈo i te paratarafa 5) *

5. I muri aˈe i te matahiti 1960, eaha te faaite ra ua taui te manaˈo o te taata no nia i te taatiraa?

5 I muri aˈe i te matahiti 1960, ua rahi roa mai te taata e faaea ma te faaipoipo-ore-hia, te peu mahu e te faataaraa. Ua ite-pinepine-hia te peu faufau i roto i te mau faaanaanataeraa. Eaha te faahopearaa? Amahamaha te utuafare, hoê anaˈe metua te aupuru i te tamarii, te hepohepo, te hinaaro mâha ore e mataitai i te hohoˈa faufau e te tahi atu mau fifi mai tera te huru. Ia au i te tahi taata papai buka, “ua ino roa te manaˈo o te taata no nia i te taatiraa i teie mahana.” Te haapapu atoa ra te mau maˈi purumu mai te heˈa mate, mea maamaa te paari o teie nei ao.—Pet. 2, 2:19.

6. Mea nafea te manaˈo o teie nei ao no nia i te taatiraa e turu ai i ta Satani opuaraa?

6 Te turu ra te manaˈo o teie nei ao no nia i te taatiraa i te opuaraa a Satani. Eita e ore e te oaoa ra oia ia vahavaha te taata i te faanahoraa faahiahia a te Atua ia faaipoipo e ia taoto te tane i ta ˈna vahine. (Eph. 2:2) Ma te rave i te peu taotoraa tia ore, te faaino ra te taata i te ô ta te Atua i horoa no te fanau i te tamarii a ore atu ai ratou e fanaˈo i te ora mure ore.—Kor. 1, 6:9, 10.

TE MANAˈO O TE BIBILIA NO NIA I TE TAOTORAA TE TANE I TE VAHINE

7-8. No te aha mea tura e mea tano te manaˈo o te Bibilia no nia i te taatiraa?

7 Ma te vahavaha i te mau ture aveia a te Atua, e na ô paha te feia e pee i te paari o teie nei ao, ‘No te aha te Atua e ani mai ai ia haavî i to tatou mau hinaaro, na ˈna hoi i tuu mai i te reira i roto ia tatou?’ No ratou, e tiamâraa to ratou ia rave mai ta ratou e hinaaro! Mea hape râ to ratou manaˈo! Ua haamau Iehova i te faaipoiporaa ia haamâha tatou i to tatou hinaaro ma te tura. (Kor. 1, 7:8, 9) E haapii atoa râ oia e nafea ia haavî i te mau hinaaro tia ore. (Kol. 3:5) E oaoa ïa te feia faaipoipo i to ratou taatiraa e eita ratou e taiva te tahi i te tahi.

8 Mea tano te manaˈo o te Bibilia no nia i te taatiraa. Ua ite te Atua e hinaaro iho â te tane e taoto i ta ˈna vahine faaipoipo a oaoa ˈtu ai raua toopiti. (Mas. 5:18, 19) Tera râ te faaara mai ra te Bibilia: “Ia ite outou tataitahi e nafea ia haavî i to outou iho tino e tia ˈi ma te moˈa e te tura, eiaha ma te nounou e te hinaaro faufau vî ore mai to te mau nunaa ite ore i te Atua.”—Tes. 1, 4:4, 5.

9. (a) Mea nafea te nunaa o Iehova i te faaitoitoraahia ia pee i te paari hau ê o te Bibilia? (b) Eaha te aˈoraa paari e horoahia ra i roto i te Ioane 1, 2:15, 16? (c) Ia au i te Roma 1:24-27, eaha te mau peu tia ore e titauhia ia patoi tatou?

9 I muri aˈe i te matahiti 1900, aita te nunaa o Iehova i pee hanoa i te feia tei ore i “ite i te haama.” (Eph. 4:19) Ua tamau noa ta Iehova mau tavini i te haapao maite i ta ˈna mau ture aveia. I roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Me 1926 (Farani), ua faaitoitohia te mau tane e vahine ia “faaite i te hoê feruriraa e haerea tura e te moˈa.” Noa ˈtu eaha te haaati ra ia ratou, ua pee noa te nunaa o Iehova i te paari hau ê o te Bibilia. (A taio i te Ioane 1, 2:15, 16.) Auê tatou i te mauruuru ia Iehova no ta ˈna Parau e no te maa pae varua o te tauturu mai ra ia patoi i te paari o teie nei ao no nia i te taatiraa. *A taio i te Roma 1:24-27.

E TURAI TEIE NEI AO I TE TAATA IA HAAPAO NOA IA RATOU IHO

10-11. Eaha ta te Bibilia i faaara mai no nia i te mau mahana hopea?

10 Ua faaara mai te Bibilia “e haapao noa te taata ia ratou iho” i te mau mahana hopea. (Tim. 2, 3:1, 2) Te turai ra teie ao i te taata ia faateitei ia ratou. Ia au i te tahi papai, i muri aˈe i te matahiti 1970, ua rahi roa mai te mau buka no te tauturu i te taata ia oaoa i roto i te oraraa. Ua faaitoito te tahi mau buka i te feia taio ia farii i to ratou huru e ia faatietie ia ratou. Te na ôhia ra i roto i te tahi o tera mau buka: “O outou te taata nehenehe, faahiahia e maitai roa ˈˈe! A here noa ïa ia outou!” Ua faaitoito-roa-hia te taata ia faaoti eaha te haerea e faaite, eaha te mea maitai e te mea tura i to ratou iho manaˈo.

11 Aita anei tera huru feruriraa e haamanaˈo mai ra i tei tupu i roto i te ô i Edene? Tera hoi ta Satani i turai ia Eva ia rave. Ua na ô atu oia i te vahine: “E riro orua mai te atua ra te huru, i te ite i te maitai e te ino.” (Gen. 3:5) No te teoteo, e rave rahi i teie mahana o te manaˈo nei eiaha te tahi noa ˈˈe taata e tae noa ˈtu te Atua ia parau mai eaha te rave! Ua tuino tera huru feruriraa i te manaˈo o te taata no nia i te faaipoiporaa.

E imi na mua te Kerisetiano i te maitai o vetahi ê, to to ˈna iho â râ hoa faaipoipo (A hiˈo i te paratarafa 12) *

12. Eaha ta teie nei ao e haapii ra no nia i te faaipoiporaa?

12 Te faaue ra te Bibilia i te tane e te vahine faaipoipo ia faatura te tahi i te tahi e ia tapea i ta raua euhe. E titauhia i na hoa faaipoipo ia haapao i teie faaueraa: “No reira e faarue ai te taata i tana metua tane e tana metua vahine, a ati atu ai i ta ˈna vahine, e e riro hoi raua ei hoê.” (Gen. 2:24) No te hoa faaipoipo râ tei vare i te paari o teie nei ao, e turaihia o ˈna ia haapao noa ia ˈna iho. I teie mahana, eita te euhe o te faaipoiporaa e tapeahia e tae noa ˈtu i te pohe mai na mua ˈˈe. Te faataa nei hoi te tahi mau tane e vahine no te mea aita faahou te here i roto ia ratou e to ratou hoa faaipoipo. E manaˈo faatura ore tera i te faaipoiporaa o tei faaamahamaha e tei haamauiui e rave rahi utuafare. E haapiiraa maamaa mau ta teie nei ao i horoa no nia i te faaipoiporaa!

13. Eaha te tahi tumu e au ore ai Iehova i te feia teoteo?

13 Te parau ra te Bibilia: “Te riaria [aore ra au ore] ra Iehova i te feia atoa i teoteo te aau.” (Mas. 16:5) No te aha mea au ore na Iehova te feia teoteo? Te tahi tumu, te faaite ra te feia e haapao noa ia ratou iho i te teoteo o Satani. A feruri na, ua titau roa te Diabolo i tei tauturu ia Iehova ia hamani i te mau mea atoa ia tipapa i raro no te haamori ia ˈna! (Mat. 4:8, 9; Kol. 1:15, 16) Te haapapu ra te feia e haapao noa ia ratou iho e mea maamaa mau te paari o teie nei ao no te Atua!

TE MANAˈO TANO NO NIA IA TATOU IHO

14. E nafea te Roma 12:3 e tauturu mai ai ia faaite i te manaˈo tano no nia ia tatou iho?

14 Te tauturu mai ra te Bibilia ia faaite i te manaˈo tano no nia ia tatou iho. I te hoê mahana, ua parau Iesu ia here i te taata tupu mai ia tatou iho. (Mat. 19:19) I nia i te hoê faito au noa, e titauhia ia here ia tatou iho. Tera râ, te faaue mai ra te Bibilia: “Eiaha roa e rave i te tahi noa ˈˈe mea ma te mârô aore ra ma te faateitei. Ma te haehaa râ, a haamanaˈo e mea hau aˈe vetahi ê ia outou.”—Phil. 2:3; a taio i te Roma 12:3.

15. No outou, no te aha mea maitai aˈe ta te Bibilia aˈoraa?

15 I teie mahana, e rave rahi taata e tae noa ˈtu te feia maramarama o te vahavaha nei i te mau aˈoraa Bibilia. Te parau ra ratou eita te taata haehaa e maitaihia, e taataahihia râ. A rave na râ maa taime no te feruri i teie mau uiraa: Ia au i ta outou i ite aˈenei, eaha te mau faahopearaa ia haapao noa te taata ia ratou iho mai ta teie nei ao e haapii ra? Mea oaoa anei ratou? E oraraa utuafare oaoa anei to ratou? E hoa papu mau anei to ratou? E hoa anei ratou no te Atua? Eaha ˈtu ra te pahonoraa? O te paari o teie nei ao anei te mea maitai aˈe? Aore ra o te paari o te Bibilia?

16-17. Eaha te tumu e mauruuru ai tatou?

16 Teie ta Iesu i parau no te feia maramarama o to ˈna tau: “E aratai matapo ratou. Ia aratai te hoê matapo i te tahi matapo, e topa ïa raua toopiti i roto i te apoo.” (Mat. 15:14) Eaha to outou manaˈo ia moˈe e piti ratere e ia ani te tahi i te tahi i te eˈa? O te huru ïa o te feia e pee ra i ta teie nei ao e haapii ra! Ua taa anei ia outou no te aha mea maamaa te paari o teie nei ao?

E mauruuru te mau tavini o te Atua no ta ratou i rave i roto i ta Iehova taviniraa (A hiˈo i te paratarafa 17) *

17 Ua riro noa te mau aˈoraa Bibilia ei “mea faufaa no te haapii atu, no te faaite atu i te hapa, no te faatitiaifaro i te mau mea, no te aˈo atu ia au i te parau-tia.” (Tim. 2, 3:16, nota) Auê tatou i te mauruuru ia Iehova i te faaohiparaa i ta ˈna faanahonahoraa no te paruru ia tatou i te paari o teie nei ao! (Eph. 4:14) Na te maa pae varua ta tatou e fanaˈo nei e horoa mai i te puai no te haapao maite noa i te mau ture aveia Bibilia. E mauruuru rahi tatou i te fanaˈo i te aratairaa papu a te Bibilia!

HIMENE 54 “Teie te eˈa”

^ E tauturu mai teie haapiiraa ia tiaturi atu â o Iehova anaˈe te horoa mai i te aratairaa papu. E faataa atoa mai te reira e fifihia tatou ia pee i te paari o teie ao, e maitaihia râ ia pee i te paari o te Atua.

^ A hiˈo i te papai Les jeunes s’interrogent. Réponses pratiques buka 1 i te pene 24-26, te buka 2 pene 4-5 e te uiraa 7 o te buka rairai Pahonoraa i na 10 uiraa ta te taurearea e uiui nei.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Te ite ra tatou i te oraraa o te taeae e ta ˈna vahine faaipoipo i te roaraa o te tau. Ua apiti raua i te ohipa pororaa mai te matahiti 1960

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: I muri aˈe i te matahiti 1980, te hiˈo noa ra ta raua tamahine a aupuru ai to ˈna papa i to ˈna mama i roto i te maˈi.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: I teie mahana, te faatia ra na hoa faaipoipo i te mau taime oaoa i roto i ta Iehova taviniraa i te utuafare o ta raua tamahine.