Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A faaite i to outou taiva ore ia Iehova

A faaite i to outou taiva ore ia Iehova

“O Iehova te ite ia tâua nei, e to ˈu ra huaai e to oe ra huaai e a muri noa ˈtu.”—SAM. 1, 20:42.

HIMENE: 125, 62

1, 2. No te aha to Ionatana auhoaraa e o Davida i riro ai ei hiˈoraa faahiahia o te taiva ore?

 AITA e ore e ua faahiahia roa o Ionatana i te iteraa i to Davida itoito, mea apî roa oia. Ua taparahi haapohe Davida te tiapai taata ra o Golia a afai roa ˈtu ai “te upoo atoa o taua Philiseti ra” e faaite i to Ionatana metua tane, ia Saula te arii no Iseraela. (Sam. 1, 17:57) Ua papu ia Ionatana e tei pihaiiho te Atua ia Davida, e mai reira mai, ua riro Ionatana e o Davida ei hoa piri roa. Ua euhe raua e vai taiva ore te tahi i te tahi. (Sam. 1, 18:1-3) I te toea o to ˈna oraraa, ua vai taiva ore noa Ionatana ia Davida.

2 Ua vai taiva ore Ionatana ia Davida noa ˈtu ua maiti Iehova e o Davida te arii i nia ia Iseraela, eiaha râ o Ionatana. A opua ˈi Saula i te haapohe ia Davida, ua haapeapea Ionatana no to ˈna hoa. Ua ite oia e tei roto Davida i te medebara i Horesh. I haere ai Ionatana i ǒ, no te faaitoito ïa ia Davida ia tamau noa i te tiaturi ia Iehova. Ua parau Ionatana ia Davida: “Eiaha e mǎtaˈu, e ore hoi oe e noaa i te rima o tau metua ra o Saula; e arii oe i nia ia Iseraela, e ei raro iti aˈe au ia oe.”—Sam. 1, 23:16, 17.

3. Eaha te mea faufaa roa ˈˈe no Ionatana i te vai taiva-ore-raa ia Davida, e mea nafea tatou i te iteraa? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

3 Mea au na tatou te feia taiva ore. No to Ionatana taiva ore ia Davida noa anei râ e au ai tatou ia ˈna? Aita. O te faaiteraa i te taiva ore i te Atua te mea faufaa roa ˈˈe i roto i to Ionatana oraraa. No reira hoi oia i faaite ai i te taiva ore ia Davida e i ore ai e pohehae ia ˈna, noa ˈtu e ere oia te riro mai ei arii, o Davida râ. Ua tauturu atoa Ionatana ia Davida ia tiaturi ia Iehova. Ua vai taiva ore raua ia Iehova e te tahi i te tahi. Ua tapea raua i ta raua euhe: “O Iehova te ite ia tâua nei, e to ˈu ra huaai e to oe ra huaai e a muri noa ˈtu.”—Sam. 1, 20:42.

4. (a) Na te aha e faaoaoa mau â ia tatou? (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa mai i roto i teie tumu parau?

4 Mea titau-atoa-hia ia faaite tatou i te taiva ore i to tatou utuafare, mau hoa e to tatou mau taeae e tuahine o te amuiraa. (Tes. 1, 2:10, 11) Te mea faufaa roa ˈˈe râ no tatou, o te taiva-ore-raa ïa ia Iehova. Na ˈna i horoa mai i te ora! (Apo. 4:11) E oaoa mau tatou i te taiva-ore-raa ia ˈna. Ua ite râ tatou e mea titauhia ia vai taiva ore i te Atua i roto atoa i te mau taime fifi. I roto i teie tumu parau, e hiˈopoa mai tatou e nafea to Ionatana hiˈoraa e tauturu mai ai ia vai taiva ore ia Iehova i roto i na tupuraa e maha: (1) ia manaˈo tatou e eita e au i te hoê taata e tiaraa to ˈna ia faaturahia o ˈna, (2) ia maiti tatou o vai ta tatou e ore e taiva, (3) ia hape te manaˈo o te hoê taeae no nia ia tatou aore ra aita e taa mai ra ia tatou e (4) ia manaˈo tatou e mea fifi ia tapea i te hoê euhe.

IA MANAˈO TATOU E EITA E AU I TE HOÊ TAATA E TIARAA TO ˈNA IA FAATURAHIA O ˈNA

5. No te aha te nunaa Iseraela i fifihia ˈi i to ratou faaiteraa i te taiva ore i te Atua a arii ai Saula?

5 Tei roto Ionatana e te nunaa Iseraela i te hoê tupuraa fifi. Ua faaroo ore te arii Saula, te metua tane o Ionatana e ua patoi Iehova ia ˈna. (Sam. 1, 15:17-23) Tera râ, ua vaiiho Iehova ia Saula e faatere e rave rahi matahiti. No reira te nunaa i fifihia ˈi i te faaite i te taiva ore i te Atua a rave ai te arii maitihia no te parahi i nia i “te terono a Iehova” i te mau ohipa ino mau.—Par. 1, 29:23.

6. Na te aha e faaite e ua taiva ore noa o Ionatana ia Iehova?

6 Ua taiva ore Ionatana ia Iehova. A feruri na i ta Ionatana i rave i muri iti noa ˈˈe a haamata ˈi Saula i te faaroo ore i te Atua. (Sam. 1, 13:13, 14) I tera taime, ua haere mai te hoê nuu rahi Philiseti e 30 000 pereoo tamaˈi e aro ia Iseraela. E 600 noa faehau ta Saula e ta raua Ionatana anaˈe te mauhaa no te aro. Aita râ o Ionatana i mǎtaˈu. Ua haamanaˈo oia i te mau parau a te peropheta Samuela: “No to ˈna ra iˈoa rahi e ore ai Iehova e faarue ai i to ˈna ra taata.” (Sam. 1, 12:22) Ua parau Ionatana i te tahi atu faehau e ‘aore hoi ïa fifi ia Iehova i te haapao i te rahi e te iti ia faaora ra.’ Ua aro oia e teie faehau i te hoê pǔpǔ Philiseti e ua haapohe e 20 o ratou. Ua tiaturi Ionatana ia Iehova e ua haamaitaihia o ˈna. Ua faatupu Iehova i te hoê aueueraa fenua e ua mǎtaˈu te mau Philiseti. I muri iho, ua aro e ua haapohe ratou te tahi i te tahi e ua upootia mai Iseraela.—Sam. 1, 13:5, 15, 22; 14:1, 2, 6, 14, 15, 20.

7. Ua aha Ionatana i nia i to ˈna metua tane?

7 Noa ˈtu ua tamau Saula i te faaroo ore ia Iehova, ua auraro noa Ionatana i to ˈna metua tane i te mau taime aita tei anihia ia ˈna ia rave i patoi i to te Atua hinaaro. Ei hiˈoraa, ua aro amui raua no te paruru i to Iehova nunaa.—Sam. 1, 31:1, 2.

8, 9. E nafea tatou e taiva ore ai i te Atua ia faatura tatou i te feia ta Iehova i faatoroa?

8 Mai ia Ionatana, e taiva ore tatou ia Iehova ma te auraro i te hau faatere o to tatou fenua i te mau taime aita tei anihia ia tatou ia rave e patoi ra i to te Atua hinaaro. E vaiiho Iehova i te “feia mana toroa” ia faatere ia tatou e te titau mai ra oia ia faaturahia ratou. (A taio i te Roma 13:1, 2.) No reira, mea titauhia ia faatura tatou i te hoê tia faatere a te hau noa ˈtu e ere mea tano ta ˈna e rave ra e ia manaˈo tatou e eita e au ia ˈna ia faaturahia o ˈna. Inaha, mea titauhia ia faatura tatou i te feia atoa o ta Iehova i faatoroa.—Kor. 1, 11:3; Heb. 13:17.

Hoê ravea e taiva ore ai tatou ia Iehova, ia faaite ïa i te faatura e i te auraro i ta tatou tane aore ra i ta tatou vahine, noa ˈtu e ere oia i te Ite no Iehova (A hiˈo i te paratarafa 9)

9 Ua faaite Olga, te hoê tuahine no Marite Apatoa, i te taiva ore ia Iehova ma te faatura i ta ˈna tane noa ˈtu mea ino oia i nia ia ˈna. [1] I te tahi mau taime, eita oia e paraparau ia Olga aore ra e faahiti oia i te mau parau o te haamauiui no te mea e Ite no Iehova o ˈna. Ua parau atoa oia e e faarue oia ia ˈna ma te rave atoa i te mau tamarii na muri ia ˈna. No Olga râ, “eiaha roa te ino e tahoohia i te ino.” Ua rave o ˈna i tei maraa ia ˈna no te riro ei vahine maitai. Ua tunu oia i ta ˈna maa, ua papuˈa i to ˈna ahu e ua haapao oia i te tahi atu mau melo o te utuafare a ta ˈna tane. (Roma 12:17) E ia nehenehe ta Olga, e haere oia na muri ia ˈna e farerei i te utuafare a ta ˈna tane e to ˈna mau hoa. Ei hiˈoraa, a hinaaro ai ta ˈna tane e haere i te tahi atu oire no te hunaraa o to ˈna papa, ua faaineine Olga i te mau mea atoa e titauhia no te tere. I te fare pure, ua faaea noa oia i rapae a tiai noa ˈi i ta ˈna tane ia oti te pureraa. I muri aˈe e rave rahi matahiti, ua haamata te tane i te faaite i te maitai, no to Olga faaoromai e no to ˈna faaite-noa-raa i te faatura. I teie nei, e faaitoito oia ia Olga ia haere i te mau putuputuraa e e faahoro atoa ia ˈna i ǒ. I te tahi mau taime, e apiti atoa oia i te mau putuputuraa e o ˈna.—Pet. 1, 3:1.

IA MAITI TATOU O VAI TA TATOU E ORE E TAIVA

10. Mea nafea Ionatana i te iteraa o vai ta ˈna e taiva ore?

10 I to Saula parauraa e e haapohe oia ia Davida, e faaotiraa fifi ta Ionatana i rave. Ua hinaaro oia e taiva ore i to ˈna metua tane, ua hinaaro atoa râ oia e taiva ore ia Davida. Ua ite Ionatana e tei pihaiiho te Atua ia Davida, eiaha râ ia Saula. No reira i maiti ai oia e faaite i te taiva ore ia Davida. Ua faaara oia ia Davida ia tapuni e ua parau oia ia Saula no te aha eiaha e haapohe ia Davida.—A taio i te Samuela 1, 19:1-6.

11, 12. E nafea to tatou here no te Atua e tauturu mai ai ia faaite i te taiva ore ia ˈna?

11 Ua titauhia i te hoê tuahine no Auteralia, o Alice te iˈoa, ia maiti o vai ta ˈna e taiva ore. A haapii ai oia i te Bibilia, ua faataa ˈtu oia i to ˈna utuafare no nia i te mau mea atoa o ta ˈna i haapii. Ua parau atoa oia ia ratou e eita oia e faatupu i te oroa Noela e o ratou e ua faataa oia ia ratou no te aha. I te omuaraa, ua inoino roa te mau melo o to ˈna utuafare, i muri aˈe râ, ua riri roa ratou ia ˈna. No ratou, aita Alice e tâuˈa faahou ra ia ratou. Ua parau ïa to ˈna mama e eita roa ˈtu oia e hinaaro e hiˈo faahou ia ˈna. Ua na ô Alice: “Ua huru ê e ua mauiui roa vau, no te mea mea here roa na ˈu i to ˈu utuafare. Tera râ, ua faaoti au e o Iehova e ta ˈna Tamaiti ta ˈu e haafaufaa na mua roa, e ua bapetizohia vau i te tairururaa i muri iho.”—Mat. 10:37.

12 Eiaha tatou e vaiiho i te tahi noa ˈˈe mea, mai te hoê pǔpǔ tuaro, fare haapiiraa aore ra fenua ia riro mai ei mea faufaa aˈe i to tatou taiva ore ia Iehova. Ei hiˈoraa, mea au roa na Henry e hauti i te pere faanuu, parauhia échecs e te tahi pǔpǔ o te fare haapiiraa e ua hinaaro oia ia noaa mai te re no ta ˈna fare haapiiraa. No te mea râ e e hauti oia i te mau hopea hebedoma atoa, aita ˈtura to ˈna e taime no te taviniraa aore ra no te mau putuputuraa. Ua parau Henry e ua riro te taiva ore i te fare haapiiraa ei mea faufaa aˈe no ˈna i te taiva ore i te Atua. Ua faaoti ïa oia i te faaea i te hauti i te pere faanuu no ta ˈna fare haapiiraa.—Mat. 6:33.

13. E nafea te taiva ore i te Atua e tauturu mai ai ia faaruru i te mau fifi i roto i te utuafare?

13 I te tahi mau taime, mea fifi ia faaite i te taiva ore i te mau melo atoa o to tatou utuafare i te hoê â taime. Ei hiˈoraa, te na ô ra o Ken: “Ua hinaaro vau e haere pinepine e farerei i to ˈu mama, ua paari hoi o ˈna. Ia faaea atoa mai oia i te tahi mau taime ia mâua ra. Tera râ, e ere to ˈu mama e ta ˈu vahine i te mea afaro roa. Aita ta ˈu e nehenehe e faaoaoa te tahi ma te ore e faariri i te tahi atu.” Ua haamanaˈo Ken eaha ta te Bibilia e parau ra e ua taa ia ˈna e i roto i teie tupuraa, mea titauhia ia ˈna ia faaoaoa i ta ˈna vahine e ia faaite i te taiva ore ia ˈna. Ua itehia ia ˈna i te hoê ravea ia oaoa ta ˈna vahine. Ua faataa ˈtura oia ia ˈna no te aha ia faaite i te maitai i nia i to ˈna mama. Ua faataa atoa oia i to ˈna mama no te aha ia faatura oia i ta ˈna vahine.—A taio i te Genese 2:24; Korinetia 1, 13:4, 5.

IA HAPE TE MANAˈO O TE HOÊ TAEAE NO NIA IA TATOU AORE RA AITA E TAA MAI RA IA TATOU

14. Ua aha Saula i nia ia Ionatana?

14 E nehenehe atoa tatou e taiva ore ia Iehova ia haa te hoê taeae e amo ra i te hopoia ma te tano ore i nia ia tatou. Ua faatoroahia te arii Saula e te Atua. Tera râ, mea ino oia i nia i ta ˈna iho tamaiti. Aita o ˈna i taa no te aha Ionatana i here ai ia Davida. A tauturu ai Ionatana ia Davida, ua riri roa o Saula e ua faahaama oia i ta ˈna tamaiti i mua e rave rahi taata. Ua faaite râ o Ionatana i te faatura i to ˈna metua tane. I te hoê â taime, ua taiva ore noa oia ia Iehova e ia Davida, o tei maitihia e te Atua ei arii i nia ia Iseraela.—Sam. 1, 20:30-41.

15. Ia hape te manaˈo o te hoê taeae no nia ia tatou, eaha to tatou huru?

15 I teie mahana, i roto i ta tatou amuiraa, te tutava ra te mau taeae o te amo ra i te hopoia eiaha e hamani i te manaˈo tano ore no nia i te taatoaraa. E taata tia ore râ teie mau taeae. No reira, e nehenehe ratou e ore e taa no te aha tatou i rave ai i te tahi ohipa. (Sam. 1, 1:13-17) Mai te peu e ua hape to vetahi ê manaˈo no nia ia tatou aore ra aita ratou e taa mai ra, e faaite anaˈe i te taiva ore ia Iehova.

IA MANAˈO TATOU E MEA FIFI IA TAPEA I TE HOÊ EUHE

16. I roto i teihea mau tupuraa e taiva ore ai tatou i te Atua e e ore ai tatou e haapao noa ia tatou iho?

16 Ua hinaaro Saula na Ionatana e mono ia ˈna ei arii, eiaha râ na Davida. (Sam. 1, 20:31) Ua here e ua taiva ore râ Ionatana ia Iehova. Aita o ˈna i haapao noa ia ˈna iho, ua riro mai Ionatana ei hoa no Davida e ua tapea oia i ta ˈna i euhe ia ˈna. Inaha, e tapea te taata o te here ra e o te taiva ore ra ia Iehova i ta ˈna i “tǎpǔ atu, ino noa ˈi oia ihora, e aore e tahema ra,” aore ra aita e taui. (Sal. 15:4) No to tatou taiva ore i te Atua, e tapea tatou i ta tatou parau. Ei hiˈoraa, ia rave tatou i te hoê faaauraa ohipa, e pee tatou i ta tatou i farii i te rave, noa ˈtu e riro mai te reira ei mea fifi. E ia tupu te fifi i roto i te faaipoiporaa, e faaite tatou i to tatou here ia Iehova ma te taiva ore i ta tatou tane aore ra vahine.—A taio i te Malaki 2:13-16.

Ia rave tatou i te hoê faaauraa ohipa, e pee tatou i ta tatou i farii i te rave no to tatou taiva ore i te Atua (A hiˈo i te paratarafa 16)

17. E nafea teie haapiiraa e tauturu mai ai?

17 E hinaaro tatou e faaite i te taiva ore i te Atua noa ˈtu te mau tupuraa fifi, mai ia Ionatana i na reira. E faaite anaˈe i te taiva ore i to tatou mau taeae e tuahine noa ˈtu e inoino tatou ia ratou. E faaoaoa ïa tatou i to Iehova aau e na te reira e faaoaoa ˈtu â ia tatou. (Mas. 27:11) Papu roa e ua ite oia eaha te mea maitai aˈe no tatou e e aupuru atoa mai oia. I roto i to muri nei tumu parau, e hiˈopoa tatou eaha te haapii mai no vetahi i te tau o Davida o tei faaite i te taiva ore e vetahi aita i na reira.

^ [1] (paratarafa 9) Ua tauihia te tahi mau iˈoa.