Eaha to roto?

Tapura tumu parau

AAMU

Ua manuïa ta ˈu taviniraa maoti Iehova

Ua manuïa ta ˈu taviniraa maoti Iehova

Ua parau vau i te raatira, ua tapea-aˈena-hia vau no te mea aita vau i haere i te tamaˈi. Ua ani atu vau ia ˈna: “E tuu faahou anei oe ia ˈu i te fare tapearaa?” O te piti ïa o te taime i faauehia ˈi au ia faaô i roto i te nuu a te Hau Amui no Marite.

UA FANAUHIA vau i Crooksville, i Ohio, i Marite, i te matahiti 1926. Aita ta papa raua mama e haapaoraa. Ua faaue mai râ raua i na vau tamarii ia haere i te fare pureraa. Ua haere au i te pureraa a te hoê pǔpǔ faaroo no roto mai i te haapaoraa Porotetani, parauhia Méthodiste. I te 14raa o to ˈu matahiti, ua horoa mai te perepitero i te hoê re, no te mea i na hoê matahiti, ua haere au i te fare pure pauroa te Tapati.

Ua tauturu Margaret Walker (te piti o te tuahine na te pae aui atu) ia ˈu ia ite i te parau mau

I tera taime, ua haamata te hoê taata tapiri o Margaret Walker te iˈoa i te farerei i to ˈu mama no te paraparau no nia i te Bibilia. I te hoê mahana, ua hinaaro vau e apiti ia raua. Ua manaˈo mama e e haafifi vau i ta ˈna haapiiraa, parau mai nei oia ia ˈu ia haere i rapae i te fare. Ua tamata noa râ vau i te faaroo i ta raua aparauraa. I muri aˈe tau farereiraa, ua ani mai Margaret, “Ua ite oe o vai te iˈoa o te Atua?” Ua parau atu vau, “Pauroa te taata ua ite o vai, o te Atua.” Na ô mai ra oia, “A rave na i ta oe Bibilia e a hiˈo i te Salamo 83:18.” O ta ˈu ïa i rave. Ite atura vau e o Iehova te iˈoa o te Atua. Ua horo vau e farerei i to ˈu mau hoa e ua parau atu ia ratou, “Ia hoˈi noa ˈtu outou i te fare i teie po, a hiˈo i te Salamo 83:18 i roto i te Bibilia e a hiˈo o vai te iˈoa o te Atua.” E nehenehe e parau e oioi roa vau i te haamataraa i te poro.

Ua haapii au i te Bibilia e ua bapetizohia vau i 1941. Tau taime i muri iho, na ˈu i faatere i te haapiiraa buka a te amuiraa. Ua faaitoito vau i to ˈu mama e to ˈu mau taeae e tuahine ia haere atoa mai. E ua haamata ratou pauroa i te apiti mai i te haapiiraa buka o ta ˈu e faatere ra. Area râ o papa, aita oia i anaanatae.

TE PATOIRAA I TE FARE

Ua horoahia mai hau atu â hopoia i roto i te amuiraa. Ua rave mai au e rave rahi buka i neneihia e te mau Ite no Iehova. I te hoê mahana, ua faatoro to ˈu papa i to ˈna rima i nia i ta ˈu mau buka e ua parau: “Ua ite oe i tera mau mea? Hinaaro vau ia afai oe i te reira i rapae e o oe atoa.” Ua faarue au i te fare e ua ora vau aita i atea noa ˈtu ia Zanesville, i Ohio. Ua hoˈi noa râ vau no te faaitoito i to ˈu utuafare.

Ua tamata papa i te tapea ia mama ia ore oia e apiti i te putuputuraa. I te tahi mau taime, e tapapa oia ia ˈna no te faahoˈi mai i roto i te fare. E horo ïa oia i rapae na te tahi atu opani no te haere i te putuputuraa. Ua parau vau ia mama: “Eiaha oe e haapeapea, e rohirohi o ˈna i te horo noa na muri ia oe.” I muri aˈe, ua faaea papa i te tapapa ia ˈna, ua nehenehe atura ta ˈna e apiti i te mau putuputuraa ma te ore e haafifihia.

A haamauhia ˈi te Haapiiraa no te taviniraa Kerisetiano i 1943, ua haamata vau i te horoa i te tumu parau i roto i ta ˈu amuiraa. Ua tauturu mai te aˈoraa i horoahia mai i muri aˈe i ta ˈu mau tumu parau ia riro mai ei taeae aravihi aˈe no te paraparau.

TE TIARAA AMUI ORE I TE ROARAA O TE TAMAˈI

I 1944, i te Piti o te tamaˈi rahi, ua faauehia vau ia faaô i roto i te nuu. Ua haere au i Fort Hayes i Columbus, i Ohio, e ua ravehia te mau hiˈopoaraa i nia ia ˈu e ua faaî au i te mau api parau. Ua parau vau i te mau taata toroa a te hau e aita vau e hinaaro e riro mai ei faehau. Ua farii ratou ia hoˈi au i te fare. Tau mahana râ i muri iho, ua haere mai te hoê raatira i te fare e ua parau mai, “Corwin Robison, e parau haamana ta ˈu no te tuu ia oe i roto i te fare auri.”

I te tiripuna e piti hebedoma i muri aˈe, ua parau te haava: “Ahani na ˈu tera, e faaea oe ia ˈu i te fare auri e tae noa ˈtu i to oe poheraa. Eaha ta oe e parau?” Ua pahono atu vau: “E te Haava e, te tanoraa ia tapaohia vau ei tavini. Pauroa te uputa o te mau taata, ua riro ïa te reira ei pupiti na ˈu. E poro vau i te parau apî oaoa o te Basileia i te mau taata e rave rahi.” Ua parau te haava i te pǔpǔ tia haava: “Aita outou i haere mai i ǒ nei no te faaoti e tiaraa tavini anei to ˈna aore ra aita. Tei ǒ nei outou no te faaoti ua faaô anei oia ia ˈna i roto i te tau faehau aore ra aita.” Aita i afa hora, ua faaoti te pǔpǔ tia haava e ia faautuahia vau. Te utua, e pae matahiti i te fare tapearaa i Ashland, i Kentucky.

UA PARURU IEHOVA IA ˈU I ROTO I TE FARE TAPEARAA

Tei te fare tapearaa i Columbus, i Ohio vau e piti hebedoma e ua faaea vau i roto i te piha i te mahana matamua. Ua pure au ia Iehova: “Aita ta ˈu e nehenehe e faaea i roto i teie piha e pae matahiti. Aita vau i ite eaha te ohipa e rave.”

I te mahana i muri iho, ua vaiiho te feia tiai ia ˈu ia haere i rapae. Ua haere tia ˈtu vau i te hoê taata mau auri mea roroa oia e te tino pautuutu, ua tia noa mâua i reira a hiˈo noa ˈi na te haamaramarama. Ua parau mai oia, “Eaha ta oe ohipa i ǒ nei, taurearea?” Na ô atura vau, “E Ite no Iehova vau.” Ua parau mai oia “Tera iho â? No te aha ïa oe i tapeahia ˈi?” Ua pahono atu vau, “Eita te mau Ite no Iehova e haere i te tamaˈi e e taparahi i te taata.” Ua na ô mai oia, “Ua tuuhia outou i te fare tapearaa no te mea aita outou e taparahi i te taata. E te tahi mau taata ïa, ua tapeahia ratou i te fare tapearaa no te mea ua taparahi ratou i te taata. Eaha ïa te auraa?” Ua na ô atu vau, “Aita vau i ite.”

I muri iho, ua parau teie taata, “Ua tapeahia vau 15 matahiti i roto i te tahi atu fare tapearaa, ua taio vau i te tahi o ta outou mau papai.” I to ˈu faarooraa i te reira, ua pure au, “E Iehova, a tauturu mai ia faaea noa teie taata i pihaiiho ia ˈu.” I tera taime, ua parau teie taata mau auri, o Paul to ˈna iˈoa: “Ia haafifi noa ˈˈe hoê o ratou ia oe, e tuô noa oe. Farerei ta ratou.” A faaea noa ˈi au i ǒ, aita to ˈu e fifi e na 50 taata mau auri i tera vahi.

Tei rotopu vau i te mau Ite no Iehova o tei tapeahia i te fare tapearaa no to ratou tiaraa amui ore i Ashland, i Kentucky

Ua afaihia vau i te tahi atu fare tapearaa i Ashland. Ua matau vau i te tahi mau taeae feruriraa paari o tei tapea-ê-na-hia i reira. Ua tauturu mai ratou ia ˈu e ia vetahi ia vai piri noa ia Iehova. Ua horoa mai ratou i te mau taioraa Bibilia tahebedoma e ua faaineine matou i te mau uiraa e te mau pahonoraa no te mau putuputuraa faanahohia e te mau taeae. Tei roto matou i te hoê piha rarahi, e ua apǎpǎhia te mau roi i te roaraa o tera piha. E faanaho te hoê taeae i ta matou tuhaa fenua. E parau mai oia: “Robison, na oe e haapao i teie roi e tae atu i tera roi. Te taata no ˈna tera roi, na oe ïa tera tuhaa fenua. Hou o ˈna a faarue ai i teie vahi, ia porohia o ˈna.” Mea na reira matou i te faanahoraa i ta matou pororaa.

EAHA TA ˈU I ITE A MATARA MAI AI MAI TE FARE TAPEARAA?

Ua oti te Piti o te tamaˈi rahi i 1945, ua faaea râ vau i te fare tapearaa tau taime i muri aˈe i te reira. Ua haapeapea vau no to ˈu utuafare, no te mea ua parau mai papa, “Ua nehenehe ta ˈu e tiahi ia oe, e nehenehe atoa ta ˈu e na reira i nia ia ratou.” A matara mai ai mai te fare tapearaa, eaha ra vau i te oaoa. E hitu o to ˈu utuafare o tei apiti i te mau putuputuraa e hoê o to ˈu mau tuahine o tei bapetizohia, noa ˈtu te patoiraa a papa.

I roto i te taviniraa e o Demetrius Papageorge, te hoê taeae faatavaihia o tei haamata i te tavini ia Iehova i 1913

A haamata ˈi te tamaˈi i te fenua Korea i 1950, ua anihia vau ia faaô i roto i te nuu no te piti o te taime. Ua haere faahou vau i Fort Hayes. A ravehia ˈi te mau hiˈopoaraa no te ite e nehenehe anei ta ˈu e haere i te tamaˈi, ua parau mai te hoê raatira, “I roto i ta oe pǔpǔ, ua raea atoa ia oe hoê o te mau faito teitei roa ˈˈe.” Ua na ô atu vau, “Mea maitai, eita râ vau e haere i te tamaˈi.” Ua faahiti au i te Timoteo 2, 2:3 e ua parau atu, “E faehau aˈena vau no te Mesia.” Mamû noa ˈtura oia no te hoê taime, parau mai nei oia, “E nehenehe oe e haere.”

I muri iti noa ˈˈe, ua apiti vau i te putuputuraa no te taviniraa i te Betela i te hoê tairururaa i Cincinnati, i Ohio. Ua parau mai te taeae Milton Henschel e te hinaarohia ra te tauturu i te Betela no te mau taeae e hinaaro ra e haa rahi no te Basileia. Ua faaî au i te hoê aniraa no te haere i te Betela e ua fariihia vau. Ua haamata vau i te tavini i te Betela i Brooklyn i Atete 1954, mai reira mai, tei te Betela vau.

Mea rahi roa ta ˈu ohipa i te Betela. E rave rahi matahiti to ˈu haapao-noa-raa i te mau matini haaveavearaa pape i te vahi neneiraa e i te mau piha ohipa, e taata haapao matini vau e e tataî vau i te mau ponao opani. E ohipa atoa vau i te mau piha tairururaa i New York.

Haapao i te mau matini haaveavearaa pape i roto i te fare tahua o te mau piha ohipa i te Betela no Brooklyn

Mea au roa na ˈu te porotarama i te Betela, mai te haamoriraa poipoi e te haapiiraa o Te Pare Tiairaa, oia atoa te pororaa e te amuiraa. Ia manaˈo oe no nia i te reira, teie te mau ohipa ta te mau utuafare Ite no Iehova e tia ia rave tamau. Ia hiˈopoa amui te mau metua e te mau tamarii i te irava mahana, te rave-tamau-raa i te arui haamoriraa utuafare, ia horoa i te pahonoraa i te mau putuputuraa a te amuiraa e te faaiteraa i te itoito i roto i te pororaa i te parau apî oaoa, e vai piri noa ïa te taatoaraa o te utuafare ia Iehova.

E rave rahi o ta ˈu i faahoa i te Betela e i roto i te amuiraa. E feia faatavaihia vetahi e ua haere i te raˈi. Area vetahi, aita ïa i faatavaihia. E feia tia ore anaˈe râ te mau tavini a Iehova, te mau melo o te Betela atoa. Ia peapea vau e te hoê taeae, e tamata vau i te faatupu i te hau. E haamanaˈo vau i te Mataio 5:23, 24, e nafea ia faatitiaifaro i te peapea. E ere i te mea ohie ia parau “Te tatarahapa ˈtu nei au,” maoti râ te reira e afaro ai te peapea.

TE FAAHOPEARAA MAITAI O TA ˈU TAVINIRAA

I teie mahana, mea fifi roa no ˈu ia poro i tera e tera fare no to ˈu matahiti rahi, eita râ vau e tuu. Ua haapii au i te tahi tuhaa o te reo Tinito Mandarin e ua oaoa vau i te paraparau i te feia Tinito i roto i te aroâ. I te tahi mau poipoi, e opere au 30 aore ra 40 vea i te feia e anaanatae ra.

Pororaa i te feia e paraparau ra i te reo Tinito i Brooklyn, New York

Hoê hoˈi-faahou-raa ta ˈu i te fenua Taina! I te hoê mahana, ua ite au i te hoê tamahine apî, e mata ataata to ˈna e te opere ra oia i te mau parau tiani no te hoê hoohooraa maa hotu. Ma te mata ataata, ua horoa ˈtu vau na ˈna Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! na roto i te reo Tinito. Ua rave oia e ua parau mai e o Katie to ˈna iˈoa. I muri aˈe i te reira, i te mau taime a ite ai oia ia ˈu, e haere mai Katie e paraparau ia ˈu. Ua haapii atu vau ia ˈna i te iˈoa o te mau maa hotu na roto i te reo Beretane e e na nia iho faahou oia i te faahiti i ta ˈu e parau atu. Ua faataa atoa vau i te mau irava Bibilia ia ˈna e ua farii oia i te buka Bibilia haapii. Tau hebedoma râ i muri aˈe, aita vau i ite faahou ia ˈna.

Te mau avaˈe i muri aˈe, ua horoa vau i te mau vea i te tahi tamahine o te opere atoa ra i te mau parau tiani e ua farii oia i te reira. I te hebedoma i muri iho, ua toro mai oia i ta ˈna niuniu afaifai e ua parau mai, “E paraparau oe i Taina.” Ua parau atu vau, “Aita vau i matau i te taata i Taina.” Ua mârô râ oia, ua rave au i te niuniu afaifai e ua na ô vau, “Iaorana, o Robison teie.” Ua na ô mai te tahi reo, “Robby, o Katie teie. Ua hoˈi mai au i Taina.” Ua parau atu vau, “I Taina?” Pahono mai nei Katie, “E. Robby, ua ite oe te tamahine i toro ia oe te niuniu afaifai? O to ˈu ïa tuahine tera. Ua haapii mai oe ia ˈu e rave rahi ohipa maitai, mai te peu e tia ia oe, a haapii ia ˈna i ta oe i haapii mai ia ˈu.” Ua parau vau, “E rave vau i tei maraa ia ˈu, Katie. Mauruuru no to oe faaiteraa mai e teihea roa oe.” Tau taime i muri aˈe, ua aparau â vau e to Katie tuahine no te taime hopea râ o to mâua farereiraa. Noa ˈtu teihea roa na tamahine e piti i teie nei, te tiaturi nei au e e haapii atu â raua no nia ia Iehova.

Ua tavini au ia Iehova e 73 matahiti, ua oaoa vau e ua tauturu oia ia ˈu ia tapea i to ˈu amui-ore-raa e to ˈu taiva ore i roto i te fare tapearaa. Ua parau atoa mai to ˈu iho mau taeae e tuahine e ua itoitohia ratou i to ˈu faarururaa i te patoiraa a papa ma te ore e tuu. Ua bapetizohia mama e e ono o to ˈu mau taeae e tuahine. Ua taui rii te huru o papa, e ua apiti oia i te tahi o te mau putuputuraa hou oia a pohe ai.

Mai te peu tera te hinaaro o te Atua, e hoˈi mai ïa te mau melo o to ˈu utuafare e te mau hoa i te ora i roto i te ao apî. Auê ïa te oaoa ia haamori ia Iehova e a muri noa ˈtu e te feia o ta tatou e here ra! a

a A faaineinehia ˈi teie tumu parau no te neneiraa, ua pohe o Corwin Robison ma te taiva ore ia Iehova.