Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A haapii mai i te taiva ore o te mau tavini a Iehova

A haapii mai i te taiva ore o te mau tavini a Iehova

“Eaha ta Iehova hinaaro ia oe ra maori râ o te rave i te parau-tia, e ia hinaaro hoi i te here taiva ore, e te haere ma te haehaa i te aro o to Atua?”—MIKA 6:8, New World Translation.

HIMENE: 63, 43

1, 2. Mea nafea Davida i te faaiteraa i te taiva ore i te Atua? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

 TE IMI noa ra o Saula e ta ˈna 3 000 faehau ia Davida i roto i te medebara i Iuda no te haapohe ia ˈna. I te hoê râ po, ua itehia ia Davida e to ˈna mau taata i te vahi i puhapa ˈi Saula e ta ˈna mau faehau. Ua taoto pauroa ratou. Haere atura Davida raua Abisai ma te haapao maitai na pihaiiho i te mau faehau e ua itehia mai o Saula. Ua parau Abisai ia Davida: “E tuu mai na oe, e patia noa na vau ia ˈna i te mahae e pǔpû noa ˈtu i raro i te repo; e ore au e tataipiti i te patiaraa.” Aita râ Davida i vaiiho ia ˈna ia haapohe ia Saula. Ua parau atura oia ia Abisai: “Eiaha oia e taparahihia; o vai ïa taata e ore e har[a] ia afai i tana rima i nia e taparahi i to Iehova taata i faatahinuhia ra?” Ua na ô Davida: “Ia tapea mai hoi Iehova ia ˈu ia ore au ia rave i te taata o Iehova i faatahinuhia ra.”—Sam. 1, 26:8-12.

2 Ua taa ia Davida eaha te titauhia no te taiva ore ia Iehova. Ua ite oia e mea tia ia faatura oia ia Saula e aita oia i manaˈo noa ˈˈe e haamauiui ia ˈna. No te aha? No te mea ua maiti te Atua ia Saula ei arii i nia ia Iseraela. I teie mahana, mai i tahito ra, te hinaaro ra Iehova ia faaite ta ˈna mau tavini atoa i te taiva ore ia ˈna e ia faatura i te feia ta ˈna i vaiiho e faatere ia tatou.—A taio i te Mika 6:8 i roto i te nota. [1]

3. Mea nafea Abisai i te faaiteraa i te taiva ore ia Davida?

3 Ua faatura Abisai ia Davida. Ua ite oia e na te Atua i maiti ia Davida ei arii. Tera râ, i muri aˈe i to ˈna riroraa mai ei arii, ua rave Davida i te mau hara rahi. Ua taoto oia i te vahine a Uria e ua parau oia ia Ioaba ia pohe iho â Uria i te tamaˈi. (Sam. 2, 11:2-4, 14, 15; Par. 1, 2:16) E taeae Ioaba no Abisai, aita e ore e ua faaroo Abisai i ta Davida i rave. Tera râ, ua tamau noa oia i te faatura ia Davida. Hau atu â, e raatira faehau o Abisai e e nehenehe ta ˈna e faaohipa i to ˈna tiaraa no te arii mai, aita roa ˈtu râ oia i na reira. Ua tavini oia ia Davida e ua paruru oia ia ˈna i te mau enemi.—Sam. 2, 10:10; 20:6; 21:15-17.

4. (a) Mea nafea Davida i riro ai ei hiˈoraa o te taiva ore i te Atua? (b) Eaha te tahi mau hiˈoraa ta tatou e hiˈopoa mai?

4 I te roaraa o to ˈna oraraa, ua taiva ore noa Davida ia Iehova. I to ˈna apîraa, ua haapohe oia i te aito ra ia Golia o tei faaino ia Iehova e i te mau Iseraela. (Sam. 1, 17:23, 26, 48-51) I to Davida riroraa mai ei arii, ua faaafaro te peropheta a Iehova ra o Natana ia ˈna no te mau hara ta ˈna i rave. Oioi roa Davida i te faˈiraa e ua rave oia i te hara e ua tatarahapa. (Sam. 2, 12:1-5, 13) I muri iho, ei taata paari, ua horoa Davida e rave rahi taoˈa faufaa no te tauturu i te paturaa o te hiero o Iehova. (Par. 1, 29:1-5) Mea papu e noa ˈtu e ua rave Davida i te hara rahi i roto i to ˈna oraraa, aita roa ˈtu oia i faaea i te taiva ore i te Atua. (Sal. 51:4, 10; 86:2) I roto i teie tumu parau, e hiˈopoa mai tatou i te hiˈoraa o Davida e te tahi atu o tei ora i tera tau e no te aha ia rahi aˈe to tatou taiva ore ia Iehova i te tahi atu taata. E hiˈopoa atoa mai tatou i te tahi mau huru maitatai o te tauturu ia tatou ia na reira.

E TAIVA ORE ANEI OUTOU IA IEHOVA?

5. Eaha te haapiiraa te huti mai i te hape a Abisai?

5 Ua faaite Abisai i te taiva ore ia Davida a hinaaro ai oia e haapohe ia Saula. Ua ite râ Davida e eiaha “te taata o Iehova i faatahinuhia” e haamauiuihia, aita ïa oia i vaiiho ia Abisai ia haapohe i te arii. (Sam. 1, 26:8-11) Te horoa mai ra te reira i te haapiiraa faufaa: Ia faaoti tatou o vai ta tatou e taiva ore na mua roa, e titauhia ia feruri eaha te mau faaueraa tumu Bibilia te tauturu mai i roto i to tatou tupuraa.

Mea faufaa aˈe ia faaite i te taiva ore ia Iehova i te tahi atu taata

6. Noa ˈtu mea tano iho â ia faaite i te taiva ore i to tatou utuafare e hoa, no te aha mea titauhia ia vai ara?

6 Mea tano iho â ia faaite tatou i te taiva ore i te taata ta tatou e here ra, i te hoê hoa anei aore ra i te hoê melo o te utuafare. No te mea râ, e taata tia ore tatou, e nehenehe to tatou huru aau e haavare ia tatou. (Ier. 17:9) No reira, ia rave te hoê taata ta tatou e here ra i te ohipa tano ore a faarue atu ai i te parau mau, a haamanaˈo e mea faufaa aˈe ia faaite i te taiva ore ia Iehova i te tahi atu taata.—A taio i te Mataio 22:37.

7. Mea nafea te hoê tuahine i te faaiteraa i te taiva ore i te Atua i roto i te hoê tupuraa fifi?

7 Ia tiavaruhia te hoê melo o to outou utuafare i te amuiraa, e nehenehe outou e faaite e e taiva ore outou ia Iehova. Ei hiˈoraa, i te hoê mahana, ua taniuniu atu te mama o Anne o tei tiavaruhia ma te parau atu e te hinaaro ra oia e haere mai e farerei ia ˈna. [2] Ua parau te mama o Anne e aita roa ˈtu oia e oaoa ra no te mea aita te utuafare e hinaaro faahou e paraparau ia ˈna. Ua oto Anne e ua parau oia e e pahono atu o ˈna na roto i te hoê rata. Hou oia a papai ai i te rata, ua feruri maite Anne i nia i te tahi mau faaueraa tumu Bibilia. (Kor. 1, 5:11; Ioa. 2, 9-11) E i roto i te rata, ua faataa oia ma te maitai i to ˈna mama e na ˈna i faarue i te utuafare a rave ai oia i te hara e a patoi ai oia i te tatarahapa. Ua parau Anne i to ˈna mama e hoê noa ravea ia oaoa faahou oia, o te hoˈiraa mai ïa ia Iehova ra.—Iak. 4:8.

8. Eaha te mau huru maitatai o te tauturu ia tatou ia taiva ore i te Atua?

8 Mea haehaa, mea maitai e mea itoito te mau tavini taiva ore a te Atua i te tau o Davida. E hiˈo mai tatou e nafea teie mau huru maitatai e tauturu ai ia tatou ia taiva ore ia Iehova.

A FAAITE I TE HAEHAA

9. No te aha Abinera i hinaaro ai e haapohe ia Davida?

9 Ua ite Ionatana te tamaiti a Saula e te raatira o te nuu Iseraela ra o Abinera ia Davida i te hopoiraa i te upoo o Golia i te arii Saula. Ua riro mai Ionatana ei hoa no Davida e ua taiva ore ia ˈna. (Sam. 1, 17:57–18:3) Aita râ o Abinera i na reira. Inaha, i muri aˈe, ua tauturu oia ia Saula, o tei hinaaro ra e haapohe ia Davida. (Sam. 1, 26:1-5; Sal. 54:3) Ua ite Ionatana raua Abinera e ua hinaaro te Atua ia arii Davida i nia ia Iseraela. I muri aˈe râ i to Saula poheraa, aita o Abinera i turu ia Davida. Ua tamata oia e faaarii ia Isa-boseta te tamaiti a Saula. I muri iho, ua hinaaro roa paha o Abinera e riro mai ei arii, e no reira paha oia i taoto ai e hoê o te mau vahine a te arii Saula. (Sam. 2, 2:8-10; 3:6-11) No te aha te huru o Ionatana no nia ia Davida i taa ê ai i to Abinera? No te mea ua taiva ore Ionatana ia Iehova e ua faaite oia i te haehaa, eiaha râ Abinera.

10. No te aha aita ˈi Abasaloma i taiva ore i te Atua?

10 Aita te tamaiti a te arii Davida, o Abasaloma, i taiva ore i te Atua no te mea e ere oia i te mea haehaa. Ua hinaaro oia e riro mai ei arii, ua rave oia i “na pereoo e te mau puaahorofenua, e na taata hoi e pae ahururaa ei horo na mua ia ˈna.” (Sam. 2, 15:1) Ua turai oia e rave rahi Iseraela ia taiva ore ia ˈna. Ua tamata oia i te haapohe i to ˈna metua tane, noa ˈtu ua ite oia e na Iehova i faaarii ia Davida i nia ia Iseraela.—Sam. 2, 15:13, 14; 17:1-4.

11. E nafea tatou e faufaahia ˈi i te mau aamu Bibilia no nia ia Abinera, Abasaloma e ia Baruka?

11 E ere anaˈe te hoê taata i te mea haehaa e e hinaaro ra ia rahi aˈe to ˈna mana, mea fifi roa no ˈna ia taiva ore i te Atua. Mea papu, te here nei tatou ia Iehova e eita tatou e hinaaro e haapao noa ia tatou iho e e faaite i te ino, mai ia Abinera raua Abasaloma. Ia vai ara râ tatou ia haamata tatou i te hinaaro i te moni aore ra i te hoê ohipa o te turai ia tatou ia manaˈo e mea faufaa aˈe tatou. E haafifi te reira i to tatou auhoaraa e o Iehova. No te hoê taime, ua hinaaro te papai parau a Ieremia, o Baruka, i te hoê ohipa aita ta ˈna e aita oia i oaoa faahou i te tavini i te Atua. Ua parau atura Iehova ia Baruka: “Inaha, o ta ˈu i patu ra, o ta ˈu ïa e vavahi i raro; e o ta ˈu i tanu ra, o ta ˈu ïa e iriti, oia te fenua atoa nei: te imi râ oe i te maitai rahi na oe iho? eiaha e imihia.” (Ier. 45:4, 5) Ua faaroo Baruka ia Iehova. E mea titau-atoa-hia ia tatou ia faaroo ia ˈna, no te mea fatata oia i te haamou i teie ao ino.

Ia ani outou i to outou taeae ia haere e farerei i te mau matahiapo no te tauturu, te faaite ra ïa outou i te maitai ia ˈna e te taiva ore ia Iehova

12. A faataa no te aha eita tatou e taiva ore i te Atua ia haapao noa tatou ia tatou iho.

12 Ua titauhia i te hoê taeae no Mehiko, o Daniel to ˈna iˈoa, ia maiti o vai ta ˈna e taiva ore. Ua hinaaro oia e faaipoipo i te hoê vahine aita e haamori ra ia Iehova. Te parau ra Daniel: “Ua tamau vau i te papai ia ˈna, i muri aˈe atoa i to ˈu riroraa mai ei pionie.” Ua taa râ ia ˈna e ua haapao noa oia ia ˈna iho ma te rave i ta ˈna i hinaaro. Aita oia i taiva ore ia Iehova e mea titauhia ia ˈna te haehaa. Ua aparau oia e te hoê matahiapo aravihi no nia i teie vahine. Te faataa ra o Daniel: “Ua tauturu mai oia ia ite e no te taiva ore ia Iehova, mea tia ia ˈu ia faaea i te papai ia ˈna. I muri aˈe e rave rahi pure e te taˈi atoa, tera ta ˈu i rave. Rahi roa ˈˈe ra to ˈu oaoa i roto i te taviniraa.” I teie mahana, ua faaipoipo Daniel i te hoê vahine o te here ra ia Iehova e te tavini ra oia ei tiaau haaati.

E TAUTURU MAI TE TAIVA ORE I TE ATUA IA FAAITE I TE MAITAI

Ia ite tatou e ua rave to tatou hoa i te hara rahi, e paraparau anei tatou i tera taata e ia papu ia oe e te fanaˈo ra oia i te tauturu a te mau matahiapo? (A hiˈo i te paratarafa 14)

13. Mea nafea Natana i faaite ai i te taiva ore ia Iehova e ia Davida tei rave i te hara?

13 A taiva ore ai ia Iehova, e nehenehe atoa tatou e taiva ore ia vetahi ê e e horoa ˈtu i te tauturu maitai roa ˈˈe. Ua taiva ore te peropheta Natana ia Iehova e ua taiva ore atoa oia ia Davida. I muri aˈe i to Davida raveraa i te hoê vahine a taparahi pohe atu ai i ta ˈna tane, ua tono Iehova ia Natana no te aˈo ia Davida. Ua faaite Natana i te itoito e ua faaroo ia Iehova. Ua haa atoa râ oia ma te paari e ua paraparau ia Davida ma te faaite i te maitai. Ua hinaaro oia e tauturu ia Davida ia taa ia ˈna e hara rahi ta ˈna i rave. Faatia ˈtura oia i te hoê aamu no te hoê taata taoˈa o tei eiâ i te pinia mamoe a te hoê taata taoˈa ore. A faaroo ai Davida i te reira, ua riri roa oia i ta te taata taoˈa i rave. Ua parau atura Natana: “O oe â taua taata ra.” Taa atura ia Davida e ua hara oia ia Iehova.—Sam. 2, 12:1-7, 13.

14. E nafea outou e faaite ai i te taiva ore ia Iehova e i to outou hoa aore ra fetii?

14 E nehenehe atoa outou e taiva ore ia Iehova na mua roa e e taiva ore ia vetahi ê ma te faaite i te maitai. Ei hiˈoraa, e haapapuraa paha ta outou e ua rave te hoê taeae i te hoê hara rahi. E hinaaro paha outou e taiva ore ia ˈna, mai te peu iho râ e hoa piri no outou aore ra e melo o to outou utuafare. Ua ite atoa râ outou e mea faufaa aˈe ia taiva ore ia Iehova. Mai ia Natana, a faaroo ia Iehova e a faaite i te maitai i to outou taeae. A parau atu ia ˈna e mea tia ia ani o ˈna i te tauturu a te mau matahiapo e ia paraparau oioi ia ratou. Aita anaˈe oia e faaroo ia outou, a haere e farerei i te mau matahiapo. Ia na reira outou, te taiva ore ra ïa outou ia Iehova. E faaite atoa outou i te maitai i to outou taeae no te mea e nehenehe te mau matahiapo e tauturu ia ˈna ia maitai faahou mai to ˈna auhoaraa e o Iehova. E aˈo ratou ia ˈna ma te mǎrû e e faaite ratou i te maitai.—A taio i te Levitiko 5:1; Galatia 6:1.

MEA TITAUHIA TE ITOITO NO TE TAIVA ORE I TE ATUA

15, 16. No te aha mea titauhia ia Husai i te itoito no te taiva ore i te Atua?

15 O Husai hoê o te mau hoa taiva ore o te arii Davida. A hinaaro ai te taata e faaarii ia Abasaloma, ua titauhia ia Husai i te itoito no te taiva ore ia Davida e i te Atua. Ua ite oia e ua haere mai Abasaloma e ta ˈna mau faehau i Ierusalema e ua horo ê o Davida. (Sam. 2, 15:13; 16:15) Eaha râ ta Husai i rave? Ua faarue anei oia ia Davida no te turu ia Abasaloma? Aita. Ua paari Davida e e rave rahi taata o te hinaaro e haapohe ia ˈna, ua taiva ore noa oia ia Davida no te mea na Iehova i maiti ia ˈna ei arii. Haere atura Husai i te mouˈa Oliveta no te farerei ia Davida.—Sam. 2, 15:30, 32.

16 Ua ani Davida ia Husai ia hoˈi i Ierusalema e ia faariro ia ˈna ei hoa no Abasaloma, ia nehenehe oia e turai ia Abasaloma ia faaroo i ta ˈna aˈoraa, eiaha râ ta Ahitophela. E taata itoito o Husai e ua ineine oia i te pohe no te auraro ia Davida e ia taiva ore ia Iehova. Ua pure Davida ia Iehova no te tauturu ia Husai e te ohipa ïa tei tupu. Ua faaroo Abasaloma ia Husai eiaha râ ia Ahitophela.—Sam. 2, 15:31; 17:14.

17. No te aha mea titauhia te itoito no te taiva ore?

17 Mea titauhia te itoito no te taiva ore e no te auraro ia Iehova, i mua i te mau faaueraa a te mau melo o to tatou utuafare, hoa rave ohipa e te hau faatere. Ei hiˈoraa, mai to ˈna tamariiriiraa mai â, ua rave noa Taro o te ora ra i Tapone, i te mau mea atoa ia oaoa to ˈna na metua. Ua auraro e ua taiva ore oia ia raua, eiaha noa no te mea mea titauhia ia ˈna, no te mea râ ua here oia ia raua. A haamata ˈi râ oia i te haapii e te mau Ite no Iehova, ua hinaaro to ˈna na metua ia faaea oia i ta ˈna haapiiraa Bibilia. Ua oto roa oia. Aita ˈtura i haere faahou ia ˈna ia parau atu e ua faaoti oia e haere i te mau putuputuraa. Te parau ra Taro: “No te rahi o to raua riri ia ˈu, e rave rahi matahiti aita raua i farii ia haere au e farerei ia raua. Ua pure au ia noaa mai te itoito no te tapea i ta ˈu faaotiraa. I teie mahana, ua mǎrû mai raua e e nehenehe ta ˈu e haere e farerei pinepine ia raua.”—A taio i te Maseli 29:25.

18. E nafea outou i faufaa ˈi i teie haapiiraa?

18 Mai ia Davida, Ionatana, Natana e Husai, e ite tatou i te oaoa ia taiva ore tatou ia Iehova. Eiaha roa ˈtu tatou e riro mai ia Abinera e ia Abasaloma o tei taiva. Mea papu, e taata tia ore tatou, e e hape atoa tatou. E faaite anaˈe râ e o te taiva-ore-raa ia Iehova te mea faufaa roa ˈˈe i roto i to tatou oraraa.

^ [1] (paratarafa 2) Mika 6:8 (NWT): “Eaha ta Iehova hinaaro ia oe ra maori râ o te rave i te parau-tia, e ia hinaaro hoi i te here taiva ore, e te haere ma te haehaa i te aro o to Atua?”

^ [2] (paratarafa 7) Ua tauihia te tahi mau iˈoa.