Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E te feia apî, ua ineine anei outou no te bapetizoraa?

E te feia apî, ua ineine anei outou no te bapetizoraa?

“O vai ïa taata i ǒ outou nei ia opua i te fare e faatia, e ore e mata na i te parahi i raro, a taio ai i te taoˈa e oti ai, i te navairaa ta ˈna taoˈa?”—LUKA 14:28.

HIMENE: 120, 64

Ua papaihia teie tumu parau e i to muri nei no te feia apî o te hinaaro ra ia bapetizohia ratou

1, 2. (a) Na te aha e faaoaoa i te nunaa o te Atua i teie mahana? (b) E nafea te mau metua e matahiapo e tauturu ai i te feia apî ia taa eaha te auraa o te bapetizoraa?

 UA PARAU te hoê matahiapo ia Christopher, 12 matahiti to ˈna: “Ua ite au ia oe mai to oe fanau-raa-hia mai. Te oaoa nei au i te faaroo e te hinaaro ra oe ia bapetizohia oe. Te hinaaro nei au e ani ia oe, ‘No te aha oe i rave ai i teie taahiraa?’” E tumu maitai i ui ai teie matahiapo i teie uiraa. Mea oaoa ia ite e tausani feia apî e bapetizohia ra i te mau matahiti atoa. (Koh. 12:1) Ia papu râ i te mau metua Kerisetiano e te mau matahiapo o te amuiraa e te rave ra te feia apî i ta ratou iho faaotiraa e ua taa ia ratou eaha te auraa o te bapetizoraa.

2 I roto i te Bibilia, te haapii ra tatou e o te pûpûraa e te bapetizoraa te haamataraa o te hoê oraraa apî no te hoê Kerisetiano. E hopoi mai teie oraraa apî e rave rahi haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova ra e oia atoa i te patoiraa no ǒ mai ia Satani ra. (Mas. 10:22; Pet. 1, 5:8) No reira, mea titauhia i te mau metua Kerisetiano ia rave i te taime no te haapii i ta ratou mau tamarii eaha mau te auraa ia riro ei pǐpǐ a te Mesia. Aita anaˈe to te feia apî e metua Kerisetiano, e tauturu te mau matahiapo ia ratou ma te here ia taa eaha te auraa te pûpûraa e te bapetizoraa. (A taio i te Luka 14:27-30.) Mea titauhia te faaineineraa no te patu i te hoê fare tahua. No te feia apî atoa, mea titauhia te faaineineraa hou ratou a bapetizohia ˈi a nehenehe atu ai e tavini ia Iehova ma te taiva ore e “tae noa ˈtu i te hopea.” (Mat. 24:13) E hiˈo anaˈe eaha te nehenehe e tauturu i te feia apî ia rave i te faaotiraa e tavini ia Iehova e a muri noa ˈtu.

3. (a) Eaha ta te mau parau a Iesu e Petero e haapii mai ra no nia i te faufaaraa o te bapetizoraa? (Mat. 28:19, 20; Pet. 1, 3:21) (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa mai e no te aha?

3 E taata apî anei oe o te hinaaro ra ia bapetizohia oe? Mai te peu e e, e fa maitai roa te reira! E fanaˈoraa taa ê ia bapetizohia ei Ite no Iehova. E titauraa atoa teie no te Kerisetiano, e e taahiraa faufaa roa no te feia o te ora mai i te roaraa o te ati rahi. (Mat. 28:19, 20; Pet. 1, 3:21) Ia bapetizohia oe, te faaite ra oe e ua euhe oe i te tavini ia Iehova e a muri noa ˈtu. Te hinaaro ra oe e tapea i ta oe i euhe, e tauturu mai ïa te mau uiraa i muri nei ia oe ia ite e ua ineine anei oe no te bapetizoraa: (1) E feruriraa paari anei to ˈu no te rave i te faaotiraa? (2) Te hinaaro mau ra anei au e na reira? (3) Te taa ra anei ia ˈu i te auraa o te pûpûraa ia Iehova? E hiˈopoa mai tatou i teie mau uiraa.

E FERURIRAA PAARI ANEI TO OUTOU?

4, 5. (a) No te aha e ere te bapetizoraa no te feia anaˈe mea paari aˈe? (b) Eaha te auraa te riroraa ei taata feruriraa paari no te hoê Kerisetiano?

4 Aita te Bibilia e parau ra e o te feia anaˈe mea paari aˈe aore ra o tei naea te hoê faito matahiti te nehenehe e bapetizohia. Te taio ra tatou: “E itea te tamaiti i tona ra mau hinaaro, ua mâ anei e ua tia anei tana mau ohipa.” (Mas. 20:11, Te Bibilia Moˈa V.C.J.S., 1976) E nehenehe atoa ïa te hoê tamarii e taa eaha te auraa e rave i te mea maitai e ia pûpû ia ˈna iho no to ˈna Atua poiete. E taahiraa faufaa te bapetizoraa e te tano atoa no te feia o tei haapapu e e feruriraa paari to ratou e o tei pûpû ia ratou iho ia Iehova.—Mas. 20:7.

5 Eaha te auraa te riroraa ei taata feruriraa paari? Aita te reira i taaihia i te matahiti o te hoê taata aore ra i te tupuraa o te tino. Te parau ra te Bibilia e ua faaineine te hoê taata feruriraa paari i to ˈna “puai haroaroaraa” no te ite i te taa-ê-raa i rotopu i te mea maitai e te mea ino. (Heb. 5:14) Ua ite te hoê taata feruriraa paari eaha te mea maitai e ua faaoti oia i roto i to ˈna aau ia na reira. E ere ïa i te mea ohie ia turai ia ˈna ia rave i te mea ino. E eita oia e titau noa ia parau te hoê taata ia ˈna eaha te mea tano ia rave. Mea tano ia manaˈo e e rave iho â te hoê taata apî o te bapetizo-noa-hia ra i te mea maitai, noa ˈtu aita to ˈna mau metua aore ra te tahi atu mau taata paari i pihaiiho ia ˈna.—A hiˈo atoa i te Philipi 2:12.

6, 7. (a) A faataa na i te tautooraa ta Daniela i rave a ora ˈi oia i Babulonia. (b) Mea nafea Daniela i te faaiteraa i te huru feruriraa paari?

6 E nehenehe anei te hoê taata apî e faaite i tera huru feruriraa paari? A hiˈo na i te hiˈoraa o Daniela. E taurearea paha oia a ravehia ˈi oia i to ˈna mau metua ra no te afai i Babulonia. Tei rotopu atura ïa Daniela i te feia aita e auraro ra i ta te Atua mau faaueraa. E hiˈo roa anaˈe i te tupuraa o Daniela. Mea haapao-maitai-hia oia i Babulonia. O ˈna hoê o te mau taurearea o tei maiti-maitai-hia no te tavini i te arii. (Dan. 1:3-5, 13) E au ra e e tiaraa maitai aˈe to Daniela i Babulonia ta ˈna e ore roa ˈtu paha e fanaˈo i Iseraela.

7 Ua aha o Daniela? Ua vaiiho anei oia i te feia no Babulonia ia taui ia ˈna aore ra ia haaparuparu i to ˈna faaroo? Aita roa ˈtu! Te parau ra te Bibilia, a ora ˈi Daniela i Babulonia, ua faaoti oia i roto i to ˈna aau ‘eiaha ia viivii i te tufaa maa a te arii,’ e e faaatea ê mai i te mau ohipa o tei niuhia i te haamoriraa hape. (Dan. 1:8) Tera te huru feruriraa paari mau!

Eita te hoê taata feruriraa paari e haa mai te hoê hoa o te Atua i te Piha a te Basileia e mai te hoê hoa o teie nei ao i te fare haapiiraa (A hiˈo i te paratarafa 8)

8. Eaha ta oe e haapii mai i te hiˈoraa o Daniela?

8 Eaha ta oe e haapii mai i te hiˈoraa o Daniela? E mau papu te hoê taata apî feruriraa paari i roto i ta ˈna tiaturiraa noa ˈtu te mau tupuraa fifi. Eita oia e haa mai te hoê moo û rau o te tauiui noa i te û ia au te vahi tei reira oia. Eita oia e haa mai te hoê hoa o te Atua i te Piha a te Basileia e mai te hoê hoa o teie nei ao i te fare haapiiraa. E vai taiva ore râ oia noa ˈtu e te tamatahia ra oia.—A taio i te Ephesia 4:14, 15.

E mau papu te hoê taata apî feruriraa paari i roto i ta ˈna tiaturiraa noa ˈtu te mau tupuraa fifi

9, 10. (a) E nafea te hoê taata apî e faufaahia ˈi i te feruriraa i nia i to ˈna huru i te taime hopea a tamatahia ˈi to ˈna faaroo? (b) Eaha te auraa o te bapetizoraa?

9 Mea papu e taata tia ore tatou pauroa. I te tahi mau taime, e hape te feia apî e te feia paari atoa. (Koh. 7:20) Ia hinaaro râ outou ia bapetizohia outou, mea maitai ia ite outou i teihea faito e auraro ai i ta Iehova mau faaueraa. A ui, ‘Ua auraro noa anei au ia Iehova i te hoê area taime e tae roa mai i teie mahana?’ A feruri na ua aha oe i te taime hopea a tamatahia ˈi to oe faaroo. Ua nehenehe anei ta oe e faaoti eaha te ohipa tano e rave? Mai ia Daniela, ua faaitoito anei te tahi taata ia oe ia faaohipa i to oe aravihi i roto i te ao a Satani? Mai te peu e mea anaanatae mau te reira, te taa ra anei ia oe eaha mau to Iehova hinaaro?—Eph. 5:17.

10 No te aha mea faufaa ia taa ia tatou i te mau pahonoraa o teie mau uiraa? No te mea e tauturu te reira ia outou ia taa i te faufaaraa mau o te bapetizoraa. E haapapu te bapetizoraa ia vetahi ê e mea faufaa roa ta outou i euhe ia Iehova. Ua euhe outou e here ia ˈna e e tavini ia ˈna e a muri noa ˈtu ma to outou aau atoa. (Mar. 12:30) Ia faaoti ïa te feia o te hinaaro ia bapetizohia ratou ia tapea i ta ratou i euhe ia Iehova.—A taio i te Koheleta 5:4, 5.

NO OUTOU IHO Â ANEI TERA HINAARO?

11, 12. (a) Ia papu i te hoê taata o te hinaaro ra ia bapetizohia o ˈna i te aha? (b) Eaha te tauturu ia outou ia tapea i te hoê manaˈo tano i nia i te faanahoraa o te bapetizoraa?

11 Te parau ra te Bibilia e tavini te nunaa o Iehova, oia atoa te feia apî ia ˈNa ma te aau tae. (Sal. 110:3) No reira, ia papu i te feia o te hinaaro ra ia bapetizohia ratou e no ratou iho â tera hinaaro. E nehenehe te reira e turai ia outou ia hiˈopoa maite i ta outou e hinaaro ra, mai te peu iho â ra ua paari outou i roto i te hoê utuafare Ite no Iehova.

12 A paari mai ai outou, aita i ore e ua ite outou e rave rahi taata tei bapetizohia, peneiaˈe vetahi o to outou mau hoa e to outou iho mau taeae e tuahine. A haapao maitai râ eiaha outou e haamata i te feruri e mea titauhia ia bapetizohia outou no te mea noa ua naea to outou matahiti aore ra te bapetizohia ra vetahi. E nafea e papu ai ia outou e hoê â manaˈo to outou e to Iehova i te bapetizoraa? A rave i te taime no te feruri maite no te aha mea faufaa te bapetizoraa. E ite outou e rave rahi tumu i roto i teie tumu parau e i roto atoa i to muri mai tumu parau.

13. E nafea outou e parau mai te peu e no roto mai iho â i to outou aau te faaotiraa ia bapetizohia outou?

13 Hoê ravea e nehenehe ai outou e parau e no roto mai iho â i to outou aau te faaotiraa ia bapetizohia outou, o te hiˈopoaraa ïa i ta outou mau pure. Ehia taime e pure ai outou ia Iehova? Mea taa maitai anei ta outou mau pure? E faaite te mau pahonoraa o teie mau uiraa mai teihea to outou auhoaraa e o Iehova. (Sal. 25:4) E rave rahi taime to Iehova horoaraa i te mau pahonoraa i ta tatou mau pure i roto i te Bibilia. Hoê ravea e nehenehe ai outou e parau e te hinaaro mau ra outou e haafatata ia Iehova e e tavini ia ˈna ma to outou aau atoa, o te hiˈopoaraa ïa i ta outou porotarama haapiiraa. (Ios. 1:8) A uiui, ‘E rave tamau anei au i ta ˈu iho haapiiraa Bibilia? E apiti anei au ma te aau tae i te arui haamoriraa utuafare?’ E tauturu mai te mau pahonoraa o teie mau uiraa ia outou ia ite mai te peu e no outou iho â tera hinaaro ia bapetizohia outou.

TE AURAA O TE PÛPÛRAA

14. A faataa i te taa-ê-raa i rotopu i te pûpûraa e te bapetizoraa.

14 Eita paha te tahi feia apî e taa maitai i te taa-ê-raa i rotopu i te pûpûraa e te bapetizoraa. E parau paha vetahi e ua pûpû aˈena ratou i to ratou ora ia Iehova e aita râ ratou i ineine atura ia bapetizohia ratou. E nehenehe anei e na reira? Te hoê pûpûraa, o te hoê ïa pure ta tatou ia Iehova ma te euhe e tavini ia ˈna e a muri noa ˈtu. Ia bapetizohia outou, e faaite outou ia vetahi ê e ua pûpû aˈena outou ia outou iho ia Iehova. No reira, hou outou a bapetizohia ˈi, mea titauhia ia taa ia outou i te auraa ia pûpû ia outou iho ia Iehova.

15. Eaha te auraa o te pûpûraa?

15 Ia pûpû outou i to outou ora ia Iehova, te auraa ïa e o outou to ˈna mau taata. Ua euhe outou e o te taviniraa ia ˈna te mea faufaa roa ˈˈe o to outou oraraa. (A taio i te Mataio 16:24.) E ere tera euhe i te Atua i te ohipa hauti! (Mat. 5:33) E nafea outou e faaite ai e ua ite outou e no Iehova outou i teie nei eiaha râ no outou iho?—Roma 14:8.

16, 17. (a) A faataa eaha te auraa no Iehova tatou. (b) Eaha te auraa mau no te hoê taata te pûpûraa ia ˈna iho?

16 A feruri na i teie hiˈoraa. Ua horoa te hoê hoa na oe i te hoê pereoo ei ô. E horoa oia i te mau parau faturaa o te pereoo ma te parau: “No oe teie pereoo.” Tera râ, e parau atu to oe hoa: “E tapea râ vau i te taviri pereoo, na ˈu e faahoro e ere na oe.” Eaha to oe manaˈo no nia i tera ô? Eaha to oe huru no nia i to oe hoa o tei horoa mai i te pereoo?

17 Ia pûpû te hoê taata i to ˈna ora ia Iehova, e parau oia i te Atua: “Te horoa ˈtu nei au i to ˈu ora. E taata vau no oe.” E tiaraa to Iehova no te titau ia tapea iho â tera taata i ta ˈna i euhe. Eaha te tupu ia haamata tera taata i te faaroo ore ia Iehova ma te haamatau omoe noa i te hoê taata aita e tavini ra i te Atua? Aore ra e farii oia i te hoê ohipa o te taotia i to ˈna taime i roto i te taviniraa aore ra e haafifi ia ˈna ia ore oia e apiti tamau i te mau putuputuraa a te amuiraa? Eita tera taata e tapea faahou i ta ˈna i euhe ia Iehova. Mai te mea ra e te tapea ra tera taata i te taviri pereoo. Ia pûpû tatou i to tatou ora ia Iehova, te parau ra tatou ia ˈna, “No oe to ˈu ora, e ere no ˈu.” E rave noa iho â ïa tatou i ta Iehova e ani mai, noa ˈtu e ere to tatou iho hinaaro te reira. E pee anaˈe i te hiˈoraa o Iesu o tei parau: “I pou mai nei hoi au mai te raˈi mai e haapao i to tei tono mai ia ˈu nei hinaaro, eiaha to ˈu iho hinaaro.”—Ioa. 6:38.

E ere te bapetizoraa i te ohipa hauti e e fanaˈoraa taa ê atoa te reira

18, 19. (a) Mea nafea te manaˈo o Rose e o Christopher e faataa ˈi e e fanaˈoraa taa ê te bapetizoraa o te haamaitaihia? (b) Eaha to oe manaˈo no nia i te fanaˈoraa taa ê o te bapetizoraa?

18 Mea papu, e ere te bapetizoraa i te ohipa hauti. E fanaˈoraa taa ê te pûpûraa ia tatou iho ia Iehova e ia bapetizohia tatou. Eita te feia apî o te here ra ia Iehova e o te taa ra i te auraa e pûpû ia ratou iho e haamarirau i te pûpû i to ratou ora i te Atua e i te bapetizohia. Aita ratou e tatarahapa i ta ratou faaotiraa. Ua parau te hoê taurearea o Rose te iˈoa, o tei bapetizohia: “Ua here au ia Iehova. E aita vau i oaoa aˈenei mai tera, maori râ i te taviniraa ia ˈna. Aita vau i papu roa aˈenei i te mau mea atoa o to ˈu oraraa, maori râ i ta ˈu faaotiraa ia bapetizohia vau.”

19 E o Christopher o tei faahitihia i te omuaraa o teie tumu parau? Eaha to ˈna huru no nia i ta ˈna faaotiraa i te bapetizo-raa-hia o ˈna i te 12raa o to ˈna matahiti? Ua oaoa oia i te raveraa i teie faaotiraa. Ua haamata i te tavini ei pionie tamau i te 17raa o to ˈna matahiti e ua riro mai oia ei tavini tauturu i te 18raa o to ˈna matahiti. I teie mahana, te tavini ra oia i te Betela. Te parau ra oia: “E faaotiraa tano te bapetizoraa. Te oaoa nei au i te ohipa ta ˈu e rave ra no Iehova e no ta ˈna faanahonahoraa.” Ia hinaaro outou ia bapetizohia outou, e nafea outou e faaineine ai ia outou? E pahono mai te tumu parau i muri mai i teie uiraa.