Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nafea tatou e haapuai ai i to tatou auhoêraa Kerisetiano?

E nafea tatou e haapuai ai i to tatou auhoêraa Kerisetiano?

“No ˈna hoi te au-maite-raa o te tino atoa ra, e i te haa amuiraa.”—EPH. 4:16, New World Translation.

HIMENE: 53, 107

1. Eaha tei itehia i roto i ta te Atua mau ohipa mai te omuaraa mai â?

 UA VAI te auhoêraa i rotopu ia Iehova e Iesu i te omuaraa o te poieteraa e tae roa mai i teie mahana. Ua ohipa Iesu e o ˈna e “tei pihaiiho hoi [oia] ia ˈna i reira mai te tamaiti faaamu,” aore ra rave ohipa aravihi. (Mas. 8:30) Ua haa amui atoa te mau tavini a Iehova i roto i te ohipa i titauhia ia ratou ia rave. Ei hiˈoraa, ua hamani amui o Noa e to ˈna utuafare i te araka. I muri aˈe, ua haa amui te mau Iseraela no te patu i te sekene, no te tatara i te reira e no te hopoi mai te hoê vahi tae atu i te tahi atu vahi. I te hiero, ua himene ratou e ua hauti amui ratou i te mau upaupa no te arue ia Iehova na roto i te mau himene nehenehe mau. Ua rave te nunaa o Iehova i teie mau ohipa no te mea ua haa amui ratou.—Gen. 6:14-16, 22; Num. 4:4-32; Par. 1, 25:1-8.

2. (a) Eaha te mea faahiahia no nia i te mau Kerisetiano o te senekele matamua? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e pahono?

2 Ua haa amui te mau Kerisetiano o te senekele matamua. Ua faataa te aposetolo Paulo e noa ˈtu mea taa ê to ratou mau aravihi e ta ratou mau hopoia, ua vai te auhoêraa i rotopu ia ratou. Ua pee ratou paatoa i to ratou aratai, Iesu Mesia. Ua faaau Paulo ia ratou i te hoê tino e e rave rahi tuhaa taa ê o te ohipa amui ra. (A taio i te Korinetia 1, 12:4-6, 12.) E i teie mahana ïa? E nafea tatou e haa amui ai e vetahi ê i roto i te pororaa, i te amuiraa e i roto i te utuafare?

E HAA AMUI I ROTO I TE OHIPA PORORAA

3. Eaha ta te aposetolo Ioane i ite orama?

3 I te senekele matamua, ua ite orama te aposetolo Ioane e hitu melahi o te faaoto ra i te mau pu. I te faaotoraa te pae o te melahi i te pu, ua ite Ioane “i te hoê fetia no nia mai i te raˈi i te mairiraa i nia i te fenua nei.” Ua faaohipa teie “fetia” i te hoê taviri no te tatara i te opani o te hoê apoo hohonu e te poiri. A tahi, ua itehia te hoê au auahi meumeu mai te apoo atu, i muri iho, ua haere mai te mau akaride mai roto mai i te au auahi. Aita te mau akaride i tuino i te mau tumu raau aore ra raau rii, i te feia râ “aore te tapao a te Atua i nia iho i to ratou rae.” (Apo. 9:1-4) Ua ite Ioane e e nehenehe te mau akaride e tuino e rave rahi tuhaa, ta ratou ïa i rave i Aiphiti i te tau o Mose. (Exo. 10:12-15) Te mau akaride ta Ioane i ite, o te mau Kerisetiano faatavaihia ïa o te poro ra i te hoê poroi puai mau no te faahapa i te haapaoraa hape. E na mirioni taata o te tiai ra i te ora i te fenua nei, ua apiti atu ratou. Ua haa amui ratou ia vai te auhoêraa i roto i te ohipa pororaa. Ua tauturu teie ohipa i te taata e rave rahi ia faarue i te haapaoraa hape e no te tiamâ mai i ta Satani faatereraa.

Te poro nei tatou na te ao atoa nei no te mea te haa amui ra tatou te tahi i te tahi

4. Eaha te ohipa e titauhia ra i te nunaa o te Atua ia rave, e eaha te ravea otahi e nehenehe ai ratou e na reira?

4 Ta tatou hopoia, o te pororaa ïa i te “evanelia” i te taata na te ao atoa nei hou te hopea e tae mai ai. E ere te ohipa nainai! (Mat. 24:14; 28:19, 20) E titau manihini tatou i te feia o tei “poihâ” ra ia inu i te “pape ora,” oia hoi, e haapii tatou i te pue parau mau Bibilia i te feia o te hinaaro ra e taa i te reira. (Apo. 22:17) E nehenehe noa râ tatou e na reira ia ‘au maite te tino atoa’ e ia haa amui tatou i roto i te amuiraa.—Eph. 4:16.

5, 6. E nafea tatou e hoê ai ia poro tatou i te parau apî oaoa?

5 Ia naea ia tatou e rave rahi taata, mea titauhia ia faanaho maitai ia tatou i roto i te ohipa pororaa. Na te aratairaa a te amuiraa e tauturu ia tatou ia na reira. I muri aˈe i te putuputuraa o te taviniraa, e haere tatou e poro i te parau apî oaoa o te Basileia i te taata. E pûpû atoa tatou i te mau papai Bibilia ia ratou. Ua opere hoi tatou e mirioni papai na te ao atoa nei. I te tahi mau taime, e anihia tatou ia apiti i te mau opereraa taa ê. Ia rave outou i tera ohipa, e tahoê outou e i na mirioni taata na te ao nei o te poro atoa ra i te hoê â poroi! Te haa atoa ra outou e te mau melahi, o te tauturu ra i te nunaa o te Atua no te poro i te parau apî oaoa.—Apo. 14:6.

6 Auê te faahiahia i te taio i roto i te Buka matahiti no nia i te ohipa pororaa o te ravehia ra na te ao nei! A haamanaˈo i to tatou auhoêraa na te ao atoa nei ia titau manihini tatou i te taata i ta tatou mau tairururaa. I reira, e faaroo tatou i te hoê â haamaramaramaraa. E faaitoito mai te mau oreroraa parau, hautiraa taata ora e te mau faahiˈoraa ia tatou ia horoa ˈtu i te mea maitai roa ˈˈe na Iehova. E tahoê atoa tatou e to tatou mau taeae e tuahine na te ao nei ia apiti tatou i te Oroa haamanaˈoraa i te mau matahiti atoa. (Kor. 1, 11:23-26) E putuputu tatou paatoa i te hoê â mahana, i te 14 no Nisana, i muri aˈe i te taperaa mahana no te faaite i to tatou mauruuru no ta Iehova i rave no tatou e no te auraro i te faaueraa a Iesu. E i te mau hebedoma na mua ˈtu te Oroa haamanaˈoraa, e ohipa amui tatou no te titau manihini i te taata e rave rahi ia apiti mai ratou i teie tupuraa faufaa mau.

7. Ia ohipa amui tatou, eaha tei itehia?

7 Mea iti roa ta te hoê akaride e nehenehe e rave o ˈna anaˈe. Ahani o tatou noa anaˈe te poro ra, eita e naea pauroa te taata i te porohia. No te mea râ te ohipa amui nei tatou, e nehenehe ta tatou e aparau i e mirioni taata no nia ia Iehova e e tauturu ia vetahi ê ia arue e ia faahanahana ia ˈna.

E HAA AMUI I ROTO I TE AMUIRAA

8, 9. (a) Eaha te hiˈoraa ta Paulo i faaohipa no te haapii i te mau Kerisetiano ia vai hoê? (b) E nafea tatou e haa amui ai e te amuiraa?

8 Ua faataa Paulo i to Ephesia mea nafea te amuiraa e faanahohia ˈi e ua parau oia i te mau melo atoa o te amuiraa e mea titauhia “ia tupu i te auraa . . . i te mau mea atoa.” (A taio i te Ephesia 4:15, 16.) Ua faaohipa Paulo i te hiˈoraa o te hoê tino no te faataa e e nehenehe te mau Kerisetiano taitahi e tauturu i te amuiraa ia vai hoê noa e e pee ia Iesu, te Aratai o te amuiraa. Ua parau oia e e ohipa amui te mau tuhaa atoa o te tino i te “mau tiaatiraa atoa.” No reira, ei taata apî aore ra mea paari, mea maitai anei to tatou ea aore ra aita, eaha te tia ia tatou taitahi ia rave?

E nafea outou e nehenehe ai e tauturu i te amuiraa ia vai hoê noa?

9 Ua maiti Iehova i te mau matahiapo no te aratai i te amuiraa e te hinaaro ra oia ia faatura tatou ia ratou e ia pee i te aratairaa ta ratou e horoa mai. (Heb. 13:7, 17) I te tahi taime, e ere i te mea ohie ia na reira. E nehenehe râ tatou e ani i ta Iehova tauturu. E tauturu mai to ˈna varua moˈa ia auraro tatou i te mau aratairaa atoa ta te mau matahiapo e horoa mai. A feruri i te tauturu ta te amuiraa e fanaˈo ia faaite tatou i te haehaa e ia haa amui e te mau matahiapo. E vai hoê ïa ta tatou amuiraa e e rahi mai to tatou here no vetahi ê.

10. E nafea te mau tavini tauturu e tauturu ai i te amuiraa ia vai hoê? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

10 E tauturu atoa te mau tavini tauturu ia vai hoê te amuiraa. Te haa rahi nei ratou no te tauturu i te mau matahiapo e te mauruuru nei tatou no te mau mea atoa ta ratou e rave ra. Ei hiˈoraa, ia papu i te mau tavini tauturu e ua navai te mau papai no te faaohipa i roto i te taviniraa e e farii ratou i te feia e haere mai i ta tatou mau putuputuraa. Te haa rahi atoa ra ratou no te tataî i te Piha a te Basileia e ia vai mâ te reira. Ia haa amui tatou e teie mau taeae, e vai hoê ïa tatou e e tavini tatou ia Iehova ma te naho maitai.—A hiˈo i te Ohipa 6:3-6.

11. Eaha ta te feia apî e rave no te tauturu i te amuiraa ia vai hoê?

11 Ua haa rahi te tahi mau matahiapo i roto i te amuiraa e rave rahi matahiti. Eita râ paha ta ratou e nehenehe faahou e rave mai na mua ˈtu no to ratou matahiti rahi. E nehenehe te mau taeae apî e tauturu atu. Ia faaineinehia ratou, e nehenehe ratou e amo hau atu â hopoia i roto i te amuiraa. E ia haa rahi te mau tavini tauturu, e nehenehe ratou e tavini ei matahiapo i muri aˈe. (Tim. 1, 3:1, 10) Te vai ra te mau matahiapo apî o tei haere atu â i mua i te pae varua. Te tavini nei ratou i teie nei ei tiaau haaati e e tauturu ratou i te mau taeae e tuahine i roto e rave rahi amuiraa. E mauruuru roa tatou ia ite i te feia apî o te ineine i te tavini i te mau taeae e tuahine.—A taio i te Salamo 110:3 i roto i te nota; [1] Koheleta 12:1.

E HAA AMUI I ROTO I TE UTUAFARE

12, 13. Eaha te nehenehe e tauturu i te utuafare taatoa ia haa amui?

12 E nafea tatou e tauturu ai i te mau melo o to tatou utuafare ia haa amui? E nehenehe ta tatou arui haamoriraa utuafare i te mau hebedoma atoa e tauturu ia tatou. Ia rave te mau metua e te tamarii i te taime no te haapii amui no nia ia Iehova, e rahi roa mai to ratou here te tahi i te tahi. I te arui haamoriraa utuafare, e nehenehe ratou e rave i te tahi faahiˈoraa no nia i ta ratou e parau i roto i te taviniraa a ineine maitai atu ai ratou. Ia faaroo ratou i te mau melo taitahi ia paraparau no nia i te parau mau e ia ite ratou e te here ra te taatoaraa o te utuafare ia Iehova e te hinaaro ra e faaoaoa ia ˈna, e piri atu â ratou te tahi i te tahi.

Ia here te hoê tane e ta ˈna vahine ia Iehova e ia tavini raua ia ˈna, e ite raua i te oaoa e te auhoêraa i roto i to raua faaipoiporaa

13 E nafea te hoê tane e ta ˈna vahine e haa amui ai? (Mat. 19:6) Ia here raua toopiti ia Iehova e ia tavini amui raua, e ite raua i te oaoa e te auhoêraa i roto i to raua faaipoiporaa. E tia ia raua ia faaite i te here te tahi i te tahi, mai ia Aberahama raua Sara, Isaaka raua Rebeka e Elikana raua Hana i na reira. (Gen. 26:8; Sam. 1, 1:5, 8; Pet. 1, 3:5, 6) Ia na reira te tane e te vahine, e vai hoê raua te tahi i te tahi e e piri atu â raua ia Iehova.—A taio i te Koheleta 4:12.

E nehenehe te haamoriraa utuafare e tauturu i te feia apî e te mea paari ia piri atu â ratou (A hiˈo i te paratarafa 12, 15)

14. Aita anaˈe ta oe tane aore ra ta oe vahine e tavini ra ia Iehova, eaha ta oe e rave ia puai noa to orua faaipoiporaa?

14 Te parau ra te Bibilia ma te papu e aita e tia ia tatou ia faaipoipo i te hoê taata aita e tavini ra ia Iehova. (Kor. 2, 6:14) Tera râ, te vai ra te mau taeae e tuahine o tei faaipoipo i te hoê taata e ere i te Ite no Iehova. Ua haapii vetahi i te parau mau i muri aˈe i te faaipoiporaa e aita to ratou apiti i riro mai ei Ite no Iehova. Ua faaipoipo paha vetahi i te hoê tavini a Iehova e i muri iho râ, ua faarue ta ratou tane aore ra vahine i te amuiraa. I roto i teie mau tupuraa, e rave te mau Kerisetiano i te mau tutavaraa ia puai noa to ratou faaipoiporaa ma te auraro i te aˈoraa a te Bibilia. I te tahi taime, e riro te reira ei mea fifi. Ei hiˈoraa, ua tavini amui Mary, e ta ˈna tane o David, ia Iehova. I muri iho, ua faaea o David i te haere i te mau putuputuraa. Area o Mary, ua tamata oia i te riro mai ei vahine maitai e e faaite i te mau huru maitatai Kerisetiano. Ua haapii atoa oia i ta ˈna e ono tamarii no nia ia Iehova e ua haere tamau i te mau putuputuraa e te mau tairururaa. E rave rahi matahiti i muri aˈe, a paari mai ai te mau tamarii e a faarue ai i te fare, ua tamau o Mary i te tavini ia Iehova noa ˈtu mea fifi roa no ˈna. I muri iho râ, ua haamata faahou David i te taio i te mau vea ta Mary i vaiiho na ˈna. I roto i tera mau taime, ua haamata faahou oia i te haere i te tahi o te mau putuputuraa. Ua tamau ta ˈna mootua e ono matahiti to ˈna, i te tapea i te parahiraa no ˈna e aita anaˈe David e tae i te putuputuraa e parau teie tamaiti, “Ua mihi au ia oe i te putuputuraa i teie mahana, papa ruau.” Ua hoˈi mai o David ia Iehova ra 25 matahiti i muri aˈe e te oaoa faahou nei oia e ta ˈna vahine i te tavini amui ia Iehova.

15. E nafea te feia mea maoro i te faaipoiporaa e tauturu ai i te feia faaipoipo apî?

15 Te aro ra Satani i te mau utuafare i teie mahana. Tera hoê o te tumu e ohipa amui ai te hoê tane e vahine o te tavini ra ia Iehova. Noa ˈtu ehia maororaa oe i te faaipoiporaa, a feruri i ta oe e nehenehe e parau aore ra e rave no te haapuai i to orua faaipoiporaa. Mai te peu e mea maoro orua i te faaipoiporaa, e nehenehe orua e riro mai ei hiˈoraa maitai no te feia faaipoipo apî. E hinaaro paha orua e titau manihini i na hoa faaipoipo apî ia apiti i ta orua arui haamoriraa utuafare. E ite raua e noa ˈtu e ehia matahiti i te faaipoiporaa, mea titauhia ia faaite te hoê tane e ta ˈna vahine i te here te tahi i te tahi e ia vai hoê.—Tito 2:3-7.

“E HAERE TATOU I NIA I TE MOUˈA O IEHOVA”

16, 17. Eaha ta te mau tavini o te Atua o tei hoê e tiai ru nei?

16 I to te mau Iseraela haereraa i Ierusalema no te mau oroa, ua ohipa amui ratou. Ua faaineine ratou i te mau mea atoa o te hinaarohia no tera tere. I muri iho, ua ratere amui ratou e ua tauturu te tahi i te tahi. I te hiero, ua arue e ua haamori amui ratou pauroa ia Iehova. (Luka 2:41-44) I teie mahana, a faaineine ai tatou no te ora i roto i te ao apî, mea titauhia ia vai hoê e ia haa amui tatou. E nehenehe anei ta oe e feruri e nafea oe e rave hau atu â?

17 Tei roto tatou i te hoê ao te vai ra te aimârôraa i nia e rave rahi mea. Te mauruuru roa râ tatou e ua tauturu mai Iehova ia tatou ia fanaˈo i te hau e ia taa i te parau mau! Te haamori ra to ˈna nunaa na teie ao atoa nei ia ˈna mai ta ˈna i hinaaro. I teie tau hopea iho â râ, mea hoê mau â te nunaa o Iehova. Mai ta Isaia e Mika i tohu, e haere amui tatou i “te mouˈa o Iehova.” (Isa. 2:2-4; a taio i te Mika 4:2-4.) Auê ïa tatou i te oaoa i a muri aˈe ia ‘au maite’ e ia haa amui tatou no te haamori ia Iehova!

^ [1] (paratarafa 11) Salamo 110:3 (NWT): “E turu to nunaa ia oe ma te aau tae i te mahana e aratai ai oe i to nuu i te tamaˈi. Ma te moˈa nehenehe mau e haere mai ai ia oe ra to feia apî e au i te topata pape o te aahiata.”