Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“Ua ite outou i teie mau mea, e oaoa outou ia rave outou i te reira”

“Ua ite outou i teie mau mea, e oaoa outou ia rave outou i te reira”

“Ta ˈu maa, o te raveraa ïa i te hinaaro o tei tono mai ia ˈu e te faaotiraa i ta ˈna ohipa.”—IOA. 4:34.

HIMENE: 80, 35

1. E nafea te huru miimii o te ao e nehenehe ai e tamata i to tatou haehaa?

 NO TE aha e ere i te mea ohie ia haapao i ta tatou e haapii ra i roto i te Parau a te Atua? Te tahi tumu, e titauhia te haehaa no te rave i te mea maitai. I teie “mau mahana hopea,” mea fifi ia vai haehaa noa no te mea “e haapao noa te taata ia ratou iho, e nounou i te moni, e faaahaaha, e teoteo” e “e haavî ore ia ratou iho.” (Tim. 2, 3:1-3) Ei tavini no te Atua, ua ite tatou mea ino tera mau huru. E au ra râ e te maitai e te oaoa mau ra te feia mai tera to ratou huru. (Sal. 37:1; 73:3) E ui paha ïa tatou, ‘Mea hoona iho â anei ia imi i te maitai o vetahi ê na mua? E faatura noa mai anei te taata ia faahaehaa vau ia ˈu?’ (Luka 9:48) Ia vaiiho tatou i te huru miimii o te ao ia ohipa i nia ia tatou, e haafifi te reira i to tatou auhoaraa e te mau taeae e eita te taata e ite papu e Kerisetiano tatou. Ia haapii e ia pee râ tatou i te hiˈoraa o te mau tavini haehaa o te Atua, e faufaahia ïa tatou.

2. Eaha ta tatou e haapii mai i te hiˈoraa o te mau tavini taiva ore o te Atua i tahito?

2 I tahito, eaha tei tauturu i te mau tavini taiva ore o te Atua ia riro ei hoa no ˈna? Eaha te tumu Iehova i mauruuru ai ia ratou? Mea nafea i noaa ˈi ia ratou te puai no te rave i te mea maitai? E puaihia to tatou faaroo ia taio e ia feruri maite i to ratou aamu i roto i te Bibilia.

E NAFEA IA PUAI NOA TO TATOU FAAROO?

3, 4. (a) Mea nafea o Iehova e haapii ai ia tatou? (b) Ia puai noa to tatou faaroo, no te aha eita e navai noa te ite?

3 Te horoa mai ra Iehova i te titauhia ia puai noa to tatou faaroo. No ǒ mai ia ˈna te mau aˈoraa e haapiiraa maitatai i roto i te Bibilia, ta tatou atoa mau papai, te jw.org, te JW Haapurororaa teata e te mau putuputuraa e tairururaa. Ua faataa râ Iesu eita e navai noa te ite. Ua na ô hoi oia: “Ta ˈu maa, o te raveraa ïa i te hinaaro o tei tono mai ia ˈu e te faaotiraa i ta ˈna ohipa.”Ioa. 4:34.

4 Ua riro te raveraa i te hinaaro o te Atua ei maa na Iesu. Mai te tino e oraora maitai i te maa maitatai, e puai atoa to tatou faaroo ia rave tatou i te hinaaro o te Atua. Aita anei outou i haere aˈenei i te putuputuraa no te pororaa ma te rohirohi, ua oaoa e ua itoitohia râ a hoˈi ai i te fare?

5. E nafea tatou e faufaahia ˈi ia noaa ia tatou te paari?

5 Ia rave tatou i ta Iehova e ani mai ra, ua noaa ïa ia tatou te paari e e rave rahi haamaitairaa ta tatou e fanaˈo. (Sal. 107:43) Te faataa ra hoi te Maseli 3:13-18, e oaoa te taata i noaa ia ˈna te paari, aita e ohipa ê atu e faito i te paari, e “raau ora oia i te feia e tapea ia ˈna; e o te mau maite ia ˈna ra e ao to ˈna.” Ua na ô Iesu: “Ua ite outou i teie mau mea, e oaoa outou ia rave outou i te reira.” (Ioa. 13:17) E oaoa te mau pǐpǐ a haapao noa ˈi ratou i ta Iesu i faaue atu ia rave. Na ta ˈna mau haapiiraa e to ˈna hiˈoraa e aratai i to ratou oraraa.

6. No te aha e titau-atoa-hia ia tamau i te faaohipa i ta tatou e haapii ra?

6 I teie mahana, e titau-atoa-hia ia tamau i te faaohipa i ta tatou e haapii ra. A feruri na i te tahi taata tataî matini, e mauhaa ta ˈna, e taoˈa no te mono e e ite to ˈna. E faufaahia o ˈna i tera mau mea atoa mai te peu noa e faaohipa oia i te reira. Mea maoro paha o ˈna i te raveraa i tera toroa, e titauhia râ ia ˈna ia tamau i te faaohipa i ta ˈna i haapii no te tataî maitai noa i te matini. I to tatou atoa haamataraa i te haapii i te parau mau, ua oaoa tatou i te haapao i ta tatou i taio i roto i te Bibilia. No te oaoa noa râ, mea tia ia tamau i te haapao i ta Iehova e haapii mai ra i te mau mahana atoa.

7. Eaha te titauhia ia rave no te huti mai i te haapiiraa i te mau hiˈoraa Bibilia?

7 I roto i teie haapiiraa, e hiˈo mai tatou te tahi mau tupuraa e ere i te mea ohie ia vai haehaa noa. E hiˈopoa tatou mea nafea te mau tavini haapao maitai i tahito i te vai haehaa-noa-raa. Eita râ e navai noa ia ite i ta ratou i rave, mea tia atoa ia feruri maite e ia faaohipa i te reira i roto i to tatou oraraa.

HOÊ Â FAITO TATOU PAATOA

8, 9. Eaha te haapii mai i te haehaa o Paulo i roto i te Ohipa 14:8-15? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

8 Te hinaaro ra te Atua “ia ora mai te mau huru taata atoa e ia noaa ia ratou te ite papu i te parau mau.” (Tim. 1, 2:4) Eaha to outou manaˈo i te feia o tei ore i haapii atu ra i te parau mau? Ua poro te aposetolo Paulo i te ati Iuda o tei ite ê na o vai Iehova. Ua poro atoa râ oia i te feia o tei haamori i te mau atua hape e ua tamata mau te reira i to ˈna haehaa.

9 I te tere mitionare matamua o Paulo, ua haere raua Baranaba i te oire o Lusetera. Ua faariro te feia no Lukaonia ia raua ei taata mana taa ê e pii atura i te iˈoa o to ratou mau atua, o Dia e o Hereme. Ua oaoa anei Paulo e Baranaba i ta ratou i rave? Ua manaˈo anei raua, ‘Auê te au ia faaauhia i te hamani-ino-raa ta tâua i farerei i na oire e piti na mua ˈtu! Teie te ravea ia atutu atu â te parau apî oaoa!’ Aita roa, ua huru ê roa Paulo e Baranaba i tuô ai raua: “No te aha outou e na reira ˈi? E taata noa hoi mâua mai ia outou.”—Ohi. 14:8-15.

10. No te aha aita Paulo raua Baranaba i manaˈo e mea hau aˈe raua i to Lukaonia?

10 A parau ai e taata noa raua, ua manaˈo Paulo e Baranaba i to raua huru tia ore. E ere te auraa e hoê â huru haamoriraa ta raua e ta to Lukaonia. Na te Atua i tono ia Paulo raua Baranaba ei mitionare. (Ohi. 13:2) Ua faatavaihia raua i te varua moˈa e ua fanaˈo i te hoê tiaturiraa faahiahia mau. E ere râ te auraa mea hau aˈe raua. Ua ite hoi na mitionare e piti e nehenehe atoa te feia no Lukaonia e fanaˈo i te haamaitairaa e ora i te raˈi ia farii ratou i te parau apî oaoa.

11. A poro ai, e nafea tatou ia faaite i te haehaa mai ia Paulo?

11 Teie te tahi ravea no te faaite e mea haehaa tatou. Mai ia Paulo, eiaha e manaˈo e mea hau aˈe tatou no te ohipa ta Iehova e tauturu mai ra ia rave i roto i te pororaa aore ra i te tahi atu tuhaa. E ui anaˈe ia tatou iho, ‘Eaha to ˈu huru i nia i te feia i roto i te tuhaa fenua? Mea maitiiti anei au i te taata?’ Na te ao nei, te imi ra te mau Ite no Iehova i te feia o te farii i te parau apî oaoa. E haapii atoa vetahi i te reo aore ra te peu a te nunaa taata ta te rahiraa e hiˈo ra e mea haihai. Eita roa ratou e manaˈo e mea maitai aˈe ratou i te feia ta ratou e poro ra. E tutava râ ratou i te taa i te huru o te taata no te tauturu e rave rahi atu â ia farii i te poroi o te Faatereraa arii.

A FAAHITI I TE IˈOA O VETAHI Ê I ROTO I TE PURE

12. Mea nafea Epaphera i te faaiteraa ua tâuˈa o ˈna ia vetahi ê?

12 Te tahi atu ravea no te faaite e mea haehaa tatou, o te pureraa ïa no “te feia i noaa ia ratou te hoê faaroo faufaa rahi mai to [t]atou,” oia hoi to tatou mau taeae e tuahine. (Pet. 2, 1:1) I te fare i tapeahia ˈi o ˈna i Roma, teie ta Paulo i papai i te mau Kerisetiano i Kolosa no nia ia Epaphera: “Te tutava maite ra oia no outou i roto i ta ˈna mau pure.” (Kol. 4:12) E toru anaˈe taime te Bibilia e faahiti ai ia Epaphera. Ua matau maitai teie taeae i to ˈna mau hoa Kerisetiano e ua haapeapea mau oia no ratou. Ua pii Paulo ia ˈna “to ˈu hoa i roto i te tapearaa,” ua faaruru atoa ïa Epaphera i te fifi. (Philem. 23) Noa ˈtu râ, ua tâuˈa o ˈna ia vetahi ê e ua tauturu atu. Ua pure Epaphera no to ˈna mau taeae e tuahine. E nehenehe atoa tatou e na reira ma te faahiti atoa i to ratou iˈoa. E mea puai mau â taua mau pure ra.—Kor. 2, 1:11; Iak. 5:16.

13. E nafea ia pee i te hiˈoraa o Epaphera?

13 A feruri o vai ta oe e faahiti i roto i te pure. Peneiaˈe, ua ite oe te faaruru ra te mau hoa i roto i te amuiraa aore ra te hoê utuafare i te fifi. Tei mua paha ratou i te hoê faaotiraa aore ra tamataraa. E nehenehe atoa e pure no te mau taeae ua faahitihia to ratou iˈoa i nia i te jw.org. Eiaha atoa e haamoˈe i te feia ua pohe tei herehia, tei ora mai i te hoê ati aore ra tamaˈi e te feia e fifi ra i te pae moni. E rave rahi atu â taeae e tuahine o te hinaaro i ta tatou mau pure! A na reira ˈi, te haapapu ra tatou te imi ra tatou i te maitai o vetahi ê, eiaha noa râ i to tatou anaˈe. (Phil. 2:4) E faaroo Iehova i taua mau pure ra.

“IA INEINE TE TAATA ATOA I TE FAAROO”

14. Eaha te hiˈoraa ta Iehova i horoa mai no nia i te faaroo-maite-raa ia vetahi ê?

14 Te tahi atu ravea no te faaite e mea haehaa tatou, o te faaroo-maite-raa ia vetahi ê. Te na ô ra te Iakobo 1:19: “Ia ineine te taata atoa i te faaroo.” O Iehova te hiˈoraa maitai roa ˈˈe i roto i tera tuhaa. (Gen. 18:32; Ios. 10:14) A hiˈo na i te pure a Mose i roto i te Exodo 32:11-14. (A taio.) Aita i titauhia ia faaroo Iehova ia Mose, ua na reira râ oia. E faaroo maite anei outou i te tahi taata o tei hape ê na a pee atu ai i ta ˈna parau? Ma te faaoromai, ua faaroo maite o Iehova i te feia atoa o te pure ia ˈna ma te tiaturi papu.

15. E nafea ia haafaufaa ia vetahi ê mai ia Iehova?

15 Auê Iehova i te haehaa no te faaroo ia Aberahama, Rahela, Mose, Iosua, Manoa, Elia e Hezekia! A ui ïa ia oe iho, ‘Eita anei e tia ia ˈu ia na reira atoa? E nehenehe anei au e haafaufaa ˈtu â i to ˈu mau taeae ma te faaroo maite ia ratou a pee atu ai i ta ratou parau? E hinaaro taa ê anei to te hoê i roto i ta ˈu amuiraa aore ra to ˈu utuafare, eaha ta ˈu i ineine i te rave?’—Gen. 30:6; Tav. 13:9; Arii 1, 17:22; Par. 2, 30:20.

“E RIRO IEHOVA I TE HIˈO MAI I TO ˈU NEI ATI”

Ua na ô Davida: “E vaiiho noa ˈtu!” Ahani o oe tera, eaha ta oe e rave? (A hiˈo i te paratarafa 16, 17)

16. Eaha te huru o te arii Davida i mua i te ino o Simei?

16 E tauturu atoa mai te haehaa ia haavî ia tatou iho ia hamani ino mai vetahi ê. (Eph. 4:2) Te faaitehia ra te tahi tupuraa i roto i te Samuela 2, 16:5-13. (A taio.) Ua faaino e ua taora Simei, te hoê fetii o te arii Saula, i te ofai i nia ia Davida e to ˈna mau taata. Ua nehenehe o Davida e haapohe ia Simei, aita râ, ua faaoromai oia i ta ˈna mau faainoraa. Eaha tei tauturu ia Davida ia haavî ia ˈna iho? Na te Salamo toru ïa e faataa mai.

17. Eaha tei tauturu ia Davida ia haavî ia ˈna iho e e nafea ia pee i to ˈna hiˈoraa?

17 Ua papai Davida i te Salamo toru i to Abasaloma tamataraa i te haapohe i to ˈna metua tane. I tera taime ïa Simei i te imi-peapea-raa ia Davida, ua noaa râ ia ˈna te puai no te faaea hau noa. I te Salamo 3:4, te na ô ra Davida: “Te tiaoro nei tau reo ia Iehova; e te faaroo maira oia ia ˈu i tana mouˈa moˈa ra.” Mea ino anaˈe te taata i nia ia tatou, e titauhia ia pure mai ta Davida i rave. E horoa mai ïa Iehova i to ˈna varua moˈa ia tia ia tatou ia faaoromai tamau. I mua i te huru ino o vetahi ê, e nehenehe anei ta oe e haavî atu â ia oe aore ra e faaore â i te hapa? Ua papu anei ia oe te ite mai ra o Iehova i ta oe e faaruru ra, e tauturu e e haamaitai oia ia oe?

“O TE PAARI Â TE MEA MAITAI”

18. Eaha te titauhia ia rave no te haapao tamau i ta Iehova mau faaueraa?

18 Ma te rave i ta tatou i ite e mea maitai, e faaite tatou i te paari e e haamaitai mai o Iehova. Te na ô ra te Maseli 4:7: “O te paari â te mea maitai.” Parau mau, mea titauhia te ite ia noaa mai te paari, eita râ e navai. E ô atoa mai hoi te parau o ta tatou mau faaotiraa. E paari to te ro, ua ite hoi ratou e tia ia haaputu i te maa no te tau toˈetoˈe. (Mas. 30:24, 25) O Iesu “te paari o te Atua” e ua rave noa oia i te mea e mauruuru ai to ˈna Metua ia ˈna. (Kor. 1, 1:24; Ioa. 8:29) E haamaitai atoa mai te Atua ia faaite tatou i te paari ma te rave i te mea maitai e ma te vai haehaa noa. (A taio i te Mataio 7:21-23.) No reira, a tamau i te haa ia riro noa te amuiraa ei vahi e nehenehe ai te taata atoa e tavini ia Iehova ma te haehaa. E titauhia te taime e te faaoromai no te rave i ta tatou i ite e mea maitai. A na reira ˈi râ, e faaite tatou e mea haehaa tatou e e oaoa ïa tatou i teie nei â e a muri noa ˈtu!