Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E oaoa te feia e tavini i “te Atua oaoa”!

E oaoa te feia e tavini i “te Atua oaoa”!

“E ao to te feia, o Iehova to ratou Atua.”—SAL. 144:15.

HIMENE: 44, 125

1. No te aha e nunaa oaoa te mau Ite no Iehova? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

 E ATUA oaoa o Iehova, e nunaa oaoa atoa ïa te mau Ite no Iehova. E itehia te reira a tahoê ai ratou i te putuputuraa, te tairururaa e te taime faaanaanataeraa. Mea oaoa ratou no te mea o Iehova, “te Atua oaoa,” ta ratou e tavini e e pee ra i te hiˈoraa. (Tim. 1, 1:11; Sal. 16:11) O Iehova te tumu o te oaoa, mea rahi atoa ïa te tumu e hinaaro ai o ˈna ia oaoa tatou.—Deut. 12:7; Koh. 3:12, 13.

2, 3. (a) Mai te aha te huru o te taata oaoa? (b) Eaha te mau tupuraa e ere ai tatou i te oaoa?

2 E oe, mea oaoa anei oe? E au aore ra e mauruuru te taata oaoa i to ˈna oraraa. Ia au i te Bibilia, e oaoa mau te feia i haamaitaihia e Iehova. Mea rahi râ te tupuraa e ere ai tatou i te oaoa i teie mahana.

3 E pohe aore ra e tiavaruhia paha tei herehia, e taa paha tatou e to tatou hoa faaipoipo e e ere atoa i te ohipa. E roohia tatou i te maˈi aore ra e hepohepo atoa. E tupu te amahamaha i roto i te utuafare, e faaooo mai te hoa ohipa aore ra haapiiraa, e hamani-ino-hia aore ra e tapeahia tatou no te mea te tavini ra tatou ia Iehova. Ua ite râ tatou te hinaaro ra te “Arii oaoa hoê roa” o Iesu Mesia e tamahanahana mai a oaoa ˈtu ai tatou. (Tim. 1, 6:15; Mat. 11:28-30) I roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa, ua faahiti Iesu te tahi mau huru maitatai o te tauturu mai ia oaoa noa ˈtu te ora nei tatou i roto i te ao a Satani.

EITA TATOU E OAOA AITA ANAˈE O IEHOVA

4, 5. Eaha te rave no te oaoa noa?

4 Mea faufaa roa ta Iesu i faahiti na mua. Ua na ô oia: “E oaoa te feia e hiaai ra i te mau mea pae varua, no ratou hoi te Faatereraa arii o te raˈi.” (Mat. 5:3) No te oaoa, e titauhia ïa ia ite o vai te Atua e ia ani i ta ˈna tauturu e ta ˈna aratairaa. E na reira tatou ma te haapii i te Bibilia, ma te auraro i te Atua e ma te tuu i ta ˈna haamoriraa i te parahiraa matamua. Ua papu atoa ia tatou fatata roa te Atua i te faatupu i ta ˈna mau parau fafau. Na “te tiaturiraa faahiahia” i roto i te Bibilia e faaitoito ia tatou.—Tito 2:13.

5 No te tamau i te oaoa noa ˈtu eaha te tupu i roto i to tatou oraraa, mea faufaa roa ia vai puai noa to tatou auhoaraa e o Iehova. Ua papai te aposetolo Paulo: “A oaoa noa i roto i te Fatu [Iehova]. E parau atu â vau, a oaoa!” (Phil. 4:4) No te riro noa ei hoa piri no Iehova, e titauhia ia fanaˈo i te paari no ǒ mai ia ˈna. Te na ô ra hoi te Bibilia: “E ao to te taata i noaa ia ˈna te paari; te taata i noaa ia ˈna te ite ra! . . . O te raau ora oia i te feia e tapea ia ˈna; e o te mau maite ia ˈna ra e ao to ˈna.”—Mas. 3:13, 18.

No te oaoa noa, mea faufaa roa ia tamau i te haapao i ta tatou e haapii ra

6. Eaha atoa te titauhia ia rave no te oaoa noa?

6 No te oaoa noa, mea faufaa roa ia tamau i te haapao i ta tatou e haapii ra i roto i te Bibilia. No reira Iesu i na ô ai: “Ua ite outou i teie mau mea, e oaoa outou ia rave outou i te reira.” (Ioa. 13:17; a taio i te Iakobo 1:25.) Tera te mea faufaa roa no te haamâha i to tatou hiaai i te mau mea pae varua e no te oaoa noa. E nehenehe anei râ e oaoa noa ˈtu te fifi? E hiˈopoa anaˈe eaha ˈtu â ta Iesu i parau i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa.

TE MAU HURU MAITATAI E OAOA ˈI TATOU

7. E nafea te feia e oto nei e oaoa ˈi?

7 Ua na ô Iesu: “E oaoa te feia e oto nei, no te mea e tamahanahanahia ratou.” (Mat. 5:4) Aita Iesu i manaˈo i te feia atoa o te oto ra no te mau ohipa e tupu ra i “te mau mahana hopea” e “te fifi ia faaruru.” (Tim. 2, 3:1) E feia hoi ratou o te haapao noa ia ratou iho, eiaha râ ia Iehova. Aita ratou i faatupu i te auhoaraa e o Iehova e eita ïa ratou e nehenehe e oaoa mau. O vai ma ïa “te feia e oto nei” ta Iesu i faahiti? O te feia e hiaai ra i te mau mea pae varua e te oto nei no te mea e rave rahi o te patoi ra i te Atua e ta ˈna mau ture aveia. E feia atoa ratou o tei farii i to ratou tiaraa taata hara e te ite ra i te mau ohipa peapea mau e tupu ra na te ao nei. Te ite ra o Iehova i teie feia aau tae o te oto ra. Te tamahanahana ra oia ia ratou maoti ta ˈna Parau ia oaoa ratou i teie nei â.—A taio i te Ezekiela 5:11; 9:4.

8. E nafea te mǎrû e tauturu mai ai ia oaoa?

8 “E oaoa te feia mǎrû, e fatu hoi ratou i te fenua.” (Mat. 5:5) Mea rahi te taata iria e te ino tei fifihia no to ratou huru. I to ratou râ haapiiraa i te parau mau, ua taui ratou e ua ahu mai i “te huru taata apî.” I muri aˈe, ua faaite ratou i “te here rahi, te aumihi, te hamani maitai, te haehaa, te mǎrû e te faaoromai.” (Kol. 3:9-12) I teie nei, e feia mǎrû ïa ratou o te vai hau noa e o vetahi ê e te oaoa ra. E nehenehe mau ïa te mǎrû e tauturu mai ia oaoa!

9. (a) I roto i teihea auraa e fatu ai te feia mǎrû i te fenua? (b) E nafea “te feia e poia e poihâ ra i te parau-tia” e oaoa ˈi?

9 Ua fafau atoa te Parau a te Atua e fatu te feia mǎrû i te fenua. (Sal. 37:8-10, 29) I roto i teihea auraa? No te feia faatavaihia, e fatu ratou i te fenua i te taime a faatere ai ratou ei arii e ei tahuˈa mai te raˈi mai. (Apo. 20:6) Area te tahi atu, e fatu ïa ratou i te reira ia ora ratou i nia i te fenua e a muri noa ˈtu. E riro ïa ratou ei feia tia roa o te ite i te hau e te oaoa i nia i te fenua nei. O ratou atoa te feia ta Iesu i manaˈo a na ô ai o ˈna: “E oaoa te feia e poia e poihâ ra i te parau-tia.” (Mat. 5:6) E mâha to ratou hinaaro i te parau-tia i te taime a faaore ai Iehova i te mau ohipa ino atoa. (Pet. 2, 3:13) I roto i te ao apî, e oaoa roa ïa te feia parau-tia e e ore roa ratou e oto faahou no te mau ohipa iino.—Sal. 37:17.

10. E nafea ia riro ei taata aroha hamani maitai?

10 “E oaoa te feia aroha hamani maitai, e aroha-hamani-maitai-hia hoi ratou.” (Mat. 5:7) No te riro ei taata aroha hamani maitai, e titauhia ia aroha ia vetahi ê e ia faaite i te here e te aumihi. O te taata ïa e aroha i te feia e mauiui ra. Eita râ o ˈna e aroha noa. Te haapii ra hoi te Bibilia e tauturu roa te taata aroha hamani maitai ia vetahi ê.

11. Eaha ta te faahohoˈaraa o te taata tupu no Samaria e haapii mai ra?

11 A taio i te Luka 10:30-37. Ua horoa Iesu i te faahohoˈaraa nehenehe mau o te taata tupu no Samaria no te faaite maitai e nafea ia aroha hamani maitai. Ua faaite te taata no Samaria i te aumihi e ua aroha i te taata e mauiui ra. Na te reira i turai ia ˈna ia tauturu atu. I te otiraa ta ˈna faatiaraa, ua parau Iesu: “A haere e a na reira atoa.” Mea maitai ïa ia ui ia tatou iho, ‘Te rave ra anei au mai ta te taata tupu no Samaria i rave? Ia mauiui vetahi ê, eaha ta ˈu e nehenehe e rave no te tauturu atu? E nafea vau ia tauturu i te feia ruhiruhia o te amuiraa, te feia ua pohe to ratou hoa faaipoipo aore ra te tamarii aita te metua e tavini ra ia Iehova? E nafea vau ia tamahanahana i te feia e hepohepo ra ma te faahiti i te “parau mahanahana”?’—Tes. 1, 5:14; Iak. 1:27.

A tauturu ia vetahi ê, e oaoa ïa outou e ratou atoa (A hiˈo i te paratarafa 12)

12. No te aha tatou e oaoa ˈi ia aroha hamani maitai tatou?

12 No te aha tatou e oaoa ˈi ia aroha hamani maitai tatou? Ia faaite tatou i tera huru maitai, te horoa ra ïa tatou na vetahi ê e ua parau hoi Iesu, e oaoa te noaa mai i te na reiraraa. Te tahi atu tumu, e fanaˈo tatou i te farii maitai a Iehova. (Ohi. 20:35; a taio i te Hebera 13:16.) Teie ta te arii Davida i parau no te taata e faaite i te aroha hamani maitai: “Na Iehova oia e tiai e ua faaora hoi ia ˈna, e fanaˈo to ˈna parahiraa i te ao nei.” (Sal. 41:1, 2) Ia faaite tatou i te aroha hamani maitai e te aumihi i nia ia vetahi ê, e na reira atoa mai Iehova i nia ia tatou e e oaoa tatou e a muri noa ˈtu.—Iak. 2:13.

NO TE AHA “TE FEIA AAU TIA” E OAOA ˈI?

13, 14. No te aha mea faufaa ia riro ei taata “aau tia”?

13 Ua parau atoa Iesu: “E oaoa te feia aau tia, e ite hoi ratou i te Atua.” (Mat. 5:8) Ia riro tatou ei taata aau tia, e titauhia ia haapae i te mau manaˈo e hinaaro viivii. E titauraa tera ia farii mai o Iehova i ta tatou haamoriraa.—A taio i te Korinetia 2, 4:2; Tim. 1, 1:5.

14 E nehenehe te feia aau tia e faatupu i te auhoaraa piri e te Atua. Ua parau hoi Iehova, “e oaoa te feia tei tamâ i to ratou ahu roa.” (Apo. 22:14) Eaha te auraa e “tamâ i to ratou ahu roa”? No te feia faatavaihia, e mea mâ ïa ratou i te aro o Iehova e e horoa ˈtu oia i te ora pohe ore i te raˈi a oaoa ˈtu ai ratou e a muri noa ˈtu. No te nahoa rahi e ora i nia i te fenua, e riro ratou ei hoa no Iehova o tei farii ia ratou ei taata parau-tia. Te parau ra te Bibilia e “ua horoi e ua faauouo ratou i to ratou ahu roa i te toto o te Arenio.”—Apo. 7:9, 13, 14.

15, 16. Eaha te auraa e ite te feia aau tia i te Atua?

15 E nehenehe mau anei e ite i te Atua? Ua parau hoi Iehova: “E ore roa hoi te hoê taata e ora ia na reira i te hiˈo mai ia ˈu.” (Exo. 33:20) Eaha ïa te auraa e ite te feia aau tia i te Atua? E feruri, e taa aore ra e haapii te auraa o te taˈo Heleni “ite.” E haapii ïa te feia aau tia o vai te Atua e e haafaufaa ratou i to ˈna mau huru maitatai. (Eph. 1:18) O Iesu tei pee ma te tia roa i te mau huru maitatai o te Atua i tia ˈi ia ˈna ia parau: “O tei ite mai ia ˈu, ua ite atoa ïa i te Metua.”—Ioa. 14:7-9.

16 E ite atoa tatou i te Atua ia taa tatou o ˈna te tauturu mai ra i roto i to tatou oraraa. (Ioba 42:5) Oia atoa, ia tiatonu tatou i nia i ta Iehova i fafau no te feia aau tia e te taiva ore. Area no te feia faatavaihia, e ite mata roa ratou ia Iehova i te raˈi i muri aˈe i to ratou tia-faahou-raa.—Ioa. 1, 3:2.

E NEHENEHE E OAOA NOA ˈTU TE FIFI

17. No te aha te feia faatupu i te hau e oaoa ˈi?

17 I muri iho, ua parau Iesu: “E oaoa te feia faatupu i te hau.” (Mat. 5:9) Ua papai te pǐpǐ ra o Iakobo: “Ta te parau-tia e faatupu, e ueuehia ïa ma te hau no te feia e faatupu nei i te hau.” (Iak. 3:18) Ia peapea outou e te hoê i roto i te amuiraa aore ra te utuafare, a taparu ia Iehova ia tauturu ia outou ia riro ei taata faatupu i te hau. E horoa ˈtu ïa Iehova i to ˈna varua moˈa no te tauturu ia outou ia faaite i te mau huru maitatai e ia oaoa. Mea faufaa ia rave i ta tatou tuhaa no te faatupu i te hau. Ua parau hoi Iesu: “Ia hopoi oe i ta oe ô i te fata e haamanaˈo ihora oe e ua inoino to taeae ia oe, a vaiiho i ta oe ô i mua i te fata e a haere e farerei i to taeae. Ia hau orua na mua e hoˈi mai ai oe e pûpû i ta oe ô.”—Mat. 5:23, 24.

E tauturu atu te varua o Iehova ia faaite i te mau huru maitatai e ia oaoa

18, 19. No te aha te mau Kerisetiano e oaoa ˈi noa ˈtu te hamani-ino-raa?

18 “E oaoa outou ia faahapa, ia hamani ino e ia pari haavare te taata ia outou i te mau mea ino atoa no ˈu nei.” Eaha te tumu? Ua na ô â Iesu: “A oaoa e ia oaoa roa outou, e haamaitairaa rahi hoi ta outou i te raˈi, mea na reira hoi te mau peropheta na mua ˈtu ia outou i te hamani-ino-raahia.” (Mat. 5:11, 12) Noa ˈtu ua hamani-ino-hia e ua opanihia ratou ia poro, ua faarue “te mau aposetolo i te Sunederi ma te oaoa.” Ua oaoa anei ratou no te mea ua hamani-ino-hia ratou? Aita, ei pǐpǐ râ na Iesu, ua amo maite ratou i to ˈna iˈoa.—Ohi. 5:41.

19 Te faaoromai atoa ra te nunaa o Iehova ma te oaoa ia hamani-ino-hia ratou no te iˈoa o Iesu. (A taio i te Iakobo 1:2-4.) Ia hinaaro tatou e mau papu ma te taiva ore mai te mau aposetolo, e horoa mai o Iehova i te puai e titauhia no te faaoromai. A hiˈo na ia Henryk Dornik e to ˈna tuaana. I Atete 1944, ua afaihia raua i roto i te aua haavîraa. Ua parau te feia i hamani ino atu: “Eita roa ˈtu raua e fati. E au ra e te oaoa ra raua i te mauiui.” Ua faataa râ Henryk: “Aita vau i hinaaro e mauiui, ua oaoa râ vau i te faaiteraa i te itoito e te taiva ore ia Iehova.” Ua na ô â oia: “Maoti ta ˈu mau pure tuutuu ore, ua piri atu â vau ia Iehova e ua riro mau o ˈna ei tauturu papu no ˈu.”

20. No te aha tatou e oaoa ˈi i te tavini i “te Atua oaoa”?

20 Ua mauruuru anaˈe “te Atua oaoa” o Iehova ia tatou, e oaoa noa tatou noa ˈtu te hamani-ino-raa, te patoiraa a te fetii, te maˈi e te matahiti rahi. (Tim. 1, 1:11) E oaoa atoa tatou no te mea e faatupu iho â te Atua i ta ˈna mau parau fafau faahiahia, eita hoi Iehova “e nehenehe e haavare.” (Tito 1:2) A muri aˈe, eita roa tatou e haamanaˈo faahou i te mau fifi o teie tau. I teie nei, eita e noaa roa ia tatou i te ite mai te aha mau na te huru o te oraraa i roto i te paradaiso, te mea papu râ e hope roa tatou i te oaoa! ‘E oaoa tatou i te rahi o te hau!’—Sal. 37:11.