Eaha to roto?

Tapura tumu parau

O vai te tia i te pae o Iehova?

O vai te tia i te pae o Iehova?

“O to Atua ra o Iehova ta oe e mǎtaˈu, e oia anaˈe ra ta oe e haamori, e o oia ta oe e ati atu.”—DEUT. 10:20.

HIMENE: 28, 32

1, 2. (a) No te aha mea maitai aˈe ia faaea noa i te pae o Iehova? (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i teie haapiiraa?

 MEA maitai aˈe no tatou ia vai piri noa ia Iehova. Aita ˈtu Atua puai, paari e here aˈe ia ˈna! E hinaaro noa iho â tatou e tapea i to tatou taiva ore ia ˈna e e faaea noa i to ˈna pae. (Sal. 96:4-6) Te vai ra râ te tahi o to ˈna mau tavini o tei ore i na reira.

2 I roto i teie haapiiraa, e hiˈopoa tatou i te hiˈoraa o vetahi tavini tei parau tei te pae ratou o Iehova. I te hoê â râ taime, ua rave ratou i te mau mea ta ˈna e riri. Na roto i to ratou hiˈoraa, e ite tatou eaha te tauturu mai ia ore e taiva ia Iehova.

TE PAHERU RA O IEHOVA I TO TATOU AAU

3. No te aha o Iehova i tamata ˈi i te tauturu ia Kaina e eaha ta ˈna i parau atu ia ˈna?

3 A hiˈo na ia Kaina. Aita oia i haamori i te mau atua hape, aita atoa râ o Iehova i mauruuru i ta ˈna huru haamoriraa. Eaha te tumu? Ua ite Iehova e hinaaro iino to roto i te aau o Kaina. (Ioa. 1, 3:12) Ua faaara o Iehova ia Kaina: “Ia rave oe i te parau maitai ra, eita anei e itehia mai? e aore i maitai ra, te vai ra te taraehara i te uputa na. E auraro râ oia ia oe, e ei nia ˈˈe oe ia ˈna.” (Gen. 4:6, 7) Ua haapapu maitai o Iehova ia tatarahapa Kaina e ia maiti oia i te tia i to ˈna pae, eita o ˈna e faarue ia Kaina.

4. Ua nehenehe Kaina e tia i te pae o Iehova, eaha râ ta ˈna i rave?

4 Ahani Kaina i taui i to ˈna huru feruriraa, ua farii ïa o Iehova ia haamori faahou Kaina ia ˈna. Aita râ, ua faaroo ore oia i te Atua e ua turai to ˈna huru feruriraa e hinaaro tia ore ia rave i te ohipa ino. (Iak. 1:14, 15) I to ˈna apîraa ra, aita paha Kaina i manaˈo noa ˈˈe e patoi ia Iehova i te hoê mahana. I teie nei râ, aita Kaina i tâuˈa i te mau faaararaa a te Atua, orure hau atura ia Iehova e haapohe ihora i to ˈna teina!

5. Eaha te huru feruriraa e ere ai tatou i te farii maitai a Iehova?

5 Mai ia Kaina, e nehenehe te hoê Kerisetiano e haamori ia Iehova a rave noa ˈi i te mau mea ta Iehova e riri. (Iuda 11) Mea itoito paha o ˈna i roto i te taviniraa e mea tamau i te mau putuputuraa. I te hoê â râ taime, te vaiiho ra oia i te mau hinaaro faufau, te nounou aore ra te au ore ia faatere i to ˈna mau manaˈo. (Ioa. 1, 2:15-17; 3:15) E nehenehe tera huru feruriraa e turai ia rave i te hara. Eita paha vetahi ê e ite eaha ta ˈna e manaˈo e e rave ra, area o Iehova, oia ïa. E ite roa oia aita anaˈe te hoê taata i tia i to ˈna pae ma te aau taatoa.—A taio i te Ieremia 17:9, 10.

6. E nafea o Iehova e tauturu mai ai ia haavî i to tatou mau hinaaro tia ore?

6 Noa ˈtu e hape tatou, eita o Iehova e faarue oioi mai. Ia haere tatou na te eˈa atâta, te ani mai ra o Iehova: “E fariu mai outou ia ˈu, e na ˈu e fariu atu ia outou.” (Mal. 3:7) Ua ite o Iehova te tutava ra tatou i te haamaitai i to tatou mau paruparu. Tera râ, te ani mai ra oia ia faaitoito noa e ia patoi i te mea ino. (Isa. 55:7) Ia na reira tatou, te fafau mai ra ïa Iehova i te horoa mai i te puai e titauhia no te haavî i to tatou mau hinaaro tia ore.—Gen. 4:7.

EIAHA E HAAVARE IA TATOU IHO!

7. Mea nafea Solomona i te ereraa i te auhoaraa maitai e o Iehova?

7 I to ˈna apîraa, e auhoaraa maitai to Solomona raua Iehova. Ua horoa te Atua ia Solomona i te paari rahi e te hopoia faufaa ia patu i te hoê hiero nehenehe mau i Ierusalema. I muri aˈe râ, ua ere Solomona i te auhoaraa maitai e te Atua. (Arii 1, 3:12; 11:1, 2) I faaue na te ture a te Atua i te arii, “eiaha hoi oia e faarahi i te vahine na ˈna, ia ore ia taiva tana aau.” (Deut. 17:17) Aita râ Solomona i haapao i tera ture e ua rave 700 vahine e 300 vahine tavini na ˈna! (Arii 1, 11:3) No te mau nunaa ê te rahiraa o ratou, e vahine haamori ïa i te mau atua hape. Aita atoa ïa Solomona i haapao i te ture a te Atua eiaha e faaipoipo i te vahine ěê.—Deut. 7:3, 4.

8. Eaha te mau ohipa ino ta Solomona i rave i te aro o Iehova?

8 Ua iti mǎrû noa to Solomona hinaaro i ta Iehova mau ture e ua rave atura i te mau ohipa ino mau. Ua patu i te mau fata no te ruahine Asetarota, no te atua Kemosa e ua haamori i te mau atua hape na muri i ta ˈna mau vahine. Ua patu atoa Solomona i tera mau fata i nia i te mouˈa i mua noa ˈtu ia Ierusalema, te vahi i patu ai o ˈna i te hiero o Iehova! (Arii 1, 11:5-8; Arii 2, 23:13) Ua manaˈo paha Solomona, ‘Aita e fifi, ia tamau vau i te pûpû i te tusia i te hiero, e tapo o Iehova i to ˈna mata ia rave au i te ohipa ino!’ Ua haavare ïa Solomona ia ˈna iho ma te feruri mai tera.

9. Eaha tei tupu i te taime a ore ai Solomona i haapao i te mau faaararaa a te Atua?

9 Eita roa ˈtu râ o Iehova e tapo i to ˈna mata ia ravehia te hoê hara. Te na ô ra te Bibilia: “Riri aˈera Iehova ia Solomona, no te mea ua fariu ê tana aau i te Atua o Iseraela ia Iehova.” Ua tamata Iehova i te tauturu ia Solomona. “A piti aˈera hoi o ˈna faaiteraa mai ia ˈna, e ua faaite oia ia ˈna i taua mea nei, e eiaha oia e pee i te atua ěê; aita aˈera râ oia i haapao i ta Iehova i parau mai ia ˈna ra.” Ere aˈera Solomona i te farii maitai e te turu a te Atua. Aita ˈtura te huaai a Solomona i faatere i nia i te taatoaraa o te nunaa Iseraela e mea rahi te fifi ta ratou i farerei i te roaraa o te mau matahiti.—Arii 1, 11:9-13.

10. E nafea to tatou auhoaraa maitai e o Iehova e nehenehe ai e ino?

10 Ia maiti tatou ei hoa i te feia o te ore e ite e e haafaufaa i te mau ture aveia a te Atua, e nehenehe to tatou feruriraa e taui a ino atu ai te auhoaraa e o Iehova. E mero paha ratou no te amuiraa, e ere râ te auhoaraa e o Iehova i te mea piri. Peneiaˈe e fetii, e hoa tapiri, e hoa ohipa aore ra haapiiraa, aita râ e haamori ra ia Iehova. Ia amuimui tatou i te feia o te ore e haapao i ta Iehova mau ture aveia, e nehenehe ratou e turai mai ia rave i te tahi mea e ere atu ai tatou i te auhoaraa maitai e te Atua.

I te amuimuiraa i to oe mau hoa, mai te aha te huru to oe auhoaraa e o Iehova? (A hiˈo i te paratarafa 11)

11. Eaha te tauturu mai ia maiti i to tatou mau hoa?

11 A taio i te Korinetia 1, 15:33. Mea rahi te taata e huru maitatai to ratou. Aita vetahi e rave ra i te ino noa ˈtu aita ratou e haamori ra ia Iehova. Ua matau paha oe i te taata mai tera, te auraa anei aita e vahi ino ia amuimui ia ratou? No te ite, a feruri i teie mau uiraa. I te amuimuiraa ia ratou, mai te aha te huru o to oe auhoaraa e o Iehova? Ua tauturu anei ratou ia oe ia haafatata ˈtu â i te Atua? Eaha te mau mea ta ratou e haafaufaa ra? Eaha te faaroohia i roto i ta ratou mau aparauraa? Mea pinepine anei i te paraparau no nia i te huru faaahuraa, te moni, te mau ravea apî, te faaanaanataeraa e te mau mea mai tera te huru? Ua matau anei ratou i te faaino ia vetahi ê? Mea au anei na ratou e parau hauti no nia i te mau mea faufau? Ua faaara Iesu: “No te î o te aau e parau ai te vaha.” (Mat. 12:34) Ia taa ia oe te ino ra to oe auhoaraa e o Iehova no te feia ta oe e amuimui ra, a haa oioi! Eiaha e haamâuˈa i to oe taime e o ratou. E ia titauhia, a faaea roa i te faahoa ˈtu.—Mas. 13:20.

TE TITAU MAI RA O IEHOVA IA HAAMORI IA ˈNA ANAˈE

12. (a) Eaha ta Iehova i faaite i te mau Iseraela i muri aˈe to ratou faaoraraahia mai Aiphiti mai? (b) Eaha ta te mau Iseraela i pahono a titau atu ai Iehova ia haamori ia ˈna anaˈe?

12 E haapiiraa atoa ta tatou e huti mai i tei tupu i muri aˈe to Iehova faaoraraa i te mau Iseraela mai Aiphiti mai. A putuputu ai te nunaa i mua i te mouˈa Sinai, e ohipa maere mau tei tupu! Ua ite ratou i te ata meumeu, te uira, te au auahi e ua faaroo i te patiri e te oto puai mau mai te oto o te pu ra te huru. (Exo. 19:16-19) Parau maira Iehova: “E Atua tahoo hoi au o te Atua no oe nei o Iehova.” Te auraa, e titau oia ia haamori ratou ia ˈna anaˈe. Ua fafau oia i te ore e faarue i te feia e here ia ˈna e e auraro i ta ˈna mau faaueraa. (A taio i te Exodo 20:1-6.) Ua haapapu Iehova i te mau Iseraela, ia faaea noa ratou i to ˈna pae, e turu o ˈna ia ratou. Ahani tei roto atoa oe i te nahoa, eaha to oe huru a faaroo ai i ta Iehova mau parau? Eita e ore e pahono atoa oe mai te nunaa: “O te mau parau atoa a Iehova i parau maira, e rave ïa matou.” (Exo. 24:3) Ua tamatahia râ te faaroo o te mau Iseraela tau taime rii noa i muri iho. Eaha tei tupu?

13. Mea nafea te mau Iseraela i te taivaraa ia Iehova?

13 Ua riaria te mau Iseraela a ite ai i te mau tapao o te puai rahi o te Atua. Pauma ˈtura Mose i nia i te mouˈa Sinai no te faaite i ta ratou mau parau ia Iehova. (Exo. 20:18-21) Ua tiai e ua tiai â te nunaa, aita râ Mose i hoˈi mai atura i te puhapa. E au ra e ua faarue-noa-hia ratou i roto i te medebara aore e taata aratai. Ua tiaturi noa te mau Iseraela i nia i to ratou aratai taata ra o Mose e haamata ˈtura i te haapeapea e na ô ihora ia Aarona: “A hamani i te atua no tatou ei na mua ia tatou nei; area o Mose, o te taata i aratai mai ia tatou mai Aiphiti maira, aore tatou i ite i to ˈna haerea.”—Exo. 32:1, 2.

14. Mea nafea to te mau Iseraela haavareraa ia ratou iho e eaha te huru o Iehova?

14 Ua ite te mau Iseraela mea ino ia haamori i te idolo. (Exo. 20:3-5) Aita râ i maoro, ua haamata ratou i te haamori i te hoê kafa auro! Noa ˈtu aita ratou i haapao i ta Iehova faaueraa, ua manaˈo ratou tei te pae o Iehova noa â ratou. Ua tae roa Aarona i te faariro i te haamoriraa i te kafa ei “mahana oroa” no Iehova! Ua haavare mau ratou ia ratou iho! Eaha te huru o Iehova? Ua parau oia ia Mose, “ua ino to mau taata” e ua faarue i te eˈa “ta ˈu i faaue ia ratou e e na reira.” Ua riri roa o Iehova i opua ˈi o ˈna e haamou i te nunaa taatoa.—Exo. 32:5-10.

Ua vaiiho Iehova i te mau Iseraela ia faaite ua hinaaro ratou e tia i to ˈna pae

15, 16. Mea nafea Mose e Aarona i te faaiteraa ua tia raua i te pae o Iehova ma te aau taatoa? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

15 Auaa râ e Atua aroha hamani maitai o Iehova. Aita oia i haamou i te nunaa, ua vaiiho râ i te mau Iseraela ia faaite ua hinaaro ratou e tia i to ˈna pae. (Exo. 32:14) I to ˈna iteraa i te nunaa ia tutuô, ia himene e ia ori i mua i te idolo, haere atura Mose e pâpâhia i te kafa auro e huˈahuˈa roa aˈera. I muri iho, na ô maira Mose: “O vai to Iehova ra? o te horo mai ïa ia ˈu nei” e “ua rǔrǔ atoa maira te mau tamarii atoa a Levi” ia Mose ra.—Exo. 32:17-20, 26.

16 Noa ˈtu ua hamani Aarona i te kafa auro, ua tatarahapa e ua horo oia e te mau tamarii a Levi no te tia i te pae o Iehova. Ua haapapu teie nei feia taiva ore eita ratou e turu i te feia rave hara. E faaotiraa paari tera, e tausani hoi o tei haamori i te kafa auro tei pohe i tera mahana. Ua ora mai râ te feia i tia i te pae o Iehova e ua fafau te Atua i te haamaitai ia ratou.—Exo. 32:27-29.

17. Eaha te haapiiraa e huti mai i ta Paulo i parau no nia i te kafa auro?

17 Eaha te haapiiraa e huti mai? Te na ô ra te aposetolo Paulo: “Ei hiˈoraa te reira” eiaha atoa tatou “e haamori i te idolo.” Ua faataa Paulo, ua papaihia tera mau aamu “ei faaararaa ia tatou o te roohia ra i te hopea o te mau faanahoraa o te ao nei. No reira, te taata e manaˈo ra e te tia ra oia, ia ara maitai eiaha oia ia hiˈa.” (Kor. 1, 10:6, 7, 11, 12) Mai ta Paulo i haamatara maitai, e nehenehe te feia e haamori ra ia Iehova e rave atoa i te mea ino. E tae roa paha i te manaˈo te farii noa ra â Iehova ia ratou. E ere râ no te mea te parau ra te tahi e hoa aore ra e tavini taiva ore o ˈna no Iehova, ua farii ïa te Atua ia ˈna!—Kor. 1, 10:1-5.

18. Eaha te faaatea ê ia tatou ia Iehova e eaha te nehenehe e tupu?

18 Ua haapeapea te mau Iseraela a ore ai Mose i pou mai mai te mouˈa Sinai i te taime ta ratou i manaˈo. E haapeapea anei tatou ia ore atoa te hopea o teie faanahoraa o te ao e tae mai i te taime ta tatou i manaˈo? Peneiaˈe, e haamata tatou i te manaˈo eita ta Iehova mau parau fafau no a muri aˈe e tupu oioi aore ra e moemoeâ noa te reira. Haamata ˈtura tatou i te haapao i to tatou hinaaro, eiaha râ i to Iehova. E haapao maitai anaˈe ïa, e nehenehe tatou e atea ê ia Iehova e e rave i te mau mea ta tatou i ore i manaˈo noa ˈˈe e rave.

19. Eaha te tia ia haamanaˈo noa e no te aha?

19 Te titau mai ra o Iehova ia auraro maite e ia haamori ia ˈna anaˈe. (Exo. 20:5) No te aha o ˈna e ani mai ai i te reira? No to ˈna here ia tatou. Ia ore tatou e rave i to Iehova hinaaro, to Satani ïa ta tatou e rave a ati atu ai tatou i muri iho! Ua na ô Paulo: “Eita outou e nehenehe e inu i te auˈa a Iehova e i te auˈa a te mau demoni, eita outou e nehenehe e amu i to nia iho i ‘te amuraa maa a Iehova’ e i to nia iho i te amuraa maa a te mau demoni.”—Kor. 1, 10:21.

EIAHA TATOU IA ATEA Ê IA IEHOVA!

20. E nafea o Iehova ia tauturu mai noa ˈtu e hara ta tatou i rave?

20 Ua nehenehe Kaina, Solomona e te mau Iseraela e tatarahapa e e fariu mai i to ratou haerea ino. (Ohi. 3:19) Eita o Iehova e faarue oioi i to ˈna mau taata no te mea e hara ta ratou i rave. A haamanaˈo na ia Aarona, ua faaore o Iehova i ta ˈna hara. I teie mahana, te horoa mai ra o Iehova i te mau faaararaa î i te here ia ore tatou e rave i te mea ino. Te faaohipa ra oia i ta ˈna Parau, ta tatou mau papai e te mau taeae e tuahine Kerisetiano. Ia haapao maite tatou i ta ˈna mau faaararaa, e faaite mai iho â Iehova i to ˈna aroha hamani maitai.

21. Eaha te tia ia rave ia tamatahia to tatou faaroo ia Iehova?

21 E faaite mai o Iehova i to ˈna hamani maitai rahi ia nehenehe tatou “ia haapae i te haerea ino e oia atoa te mau hinaaro o teie nei ao.” (Kor. 2, 6:1; a taio i te Tito 2:11-14.) I roto i teie faanahoraa o te ao, e farerei iho â tatou i te mau tupuraa rau o te tamata i to tatou faaroo ia Iehova. E faaoti papu anaˈe i te faaea noa i te pae o Iehova ma te aau taatoa e e haamanaˈo anaˈe “o to Atua ra o Iehova ta oe e mǎtaˈu, e oia anaˈe ra ta oe e haamori, e o oia ta oe e ati atu!”—Deut. 10:20.