Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Bere-seba—Te riroraa te hoê apoo pape ei ora

Bere-seba—Te riroraa te hoê apoo pape ei ora

Hohoˈa no te Fenua i tǎpǔhia mai

Bere-seba—Te riroraa te hoê apoo pape ei ora

“MAI Dana mai e tae noa ˈtura i Bere-seba.” E pereota matauhia teie e te mau taata taio Bibilia. Te faataa ra oia i te parau no nia ia Iseraela taatoa, mai Dana, i pihai atu i te hiti apatoerau, e tae noa ˈtura i Bere-seba, i te pae apatoa. Mai teie te huru te faataaraahia mai te faatereraa a te arii ra o Solomona: “Parahi noa ihora Iuda raua o Iseraela ma te hau, o te taata atoa i raro aˈe i ta ˈna vine e ta ˈna suke, mai Dana mai e tae noa ˈtura i Bere-seba, e hope roa aˈera to Solomona anotau.”—Te mau arii 1, 4:25; Te mau tavana 20:1.

Te taa-ê-raa i rotopu ia Dana raua o Bere-seba, ua hau aˈe ïa i to raua atearaa te tahi i te tahi. Ei hiˈoraa, e fanaˈo na o Dana i te ûa; e na roto mai te pape i te repo e riro atu ai ei hoê o te mau pape pihaa o te Anavai no Ioridana, mai te itehia ra i nia i te hohoˈa i te pae atau. Mea taa ê roa o Bere-seba, i te mea e te vai ra oia i te hoê vahi pǎpǎmǎrô, i rotopu i te pae miti e te hopearaa o te pae apatoa o te Miti Pohe.

I te area no Bere-seba, te ûa e topa i te mau matahiti atoa, tei nia ïa i te faito 5 e tae atu i te 20 tenetimetera. No te ite i te reira, a hiˈo i te hohoˈa i nia nei no nia i te haapueraa repo no Bere-seba. * Te faaite ra te peni matie e ua ravehia te hohoˈa i muri aˈe i te mau ûa o te tau toetoe, ia rearea mai te matie o te mau aua no Bere-seba maa taime iti poto roa. Mea maitai roa te mau vahi papu fatata mai—e te maitai nei â hoi—no te ooti i te mau maa huero.

No te mǎrô taua vahi ra, te haapapu ra te aamu a te Bibilia i te parau no te mau apoo pape no Bere-seba e no te mau tiaraa e noaa ˈi te pape. Te vai tahaa noa ra te oire i pihai atu i te mau eˈa aore ra i te mau haereraa pereoo e na roto atu i te medebera mǎrô i te pae apatoa roa ˈtu. E mai ta outou e nehenehe e manaˈo, e na reira mai te mau ratere aore ra e faaea ˈtu ratou i reira, e inaha e hinaaro iho â ïa ratou i te pape na ratou iho e na ta ratou mau animala. Eita taua pape nei e na roto mai i te fenua, mai te itehia i Dana, e nehenehe râ e noaa mai i roto i te mau apoo pape. Inaha, te faahiti ra te parau hebera ra beʼerʹ i te parau no te apoo pape aore ra no te hoê apoo i ǒhia e na raro mai ai te pape i te te fenua. Te auraa o te parau ra Bere-seba oia ïa “Apoo pape o te parau tǎpǔ” aore ra, “Apoo pape o na toohitu.”

Ua faaea maoro o Aberahama e to ˈna utuafare i reira e na te mau vahi haaati ia Bere-seba, e ua ite maitai ratou i te faufaa o te mau apoo pape. E a haere ê ai te tavini vahine a Sara o Hagara i te medebara, eita e ore ua manaˈo o ˈna i te parau no te pape e noaa mai i roto i te mau apoo pape aore ra no te feia e ora i roto i te medebera e faaohipa i taua mau apoo pape ra—mai teie vahine e ora i roto i te medebara i nia i te api i muri nei, e huti ra i te pape i roto i te hoê apoo pape i te otuˈe no Sinai. Ia Aberahama i aratai i muri iho ia Hagara e ta ˈna tamaiti tairoiro, ua horoa ˈtura o ˈna ma te hamani maitai, i te tahi pape na raua. Eaha hoi te ohipa i tupu i te hoê taime i roto i taua tere ra? “Ua faaaraara maira te Atua i tana mata, e ite atura oia i te hoê apoo pape; haere atura oia, faaî atura i te hue i te pape, e ua faainu atura i te tamaiti.”—Genese 21:19.

Nohea mai te pape a Aberahama o ta ˈna i faaîî i roto i te hue a Hagara? Eita e ore no roto mai i te apoo ta ˈna i ǒ, i pihai noa ˈtu i te vahi i reira to ˈna tanuraa i te hoê tumu raau iti parauhia tamaris. (Genese 21:25-33) Mai te huru ra ïa e te parau ra te mau aivanaa, ua tano mau â o Aberahama i te opuaraa e tanu i te hoê tumu raau iti parauhia tamaris, no te mea e mau rauere iti nainai to teie tumu raau e haamarua i te puavere, e nehenehe atu ai oia e tupu maitai noa ˈtu te mǎrô o taua vahi ra.

Ua faahitihia te parau no te ǒraa o Aberahama i te hoê apoo pape ia au i te tahi aimârôraa i tupu i rotopu ia ˈna e te hoê arii philiseti. E faufaa rahi roa te hoê apoo pape no te varavara hoi te pape e no te ohipa rahi e titauhia no te ǒ i te hoê apoo pape hohonu mau. Inaha, i mutaa ihora e faarirohia na ei ohipa faatura ore i ta vetahi ê ra faufaa, i te faaohiparaa i te hoê apoo pape aita e parau faatia.—A faaau e te Numera 20:17, 19.

Ia haere noa ˈtu outou e mataitai ia Tell Bere-seba, e nehenehe outou e ite atu i te hoê apoo hohonu i nia i te haapaiumaraa o te pae apatoa hitia o te râ. Aita e taata i ite afea râ i te ǒraahia mai roto mai i te pǎpǎ etaeta mau e afea ra to ˈna niaraa (mai te itehia ra i raro nei) i te faaetaetaraahia i te ofai. Ua tamâ te mau taata heru fenua o to tatou nei tau, i taua apoo ra e 30 metera te hohonu e aita ratou i tapae roa ˈtu i raro. Te na ô ra te hoê o ratou e: “Te parauhia ra e taua apoo pape nei o . . . te ‘Apoo pape o te parau tǎpǔ’ ïa i reira to Aberahama raua o Abimeleka faaauraa i ta raua faufaa.”—Biblical Archaeology Review.

Papu maitai, ua aano atu â o Bere-seba i te anotau bibilia, e ua riro maira hoi ei oire etaeta mau ma te uputa rahi roa. Te hoê râ o te mau tumu oia i vai noa mai ai e e itehia ˈi i te manuïa, o te pape ïa no roto mai i ta ˈna apoo pape hohonu mau.

[Nota i raro i te api]

^ par. 5 No te tahi atu hohoˈa rahi aˈe no nia ia Tell Bere-seba, a hiˈo i te Kalena 1993 a te mau Ite no Iehova (farani).

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 24]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 25]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.