Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mea nafea te amuiraa faaroo kerisetiano i te riroraa ei tuhaa no teie nei ao

Mea nafea te amuiraa faaroo kerisetiano i te riroraa ei tuhaa no teie nei ao

Mea nafea te amuiraa faaroo kerisetiano i te riroraa ei tuhaa no teie nei ao

I TEIE nei, ua hiˈa te hau emepera roma, i reira te kerisetianoraa matamua i te haamataraa. E rave rahi mau taata tuatapapa aamu tei parau e ua riro atoa taua hiˈaraa ra ei taime no te upootiaraa hopea a te kerisetianoraa i nia i te etene. Ma te faataa mai i te tahi manaˈo taa ê, ua papai te episekopo faaroo no beretane ra o E. W. Barnes e: “Mai tei matauhia ia hiˈa te hoê nunaa, e hope te kerisetianoraa i te riro ei tiaturiraa papu i te Mesia ra o Iesu: e riro mai oia ei haapaoraa faufaa roa mai te faaetaeta totiare o te ao e hiˈa ra.”—Te faraa mai te kerisetianoraa (beretane).

Na mua ˈˈe taua hiˈaraa ra, i te piti, te toru, e te maha o te senekele hou to tatou nei tau, te faatia ra te aamu e i roto e rave rahi huru tupuraa, te feia i parau e ua apee ratou ia Iesu, ua faaatea mai ïa ratou i te ao roma. Teie râ, te faaite atoa maira te reira i te parau no te tupuraa te apotata i te pae no te haapiiraa, no te haerea, e no te faanahoraa, mai ta Iesu e ta ˈna mau aposetolo i faaite atea mai. (Mataio 13:36-43; Ohipa 20:29, 30; Tesalonia 2, 2:3-12; Timoteo 2, 2:16-18; Petero 2, 2:1-3, 10-22) Aita i maoro roa, ua ô maira te tahi mau ohipa au ore i roto i te ao heleni-roma, e te taata e faahua parau na e kerisetiano oia, ua farii ïa oia i te mau peu etene a to te ao (mai ta ˈna mau oroa e ta ˈna haamoriraa i te metua-ruahine e i te hoê atua toru tahi), i ta ˈna mau manaˈo philosopho (mai te tiaturiraa i te nephe pohe ore), e ta ˈna faanahoraa (e itehia i roto i te parau no te hoê pǔpǔ upoo faatere haapaoraa). O taua hohoˈa viivii ra o te kerisetianoraa tei huti i te manaˈo o te mau taata e rave rahi e ua riro maira ei puai ta te mau emepera roma i tamata na mua i te faaore roa e tei fariihia râ i muri aˈe, e i tamata i te faaohipa no to ratou iho maitai.

Noaahia e to te ao

Ua faaite mai te taata tuatapapa i te parau no te ekalesia o Augustus Neander i te mau fifi e itehia i roto i teie taairaa apî i rotopu i te “kerisetianoraa” e te ao nei. Mai te peu e ua haapae te mau kerisetiano ia ratou i to teie nei ao, “te faahopearaa o te arepurepuraa ïa te ekalesia e te ao nei . . . i reira te ekalesia e erehia ˈi i to ˈna huru viivii ore, e maoti hoi i te rave mai, o ˈna iho tei noaahia,” o ta ˈna ïa i papai.—Aamu o te haapaoraa kerisetiano e o te ekalesia (beretane), Buka 2, api 161.

Tera mau te ohipa i tupu. I te senekele maha o to tatou nei tau, ua tamata te emepera roma o Constantin i te faaohipa i te haapaoraa “kerisetiano” o to ˈna tau no te faaetaeta i to ˈna hau emepera e topa ˈtura. No taua ohipa ra, ua tǎpǔ maira oia i te mau kerisetiano i te tiamâraa i te pae faaroo e ua horoa ˈtura hoi i te tahi mau tiaraa autahuˈaraa etene na ta ratou pǔpǔ upoo faatere haapaoraa. Te na ô ra te Te buka paari apî Britannica (beretane): “Ua tatara maira o Constantin i te ekalesia i rapae i teie nei ao na roto i te raveraa e ia farii oia i te mau hopoia totiare e ia tauturu oia i te totaiete etene ia fariu mai i roto i te ekalesia.”

Haapaoraa na te Hau

I muri aˈe ia Constantin, ua haamata aˈera te emepera ra o Julien (361-363 o to tatou nei tau) i te patoi i te kerisetianoraa e i te haamau faahou i te haapaoraa etene. Aita râ oia i manuïa, e te tahi 20 matahiti i muri aˈe, ua opani aˈera te emepera ra o Theodosius I i te haapaoraa etene e ua faahepo maira i te “kerisetianoraa” toru tahi ei haapaoraa na te Hau fenua o te hau emepera roma. Ma te papu maitai, ua papai te taata tuatapapa aamu farani ra o Henri Marrou e: “I te hopearaa o te faatereraa a Theodosius, ua riro maira te kerisetianoraa, aore ra ei haapapu-mau-raa, te haapaoraa katolika orthodoxe, ei haapaoraa na te Hau fenua o te ao roma taatoa.” Ua mono te haapaoraa katolika orthodoxe katolika i te kerisetianoraa mau e ua riro aˈera “i to teie nei ao.” E taa ê roa taua haapaoraa a te Hau fenua ra i te haapaoraa a te mau pǐpǐ matamua a Iesu, o ta ˈna i parau atu e “e ere outou i to teie nei ao.”—Ioane 15:19.

Ua papai te taata tuatapapa aamu farani ra e philosopho atoa hoi o Louis Rougier e: “A parare noa ˈi oia, ua farerei te kerisetianoraa e rave rahi mau tauiraa e inaha ua ore-roa-hia aˈera oia e taa-papu-maitai-hia. . . . Ua riro maira te ekalesia matamua o te taata veve, e ora na i te aroha o te taata, ei ekalesia tei upootia maoti te mau hui mana o te fenua a ore ai oia e nehenehe e haavî ia ratou.”

I te pae o te senekele o to tatou nei tau, ua papai te katolika roma ra o Augustin “Peata” i ta ˈna buka faufaa mau ra Te oire o te Atua (beretane). I roto i ta ˈna buka, te faataa ra oia i te parau no na oire e piti, “to te Atua e to te ao nei.” Ua haafaufaa anei teie buka i te faataa-ê-raa mai te mau katolika ia ratou i teie nei ao? Aita. Te na ô ra te orometua Latourette e: “Ua farii tahaa mau o Augustin e ua anoi noa na oire toopiti nei, to te fenua e to te raˈi.” Ua haapii o Augustin e “ua haamata ê na te Basileia o te Atua i te faatere i roto i teie nei ao na roto i te faanahoraa a te ekalesia [katolika].” (Te buka paari apî Britannica, Macropædia [beretane], Buka 4, api 506) Hau atu, noa ˈtu eaha te opuaraa matamua a Augustin, ua itehia te faahopearaa o ta ˈna mau haapiiraa i roto i te faaô-papu-raa te ekalesia ia ˈna i roto i te mau ohipa politita a to teie nei ao.

Te hoê hau emepera tei amahamaha

I te matahiti 395 o to tatou nei tau, i te poheraa o Theodosius I, ua amaha te hau emepera roma i roto e piti tuhaa. Te hau emepera i te pae Hitia o te râ, aore ra Byzantin, o Kotatinopoli ïa to ˈna oire pu (i te tau tahito ra o Byzance, e i teie mahana Istanbul), e te vai ra to te hau emepera tooa o te râ, oire pu (i muri aˈe i te matahiti 402 o to tatou nei tau) i Ravenna, Italia. E te faahopearaa, ua amaha aˈera te amuiraa faaroo kerisetiano i te pae politita e i te pae faaroo atoa. Ia au i te mau auraa e vai ra i rotopu te Ekalesia e te Hau fenua, ua apee te ekalesia i roto i te hau emepera i te pae Hitia o te râ, i te haapiiraa tumu ore a Eusebius no Kaisarea (te hoê taata no te tau o Constantin Rahi). Ma te ore e tâuˈa i te faaueraa tumu kerisetiano no nia i te faaatea-ê-raa mai i to teie nei ao, ua na ô aˈera o Eusebius e mai te peu e ua riro mai te emepera e te hau emepera ei kerisetiano, e riro noa mai ïa te Ekalesia e te Hau fenua ei totaiete kerisetiano, e e ohipa mai hoi te emepera ei tia no te Atua i nia i te fenua nei. I te paeau rahi, ua apeehia teie taairaa i rotopu i te Ekalesia e te Hau fenua i roto i te roaraa o te mau senekele, na te mau ekalesia orthodoxes i te pae Hitia o te râ ma. I roto i ta ˈna buka Te ekalesia orthodoxe (beretane), te faaite ra o Timothy Ware, te hoê episekopo orthodoxe i te ohipa i tupu mai: “Te here aiˈa te fifi i roto i na senekele hopea hoê ahuru.”

I te pae Hitia o te râ, ua pau te emepera roma hopea i te matahiti 476 o to tatou nei tau, i te mau puhapa no Helemani. Ua tapao aˈera hoi te reira i te hopea o te hau emepera roma i te pae Tooa o te râ. No nia i te faufaa ore i te pae politita i tupu i muri aˈe, teie ta te Te buka parau paari apî Britannica (beretane) parau ra: “Ua tupu te hoê mana apî: te Ekalesia roma, te ekalesia o te episekopo no Roma. Ua tiaturi taua ekalesia nei e o ˈna te mono o te hau emepera roma i ore aˈenei.” Te na ô râ taua buka paari nei e: “Ua faarahi te mau pâpa no Roma . . . i te opuaraa a te faatereraa a te ekalesia i te fenua nei na rapae atu i te mau hiti o te ekalesia-hau, e ua faatupu i tei parauhia te haapiiraa tumu ore o na ˈoˈe e piti, ma te haapapu mai e ua horoa mai te Mesia i roto i te rima o te pâpa eiaha noa te mana i te pae varua i nia i te ekalesia, te mana atoa râ i te pae tino i nia i te mau basileia atoa o te ao nei.”

Te mau ekalesia porotetani o te fenua

I roto i te roaraa o te Anotau Ropu, ua tamau noâ te mau haapaoraa orthodoxe e roma i te faaô atu i roto i te mau ohipa politita, i te mau ohipa a to teie nei ao, e i roto i te mau tamaˈi. Ua tapao anei te Reforomatio porotetani o te senekele 16 i te hoê hoˈiraa mai i roto i te kerisetianoraa mau, tei faatea ê mai i to teie nei ao?

Aita. Teie ta tatou e taio i roto i te Te buka parau paari apî no Britannica (beretane): “Ua ati papu atu te mau reforomatio porotetani a te mau faanahoraa lutero, kalavini, e faaroo no Beretane . . . i te mau manaˈo o Augustine, o tei riro hoi ta ˈna haapiiraa no nia i te Atua i te aupuru-maitai-hia e ratou. . . . Ua turuhia na haapaoraa matamua porotetani e toru no Europa o te senekele 16 o to tatou nei tau . . . na te mau hui mana o te fenua Saxony [Helemani ropu], Helevetia, e Beretane e ua vai noa mai te reira te huru i mua i te aro o te hau mai te ekalesia o te Anotau Ropu.”

Maoti i te hoˈi mai i nia i te kerisetianoraa mau, ua iriti te Reforomatio e rave rahi mau ekalesia i te fenua iho e ua turu papu te mau hau politita e tei turu papu ia ratou i roto i ta ratou mau tamaˈi. Inaha, ua faatupu na ekalesia toopiti, katolika e porotetani, i te mau tamaˈi faaroo. I roto i ta ˈna buka Te haafatataraa te hoê taata tuatapapa aamu i te Haapaoraa (beretane), teie ta Arnold Toynbee i papai no nia i taua mau huru tamaˈi ra: “Ua itehia te mau katolika e te mau porotetani i Farani, Holane, Helemani, e Irelane, e te mau pǔpǔ faaroo patoi a te mau porotetani i te fenua Beretane e i Ekotia, i roto i te ohipa haavî mau oia hoi te tamataraa i te faaore roa i te tahi e te tahi ma te faaohipa i te mau mauhaa tamaˈi.” Te faaite ra te mau aroraa o teie nei tau i te fenua Irelane e te fenua Yugoslavia e te faaô papu noa nei â te mau ekalesia katolika roma, orthodoxe e porotetani, ia ratou i roto i te mau ohipa a to teie nei ao.

Te auraa ra, eita ïa te kerisetianoraa, tei faaatea ê mai ia ˈna i to teie nei ao, e vai faahou mai i nia i te fenua nei? Na te tumu parau ïa i mua nei e pahono mai i taua uiraa ra.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 10, 11]

MEA NAFEA TE “KERISETIANORAA” I TE RIRORAA EI HAAPAORAA NA TE HAU FENUA

AITÂ te kerisetianoraa i riro aˈenei ei tuhaa no teie nei ao, ia au i to ˈna auraa. (Mataio 24:3, 9; Ioane 7:16) Inaha, te faaite maira te mau buka aamu ia tatou e i te senekele maha o to tatou nei tau te “kerisetianoraa” i te riroraa mai ei haapaoraa na te Hau fenua o te hau emepera roma. Mea nafea hoi te reira i te tupuraa?

Mai ia Nero mai (54-68 o to tatou nei tau) e tae mai i te senekele toru o to tatou nei tau, ua hamani ino te taatoaraa o te mau emepera ma te itoito aore ra ua farii atoa hoi ratou e ia hamani-ino-hia te mau kerisetiano. O Gallien (253-268 o to tatou nei tau), te emepera roma matamua tei faatupu i te tahi parau e ia fariihia to ratou mau manaˈo. Noa ˈtu te reira, ua riro noâ te kerisetianoraa ei haapaoraa opanihia i roto i te hau emepera taatoa. I muri aˈe ia Gallien, ua tamau noâ te hamani-ino-raa, e i raro aˈe ia Dioclétien (284-305 o to tatou nei tau) e to ˈna mau mono, ua uˈana roa ˈtu â.

Ua tupu te hoê tauiraa i te senekele maha i te fariuraa mai te emepera ra o Constantin I, i nia i tei parauhia te kerisetianoraa. No taua “faariuraa” mai oia ra, te na ô ra te buka farani Théo—Buka paari apî katolika e: “Ua faariro o Constantin ia ˈna ei emepera kerisetiano. I te parau mau, i nia i to ˈna roi poheraa to ˈna bapetizoraahia.” Area râ, i te matahiti 313 o to tatou nei tau, ua faatupu aˈera o Constantin e te emepera e faatere ra e o ˈna oia hoi o Licinius, i te hoê ture e haapapu mai e hoê â tiamâraa to te mau kerisetiano e to te mau etene. Te na ô ra te Buka paari apî katolika e: “Ua riro mau â te faaanoraa o Constantin i te tiamâraa i te pae no te haamoriraa a te mau kerisetiano, oia hoi te auraa e ua fariihia te kerisetianoraa na te ture ei religio licita [haapaoraa tiamâ] i pihai iho i te haapaoraa a te etene, ei ohipa huru ê mau.”

Te parau ra râ te Te buka paari apî Britannica (beretane) e: “Aita oia [Constantin] i faariro i te kerisetianoraa ei haapaoraa na te hau emepera.” Teie ta te taata tuatapapa aamu farani ra o Jean-Rémy Palanque, melo no te Pû maimiraa no Farani i papai: “Ua vai noa mai râ te hau roma . . . ei haapaoraa peu etene. E aita o Constantin, ia ˈna i ô mai i roto i te haapaoraa a te Mesia, i faaore i taua huru tupuraa nei.” Te na ô ra te buka Ta Roma taoˈa i vaiiho mai (beretane): “E ere te [re a Constantin] no roto mai i te taime iho te kerisetianoraa i haamauhia ˈi ei haapaoraa na te Hau fenua. Ua mauruuru roa o Constantin i te fariiraa i te kerisetianoraa mai te hoê o te mau haamoriraa huiraatira na te hau emepera. I roto i na matahiti e hitu ahuru i muri aˈe, ua haamana-roa-hia te mau peu faaroo etene tahito i Roma.”

E inaha, ua riro maira te “kerisetianoraa” ei haapaoraa haamanahia i roto i te hau emepera roma. Afea mau na to ˈna riroraa mai, i roto i to ˈna auraa mau, ei haapaoraa haamanahia na te Hau? Teie ta tatou e taio i roto i te Buka paari apî katolika (beretane): “Ua tamau noâ te mau mono o [Constantin] i ta ˈna politita, o Julien [361-363 o to tatou nei tau] anaˈe ra aita, tei riro hoi te hamani-ino-raa i te kerisetianoraa i te ore i to ˈna poheraa. E oia hoi, i te tuhaa hopea o te senekele 4, ua faariro aˈera o Theodosius Rahi [379-395 o to tatou nei tau] i te kerisetianoraa ei haapaoraa haamanahia na te hau emepera e ua faaore roa ˈˈera hoi i te haamoriraa etene a te huiraatira.”

Ma te haapapu mai i te reira e ma te faataa noa mai eaha mau na taua haapaoraa apî a te Hau ra, ua papai te taata tuatapapa bibilia e tuatapapa aamu atoa hoi o F. J. Foakes Jackson e: “I raro aˈe i te kerisetianoraa a Constantin, e nau hoa te kerisetianoraa e te hau emepera roma. I raro aˈe ia Theodosius, ua taati roa raua. . . . No reira, ua faataahia ïa te tiaraa katolika no te feia e haamori i te Metua, te Tamaiti e te Varua Moˈa, hoê â huru faahanahanaraa. Te haere tia ˈtura te polititaraa faaroo a teie nei emepera i nia i to ˈna faito hopea, e ua riro maira ei faaroo katolika tei riro mai i muri iho ei haapaoraa haamanahia na to Roma.”

Ua papai o Jean-Rémy Palanque e: “Aita atoa o Theodosius, a aro noa ˈi oia i te haapaoraa etene, i fariihia e te ekalesia [katolika] orthodoxe; te faaue ra ta ˈna ture o te matahiti 380 o to tatou nei tau i to ˈna mau taata atoa ia farii i te faaroo o te Pâpa Damasus e te episekopo [turu i te Toru Tahi] no Alexandrie e ua opani hoi i te feia faaamahamaha, i te tiamâraa i te pae no te haamoriraa. Ua patoi faahou aˈera te Apooraa rahi no Kotatinopoli (381) i te mau pǔpǔ faaroo atoa i faaatea ê mai i te mau Ekalesia tumu, e ua rave aˈera hoi te emepera ia ore te hoê noa ˈˈe episekopo e turu i taua mau pǔpǔ faaroo ra. Ua riro mau â te kerisetianoraa o Nicée [turu i te Toru Tahi] ei haapaoraa na te Hau . . . Ua tahoê maite papu hoi te ekalesia i te Hau e ua farii papu mau i ta ˈna turu.”

No reira, e ere roa ˈtu te kerisetianoraa paari mau o te tau o te mau aposetolo tei riro mai ei haapaoraa na te Hau o te hau emepera roma. O te haapaoraa toru tahi katolika râ, i faahepohia mai e te emepera ra o Theodosius I e tei faaohipahia e te ekalesia roma katolika, tei riro e teie e riro nei â ei tuhaa no teie nei ao.

[Faaiteraa i te tumu]

Te emepera Theodosius I: Real Academia de la Historia, Madrid (Foto Oronoz)

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 8]

Scala/Art Resource, N.Y.