Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau kerisetiano matamua e teie nei ao

Te mau kerisetiano matamua e teie nei ao

Te mau kerisetiano matamua e teie nei ao

FATATA e piti tausani matahiti i teie nei, ua tupu te hoê ohipa faahiahia roa i te pae Hitia o te râ i Ropu. Ua tonohia mai te Tamaiti fanautahi a te Atua mai nia mai i te raˈi no te haere mai e ora maa taime iti i roto i te ao taata nei. Mea nafea hoi te rahiraa o te huitaata i te pahonoraa i te reira? Te na ô ra te aposetolo Ioane e: “I te ao nei oia [Iesu], e na ˈna i hamani teie nei ao; e aita to te ao i ite atu ia ˈna. I haere mai nei oia i ǒ na ihora, e aore to ˈna ihora taata [Iseraela] i ite atu ia ˈna.”—Ioane 1:10, 11.

Aita hoi te ao nei i farii ia Iesu, te Tamaiti a te Atua. No te aha? Te faataa ra o Iesu i te hoê tumu i te na ôraa oia e: “Te riri mai nei râ [to te ao] ia ˈu, o te mea vau i faaite hua ˈtu e, e parau iino ta ratou.” (Ioane 7:7) E oia atoa, taua iho ao nei—i tiahia mai e te tahi mau aratai ati Iuda faaroo, te hoê arii no Edoma, e te hoê taata politita roma—tei haapohe ia ˈna. (Luka 22:66–23:25; Ohipa 3:14, 15; 4:24-28) Eaha ˈtura ïa no te mau pǐpǐ a Iesu? E ineine aˈe anei te ao nei i te farii ia ratou? Eita. Inaha, na mua iti noa ˈˈe i to ˈna poheraa, ua faaara maira Iesu ia ratou: “Ahiri outou no teie nei ao, e au mai teie nei ao i to ˈna iho: no te mea râ e ere outou i to teie nei ao, o vau i maiti ia outou no roto i teie nei ao, e riri mai ai teie nei ao ia outou.”—Ioane 15:19.

I te tau o te mau aposetolo

Ua tupu mau â te mau parau a Iesu. Te tahi noa tau hebedoma i muri aˈe i to ˈna poheraa, ua tapeahia aˈera ta ˈna mau aposetolo, ma te hamani-ino-hia e te taparahihia. (Ohipa 4:1-3; 5:17, 18, 40) I muri iti noa ˈˈe, ua arataihia ˈtura te taata itoito ra o Setephano i mua i te sunederi ati iuda e ua pehihia oia i te ofai e pohe noa ˈtura. (Ohipa 6:8-12; 7:54, 57, 58) I muri aˈe, ua haapohehia te aposetolo Iakobo na te arii ra o Heroda Ageripa I. (Ohipa 12:1, 2) I roto i to ˈna mau tere mitionare, ua hamani-ino-hia o Paulo na nia i te faaueraa a te mau ati Iuda o te Diaspora.—Ohipa 13:50; 14:2, 19.

Mea nafea to te mau kerisetiano matamua pahonoraa i taua huru patoiraa ra? A opani ai te mau hui mana faaroo, i te senekele matamua, e ia poro te mau aposetolo na nia i te iˈoa o Iesu, ua pahono atura te mau aposetolo e: “O te Atua ta matou e faaroo e tia ˈi eiaha te taata.” (Ohipa 4:19, 20; 5:29) E ua tamau noa ratou i te na reira noa ˈtu te patoiraa. Tera râ, ua aˈo maira te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano no Roma e ia “auraro maite te taata atoa i te feia mana toroa [te mau faatereraa] ra.” Ua aˈo atoa ˈtu oia ia ratou e: “Peneiaˈe o te tia ra, e parahi hau noa outou i roto i te taata atoa nei.” (Roma 12:18; 13:1) No reira, ua fifi roa ˈtura hoi te mau kerisetiano matamua. Ua auraro ratou i te Atua ei Faatere matamua no ratou. I taua atoa taime ra, tei raro aˈe ratou i te mau hui mana o te fenua nei e ua faaitoito i te ora ma te hau e te mau taata atoa ra.

Te mau kerisetiano i roto i te ao roma

I roto i te ao o te Hau emepera roma i te senekele matamua, eita e ore te mau kerisetiano i te fanaˈo i te Pax Romana, aore ra i te Hau a to Roma, e mauhia na e te mau legeona no Roma. Ua faatupu te faatereraa au maite i te pae no te ture e no te nahonaho, i te mau purumu maitai, e te reni tereraa na te moana i faatupu i te hoê vahi tei turu i te parau no te parareraa te kerisetianoraa. Papu maitai, ua farii te mau kerisetiano matamua i ta ratou utua i te totaiete e ua farii hoi i te aˈoraa a Iesu e “horoa i ta Kaisara na Kaisara.” (Mareko 12:17) Ia ˈna i papai atu i te emepera roma o Antoninus Pius (138-161 o to tatou nei tau), te parau ra o Justin Martyr e, “e hau aˈe [te mau kerisetiano] i te tahi atu mau taata atoa,” i te aufau i ta ratou mau tute. (Parau parururaa matamua, beretane, pene 17) I te matahiti 197 o to tatou nei tau, ua parau o Tertullien i te feia faatere no Roma e “e tia [i ta ratou mau kelero] ia haamauruuru i te mau kerisetiano” no te haerea maitai ta ratou e horoa ra i te pae no te aufauraa i ta ratou mau tute. (Parau parururaa, beretane, pene 42) O te hoê teie haapapuraa e te apee ra ratou i te aˈoraa a Paulo oia hoi te auraroraa i te mau hui mana.

Hau atu, ia faatia noa ta ratou mau faaueraa tumu kerisetiano ia ratou, e tamata te mau kerisetiano matamua i te ora ma te hau e to ratou mau taata-tupu. E ere râ hoi i te mea ohie. No te mea e ao faaturi rahi te ao e haaati ra ia ratou e ua moe roa i roto i te ohipa haamori idolo a to Heleni e to Roma, e no amui-noa-atoa-hia maira hoi te haamoriraa i te emepera. E haapaoraa na te Hau te haapaoraa etene roma, e te taata noa ˈtu e ore e faaohipa i te reira, e riro ïa oia i te hiˈohia mai te hoê enemi no te Hau. E tuu ïa te reira i te mau kerisetiano i hea?

Ua papai te hoê orometua no Oxford oia hoi o E. G. Hardy e: “Te faahiti ra o Tertullien i te parau no te mau mea e rave rahi eita e tano i te mau kerisetiano mau, mai te haamori idolo: ei hiˈoraa, te mau euhe e faaauhia; te mau mori i te uputa ia tupu te mau oroa, e rave rau atu â; te mau oroa faaroo etene atoa; te mau ohipa tuaro e te vahi faaareareraa rau; te toroa haapiiraa i te parau no te mau papai; te tau faehau; te mau piha ohipa na te huiraatira.”—Te kerisetianoraa e te faatereraa roma (beretane).

Parau mau, mea fifi roa ia ora i roto i te ao roma ma te ore e taiva i te faaroo kerisetiano. Te papai ra te hoê taata papai buka farani katolika o A. Hamman e: “Eita e nehenehe e rave i te hoê ohipa ma te ore e farerei i te tahi atua. E faatupu hoi te tiaraa kerisetiano i te mau fifi i te mau mahana atoa; tei te hiti oia i te totaiete taata . . . E faaruru oia i taua mau fifi noa nei â i te fare, i roto i te mau aroâ, i te makete . . . I roto i te aroâ, e taata roma oia aore ra eita, e hahu te hoê kerisetiano i to ˈna upoo ia na mua ˈtu oia i te hoê hiero aore ra i te hoê tii. Nafea o ˈna e nehenehe ai e ore e na reira ma te ore e huti i te manaˈo, oia hoi nafea o ˈna e nehenehe ai e auraro ma te ore e faatura? Mai te peu e tei roto o ˈna i te ohipa tapihoo taoˈa e te hinaaro ra o ˈna e tarahu i te moni, e tia ia ˈna ia tǎpǔ i te taata i horoa tarahu mai i te moni na nia i te iˈoa o te mau atua. . . . Ia farii oia i te pureraa huiraatira, e tia ïa ia ˈna ia pûpû i te hoê tusia. Mai te peu e tapaohia to ˈna iˈoa no te tau faehau, nafea ïa o ˈna e nehenehe ai e ape i te rave i te tǎpǔ e apiti atu i roto i te mau faanahoraa matauhia no te tau faehau?”—Te oraraa o te mau mahana atoa i rotopu i te mau kerisetiano matamua, 95-197 o to tatou nei tau (farani).

Mau taata maitai, e te faaino-atoa-hia râ

I te area o te mau matahiti 60 aore ra 61 o to tatou nei tau, tei Roma o Paulo e hamani-ino-hia ra e te emepera ra o Nero, te parau ra te mau upoo faatere ati Iuda no nia i te mau kerisetiano matamua e: “Papu maitai no nia i teie nei pǔpǔ faaroo, ua ite matou e i te mau vahi atoa, te faainohia ra ratou.” (Ohipa 28:22) Te faatia ra te aamu e e faaino-noa-hia te mau kerisetiano—e te reira ma te tia ore. I roto i ta ˈna buka Te faraa mai te kerisetianoraa (beretane), te faatia ra o E. W. Barnes e: “I roto i te mau parau faahereherehia a te hui mana, te faaitehia ra no nia i te faanahoraa kerisetiano mai te hoê faanahoraa morare e te faatura i te ture. Mea hinaaro na to ˈna mau melo e riro ei mau taata maitai e ei mau melo haavare ore. E ape na ratou i te mau paruparu e te mau hinaaro tia ore a te faanahoraa etene. I roto i to ratou iho oraraa, e mau taata tapiri hau roa ratou e e mau hoa e nehenehe e tiaturi. Te parauhia ra e mau taata oraraa nahonaho ratou, e mau taata itoito e te mâ atoa to ratou oraraa. E mau taata patoi i te ohipa viivii e te oraraa faufau, inaha e mau taata taiva ore ratou i te mau faaueraa tumu e vai ra, e mau taata haerea tia e te parau mau. E mau manaˈo teitei roa to ratou no nia i te taatiraa pae tino: mea faatura-roa-hia te faaipoiporaa e mea viivii ore hoi te oraraa utuafare. Ia au i te mau huru maitai mai teie te huru, eita ïa e nehenehe e parau e, mai ta vetahi pae i manaˈo, e e mau taata fifi roa ratou. Inaha, ua haavahavahahia ratou, ua faainohia e ua riri-atoa-hia.”

Mai te ao tahito i ore i farii ia Iesu, aita atoa oia i farii i te mau kerisetiano e ua riri atoa hoi oia ia ratou. I te mea hoi e ua patoi ratou i te haamori i te emepera e te mau atua etene, ua faahapahia aˈera ratou i te ore e tiaturi i te Atua. Ia tupu te hoê ati, e parauhia na ïa e ua roohia ratou i te riri o te mau atua. E no te mea aita ratou i amui atu i roto i te mau hauti faufau aore ra i roto i te mau peu faaanaanataeraa manaˈo a te feia taputô i reira te toto e manii ai, e faarirohia na ratou ei mau taata patoi i te manaˈo totiare, oia hoi ‘ei mau taata au ore i te taata.’ Te parau ra to ratou mau enemi e e amaha roa te mau utuafare i te hoê “pǔpǔ” kerisetiano e ua riro hoi te reira ei ohipa atâata roa no te au-maite-raa totiare. Te faahiti ra o Tertullien i te parau no te mau tane no roto i te nunaa etene, mea au aˈe na ratou e ia faaturi ta ratou mau vahine maoti hoi ratou i te riro mai ei kerisetiano.

E faainohia na te mau kerisetiano no te mea e patoi ratou i te ohipa haamaruaraa tamarii, e rave-rahi-hia i taua tau ra. E e faahapa atoa na hoi to ratou mau enemi ia ratou i te haapohe i ta ratou mau tamarii. Te parauhia ra e i roto i ta ratou mau putuputuraa, e inu na ratou i te toto o te mau tamarii o ta ratou e faatusia. E i taua atoa taime, e faahepo to ratou mau enemi ia ratou e amu i te mau saucisses e toto to roto, ma te ite maitai e aita to ratou haava manaˈo e faatia ra i te reira. Inaha, o ta ratou noa iho hoi mau pariraa o ta ratou e faahapa ra.—Tertullien, Parau parururaa (beretane), pene 9.

E pǔpǔ faaroo apî haavahavahahia

Ua papai te taata tuatapapa aamu ra o Kenneth Scott Latourette e: “Te tahi atu mau faahaparaa e itehia ra i nia i te kerisetianoraa o to ˈna ïa apî e te taa ê ra hoi i te huru tahito o to ˈna mau enemi [te haapaoraa ati iuda e te mau haapaoraa etene no Heleni e no Roma].” (Aamu no te Parareraa te Kerisetianoraa, beretane, Buka 1, api 131) I te senekele piti o to tatou nei tau, te mairi ra te taata tuatapapa aamu roma o Suetonius i te kerisetianoraa “e tiaturiraa demoni apî e te hamani ino.” Ua haapapu o Tertullien e mea riri-roa-hia te iˈoa kerisetiano e e pǔpǔ faaroo au-ore-hia te mau kerisetiano. Ma te faahiti mai i te parau no nia i te huru hiˈoraa a te mau hui mana no te hau emepera roma i te mau kerisetiano i te piti o te senekele, teie ta Robert M. Grant i papai: “Te hiˈoraa matamua teie ïa, e haapaoraa faufaa ore e o te riro atoa i te haamauiui, te kerisetianoraa.”—Te kerisetianoraa matamua e te totaiete taata (beretane).

Parihia ei mau taata haavî taata

I roto i ta ˈna buka Te mau senekele matamua o te Ekalesia (farani), ua papai te orometua no Sorbonne oia hoi o Jean Bernardi e: “E haere na te mau [kerisetiano] i roto i te pororaa e e poro na hoi ratou i te mau vahi atoa e i te mau taata atoa. Na nia i te mau purumu e i roto i te mau oire, i te mau vahi haere-rahi-hia e te taata e i te mau fare o te taata. Farii aore ra eita e fariihia. I te taata veve, e i te taata moni i riro roa te manaˈo i ta ratou mau faufaa. I te taata riirii e i te mau tavana o te mau mataeinaa roma . . . E tia ia ratou ia tere na te purumu, na te pahi, e ia haere i te mau hopea fenua ra.”

Ua na reira mau anei ratou? Papu maitai ua na reira ratou. Te faatia ra te orometua ra o Léon Homo e, e patoi na te huiraatira i te mau kerisetiano matamua no to ratou “itoito rahi i te pae no te faafaariuraa mai i te taata i roto i ta ratou haapaoraa.” Te parau ra te orometua Latourette e a ere-noa-hia ˈi te mau ati Iuda i to ratou itoito i te pae no te faafariu mai i te taata i roto i ta ratou haapaoraa, “te riro ra ïa te mau mitionare ei mau taata haavî e te faatupu atoa hoi i te inoino.”

I te senekele piti o to tatou nei tau, ua faaino te taata philosopho ra o Celsus i te mau ravea pororaa a te mau kerisetiano. Te parau ra oia e na te mau taata haapii-ore-hia te kerisetianoraa ‘e o te taata maamaa anaˈe, te mau tavini, te mau vahine e te mau tamarii rii, te tiaturi.’ Ua faahapa o ˈna i te mau kerisetiano i te eiâ i te feruriraa o “te feia noaa-ohie-noa-hia,” e rave na e “ia tiaturi noa mai ratou ma te ore e feruri.” Te parau ra oia e ua parau atu ratou i ta ratou mau pǐpǐ apî e: “Eiaha e parau mai e no te aha; a tiaturi noa mai.” Oia hoi, ia au i te taata ra o Origen, ua farii o Celsus iho e “e ere te mau taata haapii-ore-hia anaˈe e te tiaraa totiare haihai roa tei arataihia e te haapiiraa a Iesu no te farii i Ta ˈna haapaoraa.”

Aita e eukumene

Ua faainohia te mau kerisetiano matamua no te mea te parau ra ratou e tei ia ratou ra te parau mau a te Atua mau hoê ra. Aita ratou i farii i te eukemene aore ra e rave rahi huru faaroo. Ua papai o Latourette e: “Taa ê atu i te rahiraa o te mau faaroo o taua tau ra, mea riri roa na ratou [te mau kerisetiano] i te tahi atu mau haapaoraa. . . . Ei faataa-ê-raa i te mau mea au noa e fariihia e te tahi atu mau haamoriraa, e parau tahaa noa hoi ratou e tei ia ratou mau ra te parau mau.”

I te matahiti 202 o to tatou nei tau, ua faaoti te emepera ra o Septimius Severus i te hoê pǎpǎ ture e opani roa i te mau kerisetiano ia faafariu mai i te taata i roto i ta ratou haapaoraa. Aita râ hoi te reira i tapea ia ratou i te haere e faaite i to ratou tiaturiraa. Te faataa ra o Latourette i te ohipa i tupu mai: “I roto i ta ˈna patoiraa ˈtu e ore e faaô ia ˈna i roto i te mau peu a te etene e i roto e rave rahi mau peu totiare e mau peu morare o taua tau ra, ua faatupu [te kerisetianoraa matamua] i te hoê faaauraa e te hoê faanahoraa e patoi mai ai te totaiete ia ˈna. Te faataaraa e titauhia no te apiti atu ia ˈna, o te horoaraa ˈtu ïa na te mau taata e farii mai i te hoê tiaturiraa o te riro ei pu no te puai e nehenehe e aro atu i te hamani-ino-raa e e horoa atoa hoi i te itoito i roto i te mau taata e fariu mai.”

Ua papu maitai atura ïa te faatiaraa a te aamu. I te rahiraa o te taime, ua patoi te mau kerisetiano, a riro noa ˈi ratou ei mau taata maitai e te ora ma te hau e te mau taata atoa, i te faaô atu ia ratou i roto “i to teie nei ao.” (Ioane 15:19) Mea faatura roa na ratou i te mau hui mana. Ia opani râ o Kaisara ia ratou eiaha e poro, aita ˈtu ïa ta ratou opuaraa maoti râ te tamau-noa-raa i te poro. Ua tamata ratou e ora ma te hau e te mau taata atoa, e ua patoi râ hoi i te apiti atu i roto i te mau peu morare e te haamoriraa idolo a te mau etene. No taua mau mea atoa nei, ua haavahavahahia ratou, ua faainohia, ua ririhia e ua hamani-ino-hia, mai ta te Mesia i faaara mai e e na reirahia ratou.—Ioane 16:33.

Ua tamau noa anei ratou i te faaatea ê mai ia ratou i to teie nei ao? Aore ra i roto i te roaraa o te tau, ua taui anei te feia e parau ra e te faaohipa ra ratou i te kerisetianoraa, i to ratou huru i roto i taua tuhaa nei?

[Parau iti faaôhia i te api 4]

“Ua faatupu te tiaraa i mauhia e te kerisetiano, i nia ia ˈna, i te mau fifi i te mau mahana atoa; ua ora noa oia i te hiti o te totaiete taata”

[Parau iti faaôhia i te api 6]

“Ua faainohia te kerisetianoraa no to ˈna apî e te taa ê atoa hoi . . . i te huru tahito o to ˈna mau enemi”

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 2]

Api rapaeau: Alinari/Art Resource, N.Y.

[Hohoˈa i te api 3]

No te mea ua patoi ratou i te haamori atu i te emepera roma e te mau atua etene, ua faahapahia ˈtura ratou i te ore e tiaturi i te Atua

[Faaiteraa i te tumu]

Museo della Civiltà Romana, Roma

[Hohoˈa i te api 7]

Ua itehia te mau kerisetiano o te senekele matamua ei mau taata poro itoito i te poroi o te Basileia