Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“E ara”

“E ara”

“E ara”

“E teie nei, e ara, aore hoi outou i ite i te hora e tae mai ai to outou Fatu.”—MATAIO 24:42.

1. Eaha te manaˈo o te feia i tavini maoro ia Iehova no nia i ta ratou mau matahiti taviniraa e rave rahi? A faahiti i te hoê hiˈoraa.

 E RAVE rahi mau tavini a Iehova, mea maoro to ratou tavini-noa-raa, tei haapii i te parau mau i to ratou taurearearaa ra. Mai te taata hohoo i itea mai ia ˈna te hoê poe faufaa rahi e i hoo i ta ˈna mau mea atoa no te hoo mai i te reira, ua faaere taua feia i hinaaro mau e haapii i te Bibilia ia ratou iho e ua pûpû i to ratou ora na Iehova. (Mataio 13:45, 46; Mareko 8:34) Eaha to ratou manaˈo i te mea e ua tiai maoro atu â ratou e ia tupu te mau opuaraa a te Atua no te fenua nei? Aita ratou e inoino ra! E faatano ratou ia Taeae A. H. Macmillan tei parau i muri aˈe i to ˈna taviniraa i te Atua e 60 tiahapa matahiti e: “E puai roa ˈtu â ta ˈu faaotiraa e tapea i to ˈu faaroo i mutaa iho. Auaa te reira i ore ai e mâuˈa to ˈu oraraa. E te tauturu noa maira â te reira ia ˈu ia faaruru i to a muri aˈe ma te mǎtaˈu ore.”

2. (a) Eaha te aˈoraa e tano ta Iesu i horoa na ta ˈna mau pǐpǐ? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa i roto i teie tumu parau?

2 E o outou? Noa ˈtu eaha to outou faito matahiti, a hiˈo na i te mau parau a Iesu: “E teie nei, e ara, aore hoi outou i ite i te hora e tae mai ai to outou Fatu.” (Mataio 24:42) E parau mau hohonu roa to roto i teie noa pereota. Aita tatou i ite i te mahana e tae mai ai te Fatu no te haava i teie faanahoraa ino, e aita e faufaa ia ite tatou. E titauhia râ ia tatou ia ora i te hoê huru oraraa eita tatou e tatarahapa ia tae mai oia. I roto i teie tuhaa, eaha te mau hiˈoraa e vai ra i roto i te Bibilia o te tauturu mai ia ara tatou? Nafea to Iesu faahohoˈaraa i teie titauraa? Eaha te mau mea i teie mahana e haapapu maira e te ora nei tatou i te anotau hopea o teie nei ao paieti ore?

Te hoê hiˈoraa o te faaara

3. Nafea te feia e rave rahi i teie mahana e au ai i to te tau o Noa?

3 Ia au i te mau hiˈoraa e rave rahi, e au te taata i teie mahana i te mau tane e te mau vahine i ora i te tau o Noa. I taua tau ra, ua î roa te fenua i te haavîraa uˈana, e mea “ino anaˈe” te mau opuaraa o te mafatu o te taata “i te mau mahana atoa.” (Genese 6:5) Ua tuu te rahiraa i to ratou ara-maite-raa taatoa i nia i te mau ohipa o te oraraa o te mau mahana atoa. Hou râ oia i faatae mai ai i te Diluvi rahi, ua horoa Iehova i te ravea na te taata ia tatarahapa. Ua faaue oia ia Noa e poro, e ua faaroo Noa—ma te tavini ei “taata i aˈo i te parau-tia ra” peneiaˈe e 40 aore ra e 50 matahiti aore ra hau atu â i te maoro. (Petero 2, 2:5) Aita râ te taata i tâuˈa i te poroi faaara a Noa. Aita ratou e ara ra. No reira i te pae hopea, o Noa e to ˈna utuafare anaˈe tei ora mai i te haavaraa a Iehova.—Mataio 24:37-39.

4. I roto i teihea auraa e nehenehe ai tatou e parau e ua manuïa te taviniraa a Noa, e nafea te reira e tano atoa ˈi i ta outou ohipa pororaa?

4 Ua manuïa anei te taviniraa a Noa? Eiaha tatou e hiˈo i te numera iti o te feia i farii. Oia mau, ua raea te fa o te pororaa a Noa noa ˈtu eaha te huru o te taata. No te aha? No te mea ua horoa te reira i te ravea na te taata ia maiti i te tavini ia Iehova aore ra eita. Eaha ïa no te tuhaa fenua ta outou e poro ra? Noa ˈtu e mea iti te feia e farii ra, te manuïa rahi ra outou. No te aha? No te mea na roto i te pororaa, te faaoto ra outou i te faaararaa a te Atua, e i te na reiraraa, te rave ra outou i te ohipa ta Iesu i faaue i ta ˈna mau pǐpǐ e rave.—Mataio 24:14; 28:19, 20.

Te oreraa e tâuˈa i te mau peropheta a te Atua

5. (a) Eaha te mau tupuraa matauhia i Iuda i te tau o Habakuka, e eaha te huru o te taata i mua i ta ˈna poroi tohu? (b) Nafea to te feia no Iuda faaiteraa i to ratou riri i te mau peropheta a Iehova?

5 E mau senekele i muri aˈe i te Diluvi, ua ino roa te huru o te basileia no Iuda. E peu matauhia te haamoriraa idolo, te parau-tia ore, te faaheporaa, e tae noa ˈtu te taparahiraa taata. Ua tono Iehova ia Habakuka e faaara i te nunaa e ia ore ratou e tatarahapa, e roohia ratou i te ati i te rima o to Kaladaio, aore ra Babulonia. (Habakuka 1:5-7) Aita râ te nunaa i faaroo. Ua feruri paha ratou e, ‘Inaha, a hoê hanere matahiti e tiahapa aˈenei, ua faaoto te peropheta Isaia i te hoê â faaararaa, aita râ i tupu atura!’ (Isaia 39:6, 7) E ere noa e aita e rave rahi feia toroa no Iuda i tâuˈa i te poroi, ua riri roa atoa râ ratou i te mau vea. I te hoê taime, ua tamata ratou i te haapohe i te peropheta Ieremia, e ahiri aita o Ahikama i arai mai, e manuïa ïa ratou. No to ˈna riri i te tahi atu â poroi tohu, ua rave te Arii Iehoiakima e ia haapohehia te peropheta Uria.—Ieremia 26:21-24.

6. Nafea to Iehova faaitoitoraa ia Habakuka?

6 E poroi puai atoa ta Habakuka e te au-ore-roa-hia mai ta Ieremia, o tei faauruahia e te Atua no te tohu i te anoraa o Iuda e 70 matahiti i te maoro. (Ieremia 25:8-11) No reira, e taa ia tatou te ahoaho o Habakuka ia pii oia e: “[Mai te aha] te maoro, e Iehova, o ta ˈu tiaororaa, e aore oe i faaroo mai! [Mai te aha] te maoro o ta ˈu pii-hua-raa ˈtu ia oe, e hamani ino teie e vai nei, e aita oe i faaora!” (Habakuka 1:2; MN) Ua pahono maite Iehova ia Habakuka na roto i teie mau parau o te haapaari i te faaroo e: “No te taime i haapaohia ra taua orama nei, ia tae râ i te hopea ra e faaite papu mai ai e ore e haavare: e ia maoro iti noâ, e tiai atu â; e tae mau mai ïa, e ore e haamaoro hua.” (Habakuka 2:3) No reira, e “taime i haapaohia” ta Iehova no te faaore i te parau-tia ore e te faaheporaa. Mai te peu e e au ra e te maoro rii ra, eiaha o Habakuka e haaparuparu, eiaha atoa oia e faaiti i ta ˈna ohipa pororaa. E tia maoti râ ia ˈna ia “tiai atu â,” a ora ˈi i te mau mahana atoa ma te haamanaˈo i te huru ru o te tau. Eita te mahana o Iehova e haamaoro hua!

7. No te aha Ierusalema i haapao-faahou-hia ˈi no te haamouraa i te senekele matamua T.T.?

7 Fatata e 20 matahiti i muri aˈe i to Iehova parauraa ˈtu ia Habakuka, ua haamouhia o Ierusalema, te oire pu o Iuda. I muri aˈe, ua patu-faahou-hia te oire, e ua faatitiaifarohia te rahiraa o te mau hape i haapeapea rahi ia Habakuka. Teie râ, i te senekele matamua T.T., ua haapao-faahou-hia te oire no te haamouraa no te taivaraa o to reira mau taata. Ma te aroha, ua faanaho Iehova e ia ora mai te feia mafatu tia. I teie taime, ua faaohipa oia eiaha i te hoê peropheta rii, ia Iesu Mesia râ no te poro i te poroi. I te matahiti 33 T.T., ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Ia hiˈo ra outou ia Ierusalema i te haaatiraahia e te nuu, ua fatata ïa to ˈna pau ia ite mai outou. Te feia i parahi i Iudea ra, a maue i nia i te mouˈa i reira.”—Luka 21:20, 21.

8. (a) Eaha paha tei tupu i nia i te tahi mau Kerisetiano a mairi noa ˈi te mau matahiti i muri aˈe i te poheraa o Iesu? (b) Nafea te mau parau tohu a Iesu no nia ia Ierusalema i te tupuraa?

8 A mairi noa ˈi te mau matahiti, ua ui maere paha te tahi mau Kerisetiano i Ierusalema afea te parau tohu a Iesu e tupu ai. Inaha hoi, a hiˈo na i te mau haapaeraa ta vetahi pae i rave ma te feaa ore. Peneiaˈe ua vaiiho ratou i te tahi mau ohipa imiraa anaanatae no te mea ua faaoti ratou e ara. A mairi noa ˈi te tau, ua faarohirohi anei ratou? Ua manaˈo anei ratou e te mâuˈa ra to ratou taime, ma te parau e e au te mau parau a Iesu i te hoê ui a muri aˈe, eiaha i to ratou iho? I te matahiti 66 T.T., ua haamata te parau tohu a Iesu i te tupu i to te mau nuu Roma haaatiraa ia Ierusalema. Ua taa i te feia i vai ara te tapao, ua faarue ratou i te oire, e ua faaorahia i te faaanoraa o Ierusalema.

Te faahohoˈaraa i te faufaaraa ia ara maitai

9, 10. (a) Nafea outou e haapoto ai i te faahohoˈaraa a Iesu no nia i te mau tavini i tiai noa i to ratou fatu ia hoˈi mai oia mai to ˈna faaipoiporaa mai? (b) No te aha paha mea fifi no te mau tavini ia tiai noa i to ratou fatu? (c) No te aha mea faufaa no te mau tavini ia faaoromai?

9 No te haamatara i te faufaaraa ia ara maitai, ua faaau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ i te mau tavini e tiai ra i to ratou fatu ia hoˈi mai oia mai to ˈna faaipoiporaa mai. Ua ite ratou e e hoˈi mai oia i te hoê po—eaha râ te hora? I te araraa matamua o te po anei? Te piti? Te toru? Aita ratou i ite. Ua parau Iesu e: “Ia tae mai [te fatu] i te piti o te araraa, e te toru hoi, roohia mai te na reira ra [i te araraa], e ao to te reira mau tavini.” (Luka 12:35-38) A feruri na i te ru o teie mau tavini. E rahi roa ˈtu â to ratou tiairaa ia faaroo ratou i te mau maniania rii atoa e ia ite ratou ia hautiuti te mau ata rii haihai roa: ‘E ere anei to tatou fatu tera?’

10 Eaha ïa ia tae mai te fatu i te piti o te araraa o te po, mai te hora iva e tae atu i te tuiraa po? E ineine anei te mau tavini atoa, tae noa ˈtu tei rave puai i te ohipa mai te poipoi mai â, i te farii ia ˈna, aore ra eita anei te tahi e vareahia i te taoto? E ia hoˈi mai te fatu i te toru o te araraa o te po—mai te tuiraa po e tae atu i te hora toru i te aahiata? E fiu anei te tahi mau tavini, e riri atoa anei ratou no te maoro o to ratou fatu? * O te mau tavini anaˈe i itehia e te ara ra ia tae mai te fatu te parauhia e ao to ratou. E au maitai te mau parau o te Maseli 13:12 ia ratou: “Ia faaroaroahia te taoˈa tiaihia ra e fatimauu te aau; ia tupu râ te mea hinaarohia ra, e au ïa i te raau ora.”

11. Nafea te pure e tauturu ai ia tatou ia ara?

11 I te roaraa o taua taime maoro ia hiˈohia, eaha te nehenehe e tauturu i te mau pǐpǐ a Iesu ia ara? I te ô i Getesemane na mua iti noa ˈˈe i to ˈna haruraahia, ua parau Iesu i ta ˈna na aposetolo e toru e: “E ara e e pure [tamau] hoi, ia ore outou ia roohia e te [faahemaraa].” (Mataio 26:41; MN) E mau matahiti i muri aˈe, ua horoa o Petero, tei reira hoi oia i taua taime ra, i te hoê â aˈoraa i to ˈna mau taeae Kerisetiano. Ua papai oia e: “Ua fatata . . . te hopea o te mau mea atoa nei: e teie nei, e haapao maitai outou, e ara ma te pure.” (Petero 1, 4:7) Papu maitai, e tia ia tatou ia faariro i te pure hohonu ei tuhaa o ta tatou mau ohipa Kerisetiano matauhia. E tia mau â ia taparu tamau tatou ia Iehova i te tauturu no te vai ara.—Roma 12:12; Tesalonia 1, 5:17.

12. Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te numera-haere-noa-raa e te ara-maitai-raa?

12 A tapao na e ua parau atoa Petero e: “Ua fatata . . . te hopea o te mau mea atoa nei.” Mai te aha te fatataraa? Eita ta te taata e nehenehe e faataa i te mahana e te hora tia. (Mataio 24:36) Teie râ, te vai ra te taa-ê-raa i rotopu i te numera-haere-noa-raa, ta te Bibilia e ore e faaitoito ia rave, e te tamauraa i te tiai i te hopea, ta te Bibilia e faaitoito mau ra. (A hiˈo i te Timoteo 2, 4:3, 4; Tito 3:9.) Nafea tatou e nehenehe ai e tamau i te tiai i te hopea? Na roto ïa i te haapao-maitai-raa i te haapapuraa e ua fatata te hopea. No reira, e hiˈo faahou tatou e ono haapapuraa e te ora nei tatou i te anotau hopea o teie nei ao paieti ore.

Na haapapuraa faufaa e ono

13. Nafea te parau tohu a Paulo i roto i te Timoteo 2 pene 3 e haapapu ai ia outou e te ora nei tatou i te “anotau hopea”?

13 A tahi, te ite maitai nei tatou i te tupuraa o te parau tohu a te aposetolo Paulo no nia i te “anotau hopea.” Teie ta Paulo i papai: “E tupu te ati rahi i taua anotau hopea nei . . . E riro te taata nei ei miimii, e nounou moni, e faaahaaha, e teoteo, e faaino, e faaroo ore i te metua, e mauruuru ore, e te viivii, e aroha ore, e tahemo parau au, e pari haavare noa, e haapao ore, e iria, e te au ore i te taata maitatai ra, e haavare, e mârô, e faateitei, e te hinaaro i te mau mea e navenave ai ra aore hinaaro i te Atua, e hohoˈa paieti hoi to ratou, o te puai râ o te reira ra, ua hunahia ïa ia ratou, e fariu ê oe i te reira. E te mau taata iino e te feia haavare ra, e tupu â to ratou ino e e rahi atu, i te haavare-noa-raa ˈtu, e te haavareraahia mai.” (Timoteo 2, 3:1-5, 13) Aita anei tatou e ite ra e te tupu ra teie parau tohu i to tatou nei tau? O te feia anaˈe aita e tâuˈa ra i te mea mau te patoi i te reira! *

14. Nafea te mau parau o te Apokalupo 12:9 no nia i te Diabolo i te tupuraa i teie mahana, e eaha te fatata i te tupu i nia ia ˈna?

14 A piti, te ite nei tatou i te mau faahopearaa o te tiavaruraa o Satani e ta ˈna mau demoni mai te raˈi mai, ia au i te Apokalupo 12:9. Te taio nei tatou e: “Hurihia ˈtura hoi te teni rahi i rapae, o taua ophi tahito ra ïa, o tei parauhia o te Diabolo ra, e o Satani hoi, o tei haavare i to te ao atoa nei; i hurihia oia i rapae i nia iho i te fenua nei, e ta ˈna mau melahi atoa ua huri-atoa-hia i rapae.” Te faahopearaa, e ati rahi ïa to te fenua. Oia mau, e ati rahi to te huitaata mai te matahiti 1914 mai iho â râ. Te na ô atoa ra râ te parau tohu o te Apokalupo e i to te Diabolo huriraahia mai i nia i te fenua, ua ite oia e “maa taime poto to ˈna e toe nei.” (Apokalupo 12:12) I roto i taua area taime ra, te tamaˈi ra Satani i te mau pǐpǐ faatavaihia a te Mesia. (Apokalupo 12:17) Papu maitai e te ite ra tatou i te mau faahopearaa o teie aroraa i to tatou nei tau. * Eita râ e maoro, e hurihia Satani i roto i te abuso “ia ore oia ia haavare faahou i te mau fenua.”—Apokalupo 20:1-3.

15. Nafea te Apokalupo 17:9-11 e haapapu ai e te ora nei tatou i te tau hopea?

15 A toru, te ora nei tatou i te tau o te vau e te hopea o te “arii, MN” i faahitihia i roto i te parau tohu o te Apokalupo 17:9-11. I ǒ nei, te faahiti ra te aposetolo Ioane e hitu arii, o te faahohoˈa ra e hitu hau o te ao atoa—Aiphiti, Asura, Babulonia, Medai e Peresia, Heleni, Roma, e na hau apiti o te ao atoa Beretane e Marite. Te ite atoa ra oia i ‘te toovau, no roto mai i te toohitu ra.’ I teie nei, te faahohoˈa ra te vau o te arii—te arii hopea ta Ioane e ite ra i roto i te orama—i te faanahonahoraa o te mau Nunaa Amui. Te parau ra Ioane e “e reva ˈtu” te vau o te arii “i te pohe,” e i muri aˈe ia ˈna, aita e arii i nia i te fenua e faahiti-faahou-hia ra. *

16. Nafea te mau tupuraa no nia i te tii o te taotooto a Nebukanesa e faaite ai e te ora nei tatou i te anotau hopea?

16 A maha, te ora nei tatou i te tau i faahohoˈahia e te mau avae o te tii o te taotooto a Nebukanesa. Ua tatara te peropheta Daniela i te auraa o teie taotooto maere o te hoê tii rahi hohoˈa taata. (Daniela 2:36-43) Te faahohoˈa ra te anairaa o na metara e maha o te tii i te mau hau taa ê o te ao atoa, o te haamata mai te upoo (te Hau emepera Babulonia) e haere atu ai i raro i te avae e te mau manimani (te mau hau e faatere ra i teie mahana). Ua fa aˈena mai te taatoaraa o te mau hau o te ao atoa i faahohoˈahia e taua tii ra. Te ora nei tatou i te tau i faahohoˈahia e te mau avae o te tii. Aita e faahitihia ra te tahi atu mau hau no a muri aˈe. *

17. Nafea ta tatou ohipa pororaa i te Basileia e haapapu atoa ˈi e te ora nei tatou i te tau hopea?

17 A pae, te ite nei tatou e te ravehia ra te hoê ohipa pororaa rahi, ta Iesu i parau e e tupu na mua iti noa ˈˈe i te hopea o teie faanahoraa. Ua parau Iesu e: “E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa: o te hopea ihora ïa i reira ra.” (Mataio 24:14) I teie mahana, te tupu ra teie parau tohu i nia i te hoê faito aitâ i itehia aˈenei. Parau mau e te vai râ te mau tuhaa fenua aita i porohia ˈtura, e peneiaˈe i te taime i faataahia e Iehova, e matara te hoê opani rahi no te mau ohipa rahi atu â. (Korinetia 1, 16:9) Noa ˈtu râ, aita te Bibilia e faaite ra e e tiai Iehova e tae roa i te taime e faaroo ai te mau taata atoa i te fenua nei i te faaiteraa. Aita, e tia ia porohia te parau apî maitai ia au i ta Iehova i manaˈo. E tae mai atu ai te hopea.—A hiˈo i te Mataio 10:23.

18. Eaha te tupu ma te papu maitai i nia i te tahi feia faatavaihia ia tupu te ati rahi, e nafea te reira e faataahia ˈi?

18 A ono, te iti noa maira te numera o te mau pǐpǐ mau faatavaihia a te Mesia, noa ˈtu e tei nia noâ vetahi i te fenua ia tupu te ati rahi. Ua paari roa te rahiraa o te toea, e i te roaraa o te mau matahiti, ua iti noa mai te numera o te feia i faatavai-mau-hia. No nia râ i te ati rahi, teie ta Iesu i parau: “Ahiri hoi e haamaorohia taua tau ra, aore roa ïa e taata e ora; e haapotohia râ taua tau ra, no te feia maitihia ra.” (Mataio 24:21, 22) Papu maitai ïa e tei nia noâ vetahi o “te feia maitihia” a te Mesia i te fenua ia tupu te ati rahi. *

Eaha to mua nei?

19, 20. No te aha i ore ai i riro aˈenei ei mea ru mai teie no tatou ia vai ara noa?

19 Eaha ta to a muri aˈe e hopoi mai na tatou? E mau tau anaanatae roa to muri nei. Ua faaara Paulo e “te haere maira taua mahana o te Fatu ra [o Iehova], mai te haerea mai o te eiâ i te po ra.” A faahiti ai oia i te mau taata o te faahua paari ia au i teie nei ao, te na ô ra oia e: “E parau hoi te taata e, E hau, e aita e ino, ei reira ra ratou e roohia-noa-hia mai ai e te pohe oioi.” No reira Paulo i faaitoito ai i ta ˈna feia taio e: “Eiaha tatou e taoto mai te tahi paeau ra, e ara râ tatou, e haapao maitai.” (Tesalonia 1, 5:2, 3, 6) Oia mau, aita te feia o te tiaturi ra i te mau faanahonahoraa a te taata no te hopoi mai i te hau e te ino ore e ite ra i te huru tupuraa mau. Ua varea roa taua mau taata ra i te taoto!

20 E tae taue noa mai te haamouraa o teie faanahoraa o te mau mea. No reira, e tamau noa anaˈe i te tiai i te mahana o Iehova. Ua parau hoi te Atua ia Habakuka e: “E ore e haamaoro hua”! Oia mau, aita i riro aˈenei ei mea ru mai teie no tatou ia ara.

[Nota i raro i te api]

^ Aita te fatu i horoa i te hoê hora i ta ˈna mau tavini. No reira, aita oia i titauhia ia faataa i to ˈna mau tere, aita atoa oia i titauhia ia faaite i ta ˈna mau tavini no te aha e au ai e ua maorohia oia.

^ Ei faahohonuraa i teie parau tohu, a hiˈo i te pene 11 o te buka Te ite e aratai i te ora mure ore, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ Ei haamaramaramaraa hau, a hiˈo i te mau api 180-186 o te buka Te Apokalupo—Ua fatata roa to ˈna tatararaa rahi hopea nei!, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ A hiˈo i te pene 4 o te buka Prêtons attention à la prophétie de Daniel!, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

^ I roto i te parabole o te mau mamoe e te mau puaaniho, e tae mai te Tamaiti a te taata ma to ˈna hanahana i te tau o te ati rahi e e parahi oia no te haava. E haava oia i te taata ia au i te tauturu ta ratou i horoa na te mau taeae faatavaihia o te Mesia. Aita ïa e faufaa to teie huru haavaraa mai te peu e i taua taime ra, ua faarue aˈena te mau taeae atoa o te Mesia i te fenua.—Mataio 25:31-46.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• Eaha te mau hiˈoraa Bibilia e nehenehe e tauturu mai ia ara tatou?

• Nafea to Iesu faahohoˈaraa i te faufaaraa ia ara maitai?

• Eaha na ono haapapuraa e faaite ra e te ora nei tatou i te anotau hopea?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 9]

Ua tavini A. H. Macmillan ia Iehova ma te haapao maitai e 60 tiahapa matahiti i te maoro

[Hohoˈa i te api 10]

Ua faaau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ i te mau tavini e ara noa ra