Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Eaha te ravea e manuïa ˈi?

Eaha te ravea e manuïa ˈi?

Eaha te ravea e manuïa ˈi?

TE FAAINEINE maitai ra e piti taurearea itoito i te hoê matini huru ê no te hoê tamataraa hopea. E inaha, tupu taue maira te hoê mataˈi puai roa, mau mai nei te matini paari ore, taviriviri aˈera te reira i nia i te aore, e taorahia mai nei i raro na roto i te hoê maniania riaria. Toaruaru atura na taata e tia noa aˈera ma te mamû noa. Te vai noa ra te mea ta raua i rohi i te hamani maitai i raro, ua ino roa e ua riro ei haapueraa raau e metara tavirivirihia.

No Orville e o Wilbur Wright, e ere te mea i tupu i taua mahana no Atopa 1900 ra te manuïa-ore-raa e te inoinoraa matamua i roto i ta raua mau tamataraa i te hamani i te hoê matini teiaha aˈe i te aore o te tere na te reva. Ua haamâuˈa aˈena raua tau matahiti e te hoê tino moni huru rahi no ta raua mau tamatamataraa.

I te pae hopea râ, ua hoona to raua tamau-noa-raa. I te 17 no Titema 1903, i Kitty Hawk, i Caroline Apatoerau, i te mau Hau Amui no Marite, ua faareva te mau taeae Wright i te hoê matini hohoˈa matamua tei tere na te reva 12 tetoni i te maororaa—mea poto ïa ia faaauhia i to teie nei mau tere, mea navai râ i te roa no te taui roa i te ao nei!

Ua taai-rahi-hia te manuïaraa i roto i te rahiraa o te mau tutavaraa i te tamau-noa-raa ma te faaoromai. No te paraparau anei i te hoê reo ma te aravihi, te haapii i te hoê ohipa, aore ra te faahoa e te hoê taata, e manuïa te rahiraa o te mau ohipa faufaa maoti noa te tutavaraa tamau. “E iva taime i nia i te ahuru,” o ta te taata papai ïa o Charles Templeton e parau ra, “e au te manuïaraa i te hoê noa mea: te rohiraa.” Te na ô ra o Leonard Pitts, papai vea, e: “E faahiti tatou i te aravihi, e haapopou tatou i te tano, mea pinepine roa râ e haamoe tatou i te mau mea faufaa roa ˈˈe. Te rohiraa e te mau faataupupuraa e rave rahi. Te rave-maoro-raa i te ohipa.”

Te haapapu maira te reira i ta te Bibilia i parau mea maoro aˈenei: “Te rima o te taata itoito ra, e mana ïa.” (Maseli 12:24) Te auraa o te itoito, ia tamau noa ïa tatou i ta tatou mau tutavaraa. Mea titauhia te reira ia hinaaro tatou ia manuïa te mea ta tatou i opua e rave. Eaha te tamau-noa-raa? Nafea tatou e tamau noa ˈi i te titau i ta tatou mau fa, e i roto i te aha e tia ˈi ia tatou ia tamau noa? E pahonohia teie mau uiraa i roto i te tumu parau i muri nei.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 3]

Hohoˈa a te U.S. National Archives