Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

I roto i te Roma 12:19, te haapapu ra anei te aposetolo Paulo e eita e tia i te mau Kerisetiano ia riri a parau ai oia e: “Eiaha outou e tahoo, tuu noa ˈtu râ i te riri?”

Ma te tia mau, eita. I ǒ nei, te parau ra te aposetolo Paulo no te riri o te Atua. Parau mau, aita te reira e parau ra e aita e peapea ia riri vave te mau Kerisetiano. Te aˈo papu nei hoi te Bibilia eiaha tatou e riro ei taata riri. A hiˈo na i te tahi mau aˈoraa a te Atua.

“Faarue i te tairoiro, eiaha te riri; eiaha to oe ra inoino ia tae roa i te rave i te parau ino ra.” (Salamo 37:8) “O te taata i riri noa i to ˈna taeae, e au atoa ia ˈna te haavaraa.” (Mataio 5:22) “O ta te tino e rave nei, ua itea ïa, oia hoi te faaturi, te poreneia, te mau peu faufau ra, te taiata, te haamori idolo, te tahutahu, te tairoiro, te tamaˈi, te mârô, te iria.” (Galatia 5:19, 20) “Ia haapae-roa-hia te mamahu ore, e te iria, e te riri, e te avau e te faaino, e te tairoiro.” (Ephesia 4:31) “Ia ru te taata atoa i te faaroo, ia haere maine i te parau, ia haere maine hoi i te riri.” (Iakobo 1:19) Hau atu â, te aˈo pinepine ra te buka o te Maseli eiaha tatou e riri vave aore ra e faatia ohie noa i te iria i nia i te mau hapa rii e te mau hape taata.—Maseli 12:16; 14:17, 29; 15:1; 16:32; 17:14; 19:11, 19; 22:24; 25:28; 29:22.

Te tuati ra te manaˈo i roto i te Roma 12:19 i taua mau aˈoraa ra. Te faaue ra Paulo e ei aroha haavare ore to tatou, ia haamaitai tatou i tei hamani ino mai, ia tamata tatou i te manaˈo maitai ia vetahi ê, eiaha tatou e tahoo i te ino, e ia faaitoito tatou i te faahau e te taatoaraa. I muri iho, ua aˈo oia e: “E au mau here e, eiaha outou e tahoo, tuu noa ˈtu râ i te riri; ua papaihia hoi e, Te parau maira Iehova, Ei ia ˈu te riri, na ˈu ïa e tahoo atu.”—Roma 12:9, 14, 16-19.

Oia mau, eita tatou e vaiiho i te riri e turai ia tatou ia tahoo. Mea tia ore hoi to tatou ite i te mau tupuraa e to tatou manaˈo parau-tia. Ia vaiiho tatou i te riri e turai ia tatou ia tahoo, e ohipa noa tatou ma te hape. E turu ïa te reira i te mau ohipa a te Enemi o te Atua ra, te Diabolo. I te tahi atu vahi, ua papai o Paulo e: “E ia riri outou ra, eiaha ia harahia; eiaha ia mairi te mahana i to outou ririraa. Eiaha hoi e tuu i ta te Diabolo ra vahi ia ô mai.”—Ephesia 4:26, 27.

Te faaotiraa maitai aˈe e te paari, o te vaiihoraa ïa e na te Atua e faataa afea e tahoohia ˈi e ia vai. E nehenehe oia e na reira maoti to ˈna ite-taatoa-raa i te mau ohipa, e te faahohoˈa nei te mau faautuaraa ta ˈna e rave i to ˈna parau-tia tia roa. E nehenehe tatou e ite e te reira iho â te manaˈo o Paulo i roto i te Roma 12:19 ia tapao tatou i ta ˈna faahororaa o te Deuteronomi 32:35, 41, te na ô ra te hoê tuhaa e: “Tei ia ˈu hoi te riri, na ˈu e tahoo.” (A hiˈo i te Hebera 10:30.) No reira, noa ˈtu e aita te parau “o te Atua” e itehia ra i roto i te mau papai Heleni, ua faaô e rave rahi feia huri o teie tau i te reira i roto i te Roma 12:19. Ua aratai te reira i taua mau parau ra mai “a vaiiho e na te Atua e tahoo” (The Contemporary English Version); “a tuu atu i te riri o te Atua” (American Standard Version); “a vaiiho e na te Atua e faautua ia hinaaro oia” (The New Testament in Modern English); “a vaiiho i te hoê parahiraa no te faautuaraa a te Atua.”—The New English Bible.

Noa ˈtu e faainohia aore ra e hamani-ino-hia tatou e te mau enemi o te parau mau, e nehenehe tatou e tiaturi i te huru o te Atua ra o Iehova ta Mose i faaroo: “O Iehova, o Iehova, e Atua aroha noa, e te hamani maitai rahi, e te faaoromai rahi, e te maitai rahi, e te parau mau; e te vaiiho maite i te aroha e tausani noa ˈtu te ui; e te faaore i te [hape e te hapa e te hara, teie râ, eita roa ˈtu oia e haapae i te faautua, ma te faatae mai i te utua no te hape].”—Exodo 34:6, 7; MN.