Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Haapao maitai e mǎtaˈu ore i mua i te faaheporaa Nazi

Haapao maitai e mǎtaˈu ore i mua i te faaheporaa Nazi

Haapao maitai e mǎtaˈu ore i mua i te faaheporaa Nazi

I te 17 no Tiunu 1946, ua faatae te Arii vahine o Wilhelmine o te mau Pays-Bas i te hoê poroi tapao aroha i te hoê utuafare Ite no Iehova i Amsterdam. Ua hinaaro oia e faaite i to ˈna umere no te tamaiti a taua utuafare ra, o Jacob van Bennekom, o tei pupuhi-pohe-hia e te mau Nazi i roto i te Piti o te Tamaˈi Rahi. Tau matahiti aˈenei, ua faaoti te apooraa oire no Doetinchem, te hoê oire i te pae hitia o te râ o te mau Pays-Bas, e mairi te hoê aroâ i te iˈoa ra Bernard Polman, te tahi atu Ite no Iehova i pupuhi-pohe-hia i te tau tamaˈi.

NO TE aha te mau Nazi i fariu ai i nia ia Jacob, Bernard, e te tahi atu mau Ite no Iehova i te mau Pays-Bas i te roaraa o te Piti o te Tamaˈi Rahi? E maoti te aha i maraa ˈi i teie mau Ite ia ore e taiva i roto i te mau matahiti hamani-ino-raa aroha ore, a fanaˈo atu ai i te pae hopea i te faatura e te umere o te mau taata e o te arii vahine o to ratou fenua? No te ite i te pahonoraa, e hiˈo faahou ïa tatou i te tahi mau ohipa i faatupu i te hoê aroraa i rotopu i te hoê pǔpǔ iti Ite no Iehova e te faanahonahoraa rahi Nazi, mai i rotopu ia Davida e o Golia.

I opanihia—Mea itoito aˈe râ i na mua ˈˈe

I te 10 no Me 1940, ua tairi te nuu Nazi i te mau Pays-Bas. I te mea e te faahapa ra te mau papai e operehia ra e te mau Ite no Iehova i te mau ohipa iino a te faatereraa Nazi e te turu ra te reira i te Basileia o te Atua, ua tamata oioi atura te mau Nazi i te tapea i te mau ohipa a te mau Ite. E iti aˈe i te toru hebedoma i muri aˈe i to te mau Nazi haruraa i te mau Pays-Bas, ua horoa ratou i te hoê faaueraa huna o te opani i te mau Ite no Iehova. I te 10 no Mati 1941, ua faaite-haere-hia te opaniraa i te taata na roto i te hoê vea, o te pari ra i te mau Ite i te raveraa i te hoê ohipa “o te patoi ra i te mau faanahoraa atoa a te hau e a te ekalesia.” I te pae hopea, ua uˈana te auauraa i te mau Ite.

Te mea anaanatae, oia hoi noa ˈtu e te hiˈopoa noa ra te Gestapo, aore ra mutoi huna roo ino, i te mau ekalesia atoa, hoê anaˈe faanahonahoraa Kerisetiano ta ratou i hamani ino rahi. “Ua tairi te hamani-ino-raa e tae roa ˈtu i te poheraa,” ta te taata tuatapapa aamu ïa no te mau Pays-Bas, o Louis de Jong, e parau ra, “i te hoê noa pǔpǔ faaroo—te mau Ite no Iehova.”—Het Koninkrijk der Nederlanden in de Tweede Wereldoorlog (Te Basileia o te mau Pays-Bas i roto i te Piti o te Tamaˈi Rahi).

Ua turu atoa te mau mutoi o te mau Pays-Bas i te Gestapo i te imiraa e te haruraa i te mau Ite. Hau atu â, ua faaiteite te hoê tiaau ratere, o tei mǎtaˈu e o tei taiva, i te tahi mau mea no nia i to ˈna mau taeae tahito i roto i te faaroo i te mau Nazi. I te hopea o te avaˈe Eperera 1941, 113 Ite tei haruhia. Ua mau anei te mau ohipa pororaa no teie aroraa uˈana?

E itehia te pahonoraa i roto i te Meldungen aus den Niederlanden (Te tahi mau parau faataa no te mau Pays-Bas), e api parau huna teie ta te Sicherheitspolizei (Mutoi paruru) Helemani i faaineine i te avaˈe Eperera 1941. Te na ô ra te parau faataa no nia i te mau Ite no Iehova e: “Te haa ra teie pǔpǔ faaroo opanihia ma te puai i roto i te fenua taatoa, te faatupu ra i te mau putuputuraa tei opanihia e te ture e te pia ra i te mau api parau ma teie mau poroi ‘E ohipa ino te hamani-ino-raa i te mau Ite no te Atua’ e ‘E faautua o Iehova i te feia hamani ino i te haamouraa mure ore.’” E piti hebedoma i muri aˈe, ua tapao taua noa parau faataa ra e “noa ˈtu te mau opaniraa etaeta e maraa noa ra a te mau Mutoi huna i te mau ohipa a te Feia haapii Bibilia, ua tamau noa ta ratou mau ohipa i te rahi mai.” Oia mau, noa ˈtu te fifi atâta o te haruraa, ua haa noa te mau Ite, ma te opere hau atu i te 350 000 papai na te taata i te matahiti 1941 noa!

Maoti te aha i faaitoito ai teie pǔpǔ iti tau hanere Ite e maraa noa ra ia faaû i to ratou mau enemi riaria mau? Mai te peropheta haapao maitai i tahito ra o Isaia, te mǎtaˈu ra te mau Ite i te Atua, eiaha te taata. No te aha? No te mea te tiaturi papu ra ratou i te mau parau tamǎrû a Iehova ia Isaia: “O vau, o vau nei â, tei haamahanahana ia outou: o vai hoi oe, i mǎtaˈu ai oe i te taata pohe noa nei.”—Isaia 51:12.

E titau te mǎtaˈu ore i te faatura

I te hopea o te matahiti 1941, ua maraa te numera o te mau Ite i haruhia i nia i te 241. Mea iti râ tei mǎtaˈu i te taata. Ua faahitihia te mau parau a Willy Lages, melo matauhia no te mutoi huna Helemani, oia hoi “e 90 % o te mau Ite no Iehova tei patoi i te faaiteite i te tahi mau mea, area te tahi atu mau pǔpǔ faaroo ra, mea iti roa ïa tei mamû noa.” Na te tatararaa a Johannes J. Buskes, te hoê ekalesiatiko o te mau Pays-Bas tei tapeahia e te tahi mau Ite, e haapapu ra i te mau parau a Lages. I te matahiti 1951, ua papai o Buskes e:

“I taua tau ra, mea faatura roa vau ia ratou no to ratou tiaturi e te puai o to ratou faaroo. Eita roa ˈtu e moehia ia ˈu tera taata apî—iti aˈe i te 19 matahiti—i opere i te mau buka rairai e tohu ra i te hiˈaraa o Hitler e te Toru o te Reich. . . . E nehenehe hoi oia e tuuhia i roto noa e ono avaˈe mai te peu e e tǎpǔ oia e faaea i te rave i taua ohipa ra. Aita roa ˈtu oia i farii i te reira, e ua faautuahia ˈtura oia i te ohipa faahepohia aita e hopearaa i Helemani. Ua ite maitai oia i te auraa o te reira. Ia poipoi aˈe, i to ˈna afairaahia e to matou aroharaa ia ˈna, ua parau vau ia ˈna e e manaˈo matou ia ˈna e e pure matou no ˈna. Teie noa ta ˈna i pahono mai: ‘Eiaha oe e haapeapea no ˈu. E tae mai iho â te Basileia o te Atua.’ Te hoê parau mai teie, eita ïa e moehia, noa ˈtu e mea rahi ta oe mau patoiraa i te mau haapiiraa a teie mau Ite no Iehova.”

Noa ˈtu te patoiraa aroha ore, ua maraa noa te numera o te mau Ite. Noa ˈtu e e fatata ratou i te 300 na mua iti noa ˈˈe i te Piti o te Tamaˈi Rahi, ua maraa te numera i nia i te 1 379 i te matahiti 1943. Te vahi peapea, i te hopea o taua noa matahiti ra, e 54 o na hau atu i te 350 Ite o tei haruhia, i pohe i roto i te mau aua tapearaa taa ê. I te matahiti 1944, 141 Ite no Iehova o te mau Pays-Bas e vai noa ra i roto i te mau aua tapearaa rau.

Te matahiti hopea o te hamani-ino-raa Nazi

I muri aˈe i te mahana rahi, te 6 no Tiunu 1944, ua tae te hamani-ino-raa i te mau Ite i ta ˈna matahiti hopea. I te pae o te nuu, te pau ra te mau Nazi e to ratou mau hoa rave ohipa. E manaˈo paha te hoê taata e i roto i teie tupuraa, e faaea te mau Nazi i te haru i te mau Kerisetiano hapa ore. I taua râ matahiti ra, e 48 Ite ê atu tei haruhia, e 68 o te mau Ite tapeahia tei pohe. O Jacob van Bennekom te hoê, o tei faahitihia na mua ˈtu.

Tei rotopu o Jacob, 18 matahiti to ˈna, i na taata e 580 tei bapetizohia ei Ite no Iehova i te matahiti 1941. Aita i maoro i muri iho, ua faarue oia i te hoê ohipa aufau–maitai-hia no te mea te titau ra te reira ia ofati o ˈna i to ˈna tiaraa amui ore Kerisetiano. Ua rave oia i te ohipa hoohoo e ua haamata i te tavini ma te taime taatoa. A tari ai oia i te mau papai Bibilia, ua noaahia e ua haruhia oia. I te avaˈe Atete 1944, ua papai o Jacob, e 21 matahiti to ˈna, i to ˈna utuafare mai te hoê fare tapearaa i te oire no Rotterdam:

“Mea maitai e mea oaoa roa vau. . . . A maha taime to ˈu uiuiraahia i teie nei. I na taime matamua e piti, mea ino roa, e ua tupai-ino-hia vau, auaa râ te puai e te maitai faito ore o te Fatu, ua noaa ia ˈu i te ore e faaiteite i te tahi mea. . . . Ua nehenehe aˈena vau e horoa i te mau oreroraa parau i ǒ nei, e ono atoa, i mua 102 taata. Ua anaanatae maitai vetahi o ratou e ua tǎpǔ e e na reira noa ratou ia matara mai ratou.”

I te 14 no Setepa 1944, ua afaihia o Jacob i te hoê aua tapearaa i te oire o Amersfoort, i te mau Pays-Bas. I reira atoa, ua tamau noa oia i te poro. Nafea? Te haamanaˈo ra te hoê hoa tapeahia: “E ohi na vetahi feia tapeahia i te mau omou avaava ta te mau tiai i faarue e e rave ratou i te mau api o te hoê Bibilia ei papie avaava. I te tahi mau taime, e noaa ia Jacob i te taio i te tahi mau parau o te hoê api Bibilia o te fatata i te ravehia no te oviri i te avaava. I reira iho, e faaohipa oia i tera mau parau ei niu no te poro ia matou. Aita i maoro, ua mairi matou i to ˈna iˈoa o Jacob ‘te Taata Bibilia.’”

I te avaˈe Atopa 1944, tei rotopu o Jacob i te hoê pǔpǔ rahi o te feia tapeahia i faauehia e heru i te mau apoo ia topa ˈtu te mau pereoo pâ auri i roto. Ua patoi o Jacob i te rave i tera ohipa no te mea aita to ˈna haava manaˈo e faatia ra ia turu oia i te mau tutavaraa no te tamaˈi. Noa ˈtu te mau haamǎtaˈuraa tamau a te mau tiai, aita oia i tuu. I te 13 no Atopa, ua tii te hoê ofitie ia ˈna i to ˈna piha moemoe no te faahoˈi ia ˈna i te vahi raveraa ohipa. I reira faahou, aita o Jacob i tuu. I te pae hopea, ua faauehia o Jacob e heru i to ˈna iho apoo e ua pupuhi-pohe-hia ˈtura oia.

Te tamau noa ra te auauraa i te mau Ite

Ua riri roa te mau Nazi i te tiaraa itoito o Jacob e o vetahi ê atu e ua rave ratou i te tahi atu â auauraa i te mau Ite. O Evert Kettelarij te hoê, 18 matahiti to ˈna. I te omuaraa, e noaa noa ia Evert i te horo e tapuni, i muri aˈe râ, ua haruhia e ua tupai-ino-hia oia ia faaite oia i te tahi mau mea no nia i te tahi atu mau Ite. Aita oia i farii e ua afaihia oia i Helemani no te ohipa faahepohia.

I taua noa avaˈe Atopa 1944 ra, ua imi te mutoi ia Bernard Luimes, te taoete o Evert. I to ratou iteraa ia ˈna, e piti Ite ê atu tei pihai iho ia ˈna—o Antonie Rehmeijer e o Albertus Bos. Ua tapea-ê-na-hia o Albertus 14 avaˈe i te maoro i roto i te hoê aua tapearaa. I to ˈna râ tuuraahia, ua rave faahou oia ma te itoito i te ohipa pororaa. Na mua, ua tupaihia teie na taata e toru ma te aroha ore e te mau Nazi, e ua pupuhi-pohe-hia ˈtura ratou. I muri aˈe noa i te hopea o te tamaˈi te iteraahia e te huna-faahou-raahia to ratou tino. I muri iti noa ˈˈe i te tamaˈi, mea rahi te mau vea no reira tei faatia i teie haapoheraa. Ua papai hoê o te mau vea e ua patoi noa teie nau Ite e toru i te rave i te tahi ohipa aita e tuati ra i te ture a te Atua na te mau Nazi e “no reira ratou i haapohehia ˈi.”

I te hoê â taime, i te 10 no Novema 1944, ua haruhia o Bernard Polman, tei faahitihia na mua ˈtu, e ua tonohia e rave i te hoê ohipa a te nuu. O o ˈna anaˈe te Ite i rotopu i te mau rave ohipa faahepohia e o o ˈna anaˈe tei patoi i taua ohipa ra. Ua tamata te mau tiai i te mau ravea rau ia fati oia. Aita i horoahia te maa na ˈna. Ua tupaihia oia ma te aroha ore e te raau poro rahi, te hoê tohi repo, e te muaraa o te hoê pupuhi. Hau atu â, ua faahepohia oia ia haere na roto i te pape toetoe e tae mai i te turi avae, e ua tuuhia oia i roto i te hoê vahi haumi i raro i te fenua, i reira to ˈna taotoraa i roto i to ˈna ahu rari. Aita râ o Bernard i tuu.

I taua taime ra, ua faatiahia e piti tuahine o Bernard, e ere i te Ite no Iehova, ia haere e hiˈo ia ˈna. Ua faaue raua ia ˈna ia taui i to ˈna manaˈo, aita râ te reira i faaaueue ia ˈna. I to raua aniraa ia Bernard e e nehenehe anei raua e rave i te tahi mea no ˈna, ua parau oia ia raua e hoˈi i te fare e e haapii i te Bibilia. I muri iho, ua faatia te feia e hamani ino ra ia ˈna ia haere mai ta ˈna vahine hapû e hiˈo ia ˈna, ma te tiaturi e e noaa i ta ˈna vahine i te haaparuparu ia ˈna. Tera râ, ua riro noa to raua farereiraa e ta ˈna mau parau faaitoito i te haapaari i te faaotiraa a Bernard eiaha e taiva i te Atua. I te 17 no Novema 1944, ua pupuhihia o Bernard e pae o te feia i haamauiui ia ˈna i mua i te aro o te tahi atu â mau rave ohipa faahepohia atoa. I muri aˈe atoa i te poheraa o Bernard, noa ˈtu e ua putaputa haere to ˈna tino i te mau ofai pupuhi, ua amo aˈera te ofitie rahi i ta ˈna pupuhi e pupuhi atura i na mata e piti o Bernard, no to ˈna riri rahi.

Noa ˈtu e ua huru ê te mau Ite o tei faaroo i teie pupuhiraa, i teie hamani-ino-raa, aita ratou i taiva e i mǎtaˈu e ua tamau noa i ta ratou ohipa Kerisetiano. I muri iti noa ˈˈe i te haapoheraa, ua faataa te hoê amuiraa nainai a te mau Ite no Iehova, i pihai iho noa i te vahi i pupuhihia ˈi Bernard, e: “I teie avaˈe, noa ˈtu te mataˈi e te ûa e te mau fifi ta Satani e tuu ra i nia i to matou eˈa, ua noaa ia matou i te faarahi i ta matou ohipa. Ua maraa te rahiraa hora i roto i te taviniraa mai te 429 i nia i te 765. . . . I roto i te pororaa, ua farerei te hoê taeae i te hoê taata ta ˈna i nehenehe e poro. Ua ani te taata e hoê â anei ta ˈna faaroo e ta te taata i pupuhihia. I to ˈna iteraa e te reira iho â, ua na ô te taata e: ‘E taata faaroo faahiahia mau tera! Tera ta ˈu e parau e e aito i roto i te faaroo!’”

E haamanaˈohia e Iehova

I te avaˈe Me 1945, ua pau te mau Nazi e ua tiavaruhia ratou i rapae i te mau Pays-Bas. Noa ˈtu te hamani-ino-raa tuutuu ore i te roaraa o te tamaˈi, ua maraa te numera o te mau Ite no Iehova mai tau hanere i nia hau atu i te 2 000. No nia i teie mau Ite i roto i te tau tamaˈi, te faˈi ra te taata tuatapapa aamu ra o de Jong e: “Ua patoi te rahiraa o ratou e haapae i to ratou faaroo noa ˈtu te mau haamǎtaˈuraa e te haamauiuiraa.”

Ua tano mau â ïa to te tahi mau mana faatere o teie ao haamanaˈoraa i te mau Ite no Iehova no to ratou tiaraa itoito i mua i te faatereraa Nazi. Te mea faufaa roa ˈtu â râ, e haamanaˈo o Iehova e o Iesu i te aamu faahiahia roa o teie mau Ite i roto i te tau tamaˈi. (Hebera 6:10) I roto i te Faatereraa Tausani Matahiti a Iesu Mesia e fatata maira, e faatiahia mai taua mau Ite haapao maitai e te mǎtaˈu ore ra, o tei horoa i to ratou ora no te tavini i te Atua, mai roto mai i te mau apoo haamanaˈoraa, ma te tiaturi e ora e a muri noa ˈtu i nia i te hoê fenua paradaiso!—Ioane 5:28, 29.

[Hohoˈa i te api 24]

Jacob van Bennekom

[Hohoˈa i te api 26]

Vea i piahia i nia i te faaueraa e opani ra i te mau Ite no Iehova

[Hohoˈa i te api 27]

Pae atau: Bernard Luimes; i raro aˈe: Albertus Bos (pae aui) e Antonie Rehmeijer; i raro: amaa a te Taiete i Heemstede