Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

Te faatia ra e toru Evanelia i te amuamu no nia i te tahinuraahia o Iesu i te monoˈi taoˈa rahi. E rave rahi anei aposetolo tei amuamu, aore ra o Iuda anei tei na reira na mua roa?

E ite tatou i teie tupuraa i roto i te mau Evanelia a Mataio, Mareko, e a Ioane. E au ra e o Iuda te tumu o te amuamu, e i muri iho to te tahi aˈe mau aposetolo fariiraa i to ˈna manaˈo. Te faataa ra teie ohipa peapea i te tumu tatou e mauruuru ai i te fanaˈo i na aamu Evanelia e maha ra. E parau mau te mau mea ta te taata papai taitahi i faahiti, aita râ te taatoaraa e horoa ra i te hoê â mau parau rii atoa. Ma te faaau i te mau aamu turua, e noaa ïa ia tatou te hoê hiˈoraa hau atu â e te huˈahuˈa maite no nia i te mau tupuraa e rave rahi.

Te horoa nei te aamu i roto i te Mataio 26:6-13 i te vahi—te fare o te lepera ra o Simona, i Betania—ma te ore râ e faaite i te iˈoa o te vahine i ninii i te monoˈi noˈanoˈa i nia i te upoo o Iesu. Te tapao nei Mataio e: “Ite aˈera . . . ta ˈna mau pǐpǐ, ua riri ihora ratou” e ua amuamu ma te parau e e nehenehe te monoˈi e hoohia e te moni e noaa mai e operehia na te feia veve.

Te vai ra te rahiraa o teie mau parau rii atoa i roto i te aamu a Mareko. Teie râ, te na ô atoa ra oia e ua tatara te vahine i te farii. E monoˈi noˈanoˈa to roto, “e monoˈi naradi” no ǒ mai paha i te fenua Inidia. No nia i te amuamu, te na ô ra Mareko e “te riri ra e tahi pae,” e “tiotioo atura ratou ia ˈna.” (Mareko 14:3-9) Te faaite ra ïa na aamu e piti e e ere hoê anaˈe aposetolo tei amuamu. Mea nafea râ to te reira haamataraa?

Ua horoa atoa Ioane, tei ite mata hoi i te tupuraa, i te tahi mau parau rii atoa tano maitai. Te faaite ra oia i te iˈoa o te vahine—o Maria, te tuahine o Mareta e o Lazaro. Ua horoa atoa Ioane i teie parau rii, ta tatou e nehenehe e rave ei haapapuraa hau maoti râ ei manaˈo patoi: “Ua faatavai ihora [oia] i te avae o Iesu, e horoi ihora hoi i tana rouru iho.” Ma te amui i te mau aamu, e nehenehe tatou e ite e eita e ore e ua ninii atu Maria i te monoˈi, te “monoˈi naradi” ia au i ta Ioane e haapapu ra, i nia i te upoo e te avae o Iesu. Mea piri roa Ioane ia Iesu e e riri ïa oia ia faainohia o Iesu. Te taio nei tatou e: “Ua na ô aˈera te hoê pǐpǐ na ˈna ra, o Iuda Isakariota a Simona ra, o te [haere ra e] haavare ia ˈna ra, Eaha teie nei monoˈi i ore i hoohia ˈi i te moni veo ia toru aˈe hanere, a hopoi atu ai na te taata rii ra?”—Ioane 12:2-8; MN.

Parau mau, e “pǐpǐ na ˈna” o Iuda, teie râ, te taa ra ia outou te riri o Ioane e te faanaho ra te hoê taata no teie tiaraa i te hoo ia Iesu. Teie te manaˈo o te taata aravihi no te huriraa ra o C. Howard Matheny no nia i te Ioane 12:4: “Te faataa ra te participe présent ‘te haere ra’ e te infinitif présent ‘e haavare’ [aore ra “te haere ra e haavare”] i te hoê ohipa afaro noa aore ra tamau noa. Te faaite ra ïa te reira e e ere te hooraahia o Iesu e Iuda i te hoê ohipa poto i rave-ru-hia no te mea ua manaˈohia e ua opuahia te reira e rave rahi mau mahana na mua ˈtu.” Ua horoa atoa Ioane i te manaˈo e ua amuamu Iuda ‘e ere no te mea e e haapao oia i te taata rii, no te mea râ e eiâ oia, na ˈna i mau i te pute, e na ˈna hoi e hopoi i te moni atoa i tuuhia i roto ra.’

E au ra ïa e te manaˈo tano, oia ïa o te taata eiâ ra o Iuda tei haamata i te amuamu no te mea e hinaaro rahi to ˈna e eiâ ia hoohia te monoˈi taoˈa rahi e ia tuuhia te moni e noaa mai i roto i te pute ta ˈna e haapao. I to Iuda amuamuraa, ua ohumu paha te tahi atu mau aposetolo no te farii i te mea e au ra e manaˈo tano. O Iuda râ te tumu mau o te amuamu.