Eaha to roto?

Tapura tumu parau

No te aha e rahi ai te ohipa peta?

No te aha e rahi ai te ohipa peta?

No te aha e rahi ai te ohipa peta?

“Eiaha oe e rave i te taoˈa [peta], e po hoi te mata o te feia mata ara i te taoˈa [peta], e e piˈo ê te parau a te feia parau-tia i te reira.”—Exodo 23:8; MN.

A TORU tausani e pae hanere matahiti aˈenei, ua opani te Ture a Mose i te ohipa peta. Mai reira mai, i te roaraa o te mau senekele, ua rahi roa mai te mau ture patoi i te ohipa peta. Aita râ te faatureraa i manuïa i te tapearaa i te reira. I te mau mahana atoa, e haere noa te mau mirioni moni peta mai tera rima e i tera rima, e e roohia te mau miria taata i te mau faahopearaa.

Ua parare roa e ua fifi roa te ohipa peta e e nehenehe hoi e haaparuparu i te niu mau o te totaiete. I te tahi mau fenua, fatata aita hoê aˈe ohipa e ravehia aita anaˈe e maa moni peta. Ia tano te taata e petahia, e nehenehe ïa te hoê e manuïa i te hiˈopoaraa, e noaa ia ˈna te parau faatia no te faahoro i te pereoo, te hoê ohipa, aore ra e upootia i roto i te hoê haavaraa. “E au te ohipa peta i te haaviiviiraa teiaha e vai ra i nia i te varua o te taata,” o te autâraa ïa a te hoê paruru no Paris, o Arnaud Montebourg.

Mea puai te ohipa peta i roto iho â râ i te ao o te tapihooraa. E faataa te tahi mau taiete hoê tuhaa i nia i te toru o ta ratou apî no te peta-noa-raa i te feia a te hau e piˈo haere noa. Ia au i te vea Beretane The Economist, 10 % o na 25 miria dala Marite e haamâuˈahia i te mau matahiti atoa no te mau mauhaa a te mau nunaa atoa te ravehia no te peta i te feia aimamau. No te mea ua maraa rahi roa teie ohipa peta, mea riaria roa te mau faahopearaa. I roto i na ahuru matahiti i mairi, te parauhia ra e ua tuino te capitalisme “o te mau hoa”—te mau raveraa haapiˈo i te pae tapihoo o te faatia pae tahi i te tahi mau taata e hoa maitai to ratou—i te faanavairaa faufaa a te mau fenua taatoa.

Eita e nehenehe e ape i te mea e o te feia veve—te feia aita ta ratou e ravea no te peta i te hoê noa ˈˈe taata—te mauiui rahi roa ˈˈe i te ohipa peta e te topatariraa i te pae faanavairaa faufaa ta te reira e faatupu. Mai ta te vea The Economist i haapoto noa, “aita te ohipa peta i ê atu i te ohipa haavîraa.” E nehenehe anei teie huru haavîraa e faaruruhia, aore ra eita roa ˈtu anei te ohipa peta e nehenehe e apehia? No te pahono i taua uiraa ra, e tia ia tatou ia ite maitai i te tahi mau tumu rahi o te ohipa peta.

Eaha te mau tumu o te ohipa peta?

No te aha te taata e maiti ai i te haerea piˈo maori râ i te vai tia noa? No te tahi pae, o te haerea piˈo te ravea ohie roa ˈˈe paha—aore ra te ravea hoê roa—ia noaa ia ratou ta ratou e hinaaro ra. I te tahi taime, e riro te moni peta ei ravea ohie no te ape i te faautuaraa. E rave rahi o te ite ra i te feia politita, te mau mutoi, e te mau haava e au ra e te tapo ra i te mata i mua i te ohipa peta aore ra e rave atoa ra i te reira, o te pee noa i to ratou hiˈoraa.

A maraa oioi noa ˈi te ohipa peta, e farii-rahi-noa-hia ˈtu e ia riro roa mai ei peu matauhia. E manaˈo te feia mea iti roa ta ratou moni ohipa e aita ˈtu ta ratou e ravea. Mea titauhia ia ani ratou i te moni peta ia hinaaro ratou e ora noa ma te au. E ia ore ia faautuahia te feia e titau ra i te moni peta aore ra e aufau ra i te reira ia noaa te tahi maa maitai tia-ore, mea iti ïa te hinaaro e patoi i te reira. “No te mea aore te utua no te parau ino ra i tuu-vave-hia ˈtu, i haapapuhia ˈi te aau o te taata nei i te rave i te parau ino ra,” ta te arii Solomona ïa i parau.—Koheleta 8:11.

E piti mea puai mau o te tamau i te atuatu i te ohipa peta: te miimii e te nounou moni. No to ratou miimii, e tapo te feia i petahia i te mata i mua i te mauiui ta to ratou haerea piˈo e faatupu i nia ia vetahi ê, e e faatia ratou i te ohipa peta no te mea noa e te faufaahia ra ratou i te reira. Ia rahi noa ˈtu te mau maitai materia e noaa ia ratou, e rahi noa ˈtu te nounou moni o teie feia petahia. “O tei nounou i te ario ra, e ore ïa e mauruuru i te ario,” ta Solomona ïa i parau, “e tei nounou i te taoˈa ra, e ore ïa e mauruuru i te taoˈa e ia rahi noa ˈtu.” (Koheleta 5:10) Parau mau, mea maitai paha te nounou ia noaa mai te moni, eita râ e ore i te tapo i te mata i mua i te ohipa peta e te peu au ore i te ture.

Te tahi atu tumu eiaha ia haamoehia, o te ohipa ïa a te faatere itea ore o teie nei ao ta te Bibilia e parau ra e o Satani te Diabolo. (Ioane 1, 5:19; Apokalupo 12:9) Te faaitoito maite ra Satani i te ohipa peta. Te taoˈa peta rahi roa ˈˈe i papaihia, o ta Satani ïa i pûpû atu i te Mesia. ‘E horoa ˈtu vau i te mau basileia atoa i te ao nei ia oe na ia tipapa mai oe i raro e haamori mai ia ˈu.’—Mataio 4:8, 9.

Eita râ Iesu e noaa i te peta, e ua haapii oia i ta ˈna mau pǐpǐ ia pee i to ˈna hiˈoraa. E nehenehe mau anei te mau haapiiraa a te Mesia e riro ei mauhaa aravihi no te aro i te ohipa peta i teie mahana? E faahohonu te tumu parau i muri nei i teie uiraa.