Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te patoiraa i te ohipa peta ma te ˈoˈe a te varua

Te patoiraa i te ohipa peta ma te ˈoˈe a te varua

Te patoiraa i te ohipa peta ma te ˈoˈe a te varua

“Ia ahu i te huru taata apî o tei poietehia ia au i te hinaaro o te Atua ma te parau-tia e te taiva ore mau.”—Ephesia 4:24, MN.

I TE puai-roa-raa to ˈna mana, ua riro te Hau emepera Roma ei faatereraa taata rahi roa ˈˈe ta te ao i ite aˈenei. No te huru aravihi o te faatureraa Roma, te riro noa râ te reira ei niu no te pǎpǎ ture a te mau fenua e rave rahi. Noa ˈtu râ hoi te mau mea i noaa ia Roma i te rave, aita ta ˈna mau nuu i manuïa i te haavî i te hoê enemi e marei: te ohipa peta. I te pae hopea, ua faaoioi te ohipa peta i te toparaa o Roma.

O te aposetolo Paulo te hoê o tei mauiui i roto i te rima o te tahi mau ofitie Roma i petahia. E au ra e ua farii Felisi, te tavana Roma i uiui ia ˈna, e aita ta ˈna e hara. Ua faataime râ Felisi, hoê o te mau tavana peta-roa ˈˈe-hia no to ˈna tau, i te haavaraa a Paulo, ma te tiaturi e e horoa mai Paulo i te moni na ˈna no te haapapu e e tuuhia oia.—Ohipa 24:22-26.

Maoti i te peta ia Felisi, ua parau tahaa ˈtu Paulo ia ˈna no nia i “te parau-tia, e te haapao maitai.” Aita te feruriraa o Felisi i taui, e ua faaea noa Paulo i roto i te fare tapearaa, aita râ oia i tamata i te taviri i te ture na roto i te petaraa. Ua poro oia i te poroi o te parau mau e te haerea tia, e ua ora oia ia au i te reira. Ua papai oia i te mau Kerisetiano ati Iuda e: “Ua ite mau hoi matou e, te tia nei to matou aau, i te opuaraa e ei haapao maitai ta matou i te mau mea atoa nei.”—Hebera 13:18.

E taa ê roa teie tiaraa i te haerea morare o taua tau ra. O Pallas, te taeae o Felisi, te hoê o te feia taoˈa roa ˈˈe i tahito ra, e ua pue ta ˈna taoˈa—tei numerahia e 45 mirioni dala Marite—fatata maoti noa te ohipa peta e te ohipa taviri. Mea faufaa ore râ ta ˈna taoˈa rahi ia faaauhia i te mau miria dala Marite ta te tahi feia faatere no te senekele 20 i petahia, i tapuni i roto i te mau fare moni huna. Papu maitai, o te feia tiaturi haere noa te tiaturi e ua upootia te mau faatereraa no teie nei tau i roto i te aroraa i te ohipa peta.

I te mea e mea maoro te vai-noa-raa te ohipa peta, e tia anei ia manaˈo e o te hoê noa huru tera o te natura taata? Aore ra e nehenehe anei te hoê mea e ravehia no te tapea i te ohipa peta?

Nafea te ohipa peta e tapeahia ˈi?

Te taahiraa avae matamua taa maitai no te tapea i te ohipa peta, o te fariiraa ïa e mea ino e mea hape mau te ohipa peta, no te mea o te feia aita e manaˈo maitai te faufaahia i nia i te tua o vetahi ê. Ua tupu iho â te tahi maa haereraa i mua i te reira paeau. Ua parau o James Foley, tepute e papai parau a te Hau Amui e: “Ua ite paatoa tatou e mea pau roa te moni i te ohipa peta. E haaparuparu te ohipa peta i te faatereraa maitai, e haafifi i te maitai i te pae faanavairaa faufaa e te haereraa i mua, e hape te ohipa tapihoo, e e inohia te huiraatira o te ao atoa nei.” E tuati te manaˈo o te rahiraa i to ˈna. I te 17 no Titema 1997, ua tarima e 34 fenua rahi i te hoê “parau faaau no nia i te ohipa peta” tei parauhia e e “faahopearaa rahi to ˈna i nia i te ohipa peta na te ao atoa nei.” Ua faaoti te parau faaau e “e hara te pûpûraa, te tǎpǔraa aore ra te horoaraa i te moni peta na te hoê taata toroa a te hoê hau ěê e ia noaa aore ra no te tapea i te mau faanahoraa faahiahia e te tahi mau nunaa.”

Ua riro râ te mau petaraa e ia noaa mai te mau parau faaau i te pae tapihooraa e te tahi mau fenua, ei tupuai noa o te mouˈa pape paari o te ohipa peta. No te faaore roa i te mau huru ohipa peta atoa, e titauhia te piti o te taahiraa avae fifi roa ˈtu â: ia taui te mafatu, aore ra, ia taui maoti te mau mafatu e rave rahi. E tia i te taata ia haapii i te riri i te moni peta e te ohipa peta. I reira noa te moni tia ore e ore roa ˈi. Ia raea teie fa, ua parau te vea ra Newsweeek e te manaˈo ra te tahi pae e e tia i te mau faatereraa ia “faaitoito i te taata ia feruri i te maitai o te huiraatira.” Te faaitoito atoa ra Transparency International, te hoê pǔpǔ patoi i te ohipa peta o te farerei i te feia toroa a te hau, i ta ˈna feia turu ia “ueue i te ‘huero o te haerea tia’” i te vahi raveraa ohipa.

E aroraa morare te aroraa i te ohipa peta, eita ïa e upootia na roto noa i te faatureraa aore ra i “te ˈoˈe” o te mau faautuaraa a te ture. (Roma 13:4, 5) E tia ia ueuehia te huero o te maitai morare e te haerea tia i roto i te mafatu o te taata. E manuïa maitai te reira ia faaohipahia ta te aposetolo Paulo i parau “te ˈoˈe a te varua,” te Parau a te Atua, te Bibilia.—Ephesia 6:17.

E haava te Bibilia i te ohipa peta

No te aha Paulo i ore ai e tapo i te mata i mua i te ohipa peta? No te mea te hinaaro ra oia e haapao i te hinaaro o te Atua, o “te haapao ore i te huru o te taata, e te rave ore i te [moni peta].” (Deuteronomi 10:17; MN) Hau atu â, papu maitai e te haamanaˈo ra Paulo i te faaueraa taa maitai o te Ture a Mose: “Eiaha oe e haapao i te huru o te taata; eiaha hoi e rave i te [moni peta]; e po hoi te mata o te feia paari i te [moni peta], e piˈo ê hoi te parau a te feia parau-tia ra.” (Deuteronomi 16:19; MN) Ua taa atoa i te arii Davida e mea riri na Iehova te ohipa peta, e ua ani oia i te Atua eiaha e tuu ia ˈna i roto i te feia rave hara, “ua î hoi to ratou rima atau i te [moni peta] haapiˈo ra.”—Salamo 26:10; MN.

E tumu hau atu â ta te feia e haamori ra i te Atua ma te aau rotahi no te patoi i te ohipa peta. Ua papai Solomona e: “No to ˈna parau-tia, e papu te fenua i te hoê arii; o te nounou râ i te moni peta ra, e faatahuri ïa ia ˈna.” (Maseli 29:4, New International Version) E hopoi mai te parau-tia—ia faaohipahia iho â e te taata toroa rahi roa ˈˈe—i te papuraa, area te ohipa peta ra, e haaveve ïa i te hoê fenua. Ma te faahiahia, ua haamatara te Newsweek e: “I roto i te hoê faanahonahoraa e hinaaro te mau taata atoa i te hoê tâpû o te faraoa monamona o te moni peta e ua ite ratou nafea e roaa mai ai, e nehenehe noa te faanavairaa faufaa e topatari.”

Noa ˈtu e eita te faanavairaa faufaa e topatari roa ino, e inoino te mau hoa o te parau-tia ia ruperupe te ohipa peta vî ore. (Salamo 73:3, 13) E inoino atoa Tei poiete ia tatou, tei tuu mai i te hinaaro i te parau–tia i roto ia tatou. I te tau i hemo, ua rave aˈena mai Iehova e faaore roa i te ohipa peta taa maitai. Ei hiˈoraa, ua parau tahaa ˈtu oia i to Ierusalema no te aha oia e faarue ai ia ratou i te rima o te enemi.

Na roto i ta ˈna peropheta o Mika, ua parau te Atua e: “E faaroo mai na i teie, e te feia rarahi i te utuafare o Iakoba, e outou hoi, e te hui arii i te utuafare o Iseraela, o tei faafaufau i te parau au, e ua ruri ê i te parau-tia: Tei te utua e haava ˈi to reira feia rarahi, e te haapii nei te feia tahuˈa i te [moni peta]; e te tohu nei te feia peropheta i te ario . . . E teie nei, e arotehia Ziona mai te aua i arotehia ra ia outou; e riro hoi Ierusalema ei puea.” Ua tuino te ohipa peta i te totaiete o Iseraela, mai te reira atoa i to Roma, tau senekele i muri aˈe. Ia au i te faaararaa a te Atua, fatata hoê senekele i muri aˈe i to Mika papairaa i taua mau parau ra, ua haamouhia Ierusalema e ua faaruehia.—Mika 3:9, 11, 12; MN.

Aita râ e taata aore ra e nunaa e titauhia ia petahia iho â. E faaitoito te Atua i te taata ino ia faarue i to ˈna haerea e ia taui i to ˈna huru feruriraa. (Isaia 55:7) E hinaaro oia ia mono tatou paatoa, tatou taitahi i te nounou na roto i te miimii ore, e te ohipa peta na roto i te parau-tia. “O tei hamani ino i te taata rii ra, ua faaino ïa i tei hamani ia ˈna ra; o tei hamani maitai râ i te taata rii ra, ua faatura ïa ia ˈna,” o ta Iehova ïa e faahaamanaˈo maira ia tatou.—Maseli 14:31.

Te manuïaraa i te aroraa i te ohipa peta i te parau mau Bibilia

Eaha te nehenehe e turai i te hoê taata ia rave i teie tauiraa? O tauâ ïa puai ra i turai ia Paulo ia faarue i te hoê oraraa Pharisea no te riro mai ei pǐpǐ itoito a Iesu Mesia. Ua papai oia e: “E mea ora hoi te parau a te Atua, e te puai rahi.” (Hebera 4:12) I teie mahana, te faaitoito noa râ te parau mau o te mau Papai i te haere tia, tae noa ˈtu i tei topa hohonu roa i roto i te ohipa peta. A rave na i teie hiˈoraa.

Aita i maoro i muri aˈe i te otiraa ta ˈna tau faehau, ua apiti atu o Alexander, no Europa Hitia o te râ, i te hoê pǔpǔ feia ohipa ino o te rave i te peu titau moni e taviri taata e te ohipa peta. * Te faataa ra oia e: “Ta ˈu ohipa, te titauraa ïa i te feia tapihoo taoˈa rahi i te moni no te paruru ia ratou. Ua noaa anaˈe ia ˈu te tiaturi o te hoê taata tapihoo, e haamǎtaˈu te tahi atu mau melo o to matou pǔpǔ ia ˈna i te haavîraa uˈana. I reira vau e pûpû ai e faaafaro i te fifi—no te hoê tino moni rahi roa. E haamauruuru mai ta ˈu mau ‘aimamau’ ia ˈu no to ˈu tautururaa ia ratou e faaruru i to ratou mau fifi, o vau iho nei hoi te tumu mau o te reira. Noa ˈtu i te mea maere, mea au na ˈu teie tuhaa o te ohipa.

“Ua fanaˈo atoa vau i te moni e te horuhoru ta teie huru oraraa i horoa mai na ˈu. E pereoo moni rahi to ˈu, te faaea ra vau i roto i te hoê fare nehenehe, e e moni ta ˈu no te hoo mai i te mau mea ta ˈu i hinaaro. E mǎtaˈu te taata ia ˈu, o te horoa mai ïa i te manaˈo e mea puai au. Te manaˈo ra vau e aita e taata e nehenehe e hauti mai ia ˈu e aita ta te ture i nia ia ˈu. E nehenehe te mau fifi atoa e te mau mutoi e faaafarohia na roto anei i te hoê paruru aravihi, e ravea ta ˈna no te haapiˈo i te faanahonahoraa o te haavaraa, aore ra te hoê moni peta na te taata e au.

“Mea varavara râ te taiva ore i roto i te feia e ora i te ohipa peta. Ua haamata te hoê o to matou pǔpǔ i te au ore ia ˈu, e aita ˈtura vau e maitai faahou ra. Ua ere-taue-hia ˈtura vau i to ˈu pereoo unauna, ta ˈu moni, to ˈu hoa vahine e pau rahi te moni. Ua tupai-ino-atoa-hia vau. Ua turai teie tauiraa ia ˈu ia feruri maitai i te fa o te oraraa.

“Tau avaˈe na mua ˈˈe, ua riro mai to ˈu metua vahine ei Ite no Iehova, e ua haamata vau i te taio i ta ratou mau buka. Ua haaferuri te irava o te Maseli 4:14, 15 ia ˈu: ‘Eiaha e hape noa ˈtu i te eˈa o te paieti ore ra, eiaha hoi e haere na te eˈa o te feia parau ino ra. Ia atâta i te reira; eiaha e tipuu noa ˈtu na nia iho; e fariu ê atu, e haere ê.’ Ua haapapu mai te mau irava mai teie ia ˈu e aita e oraraa no a muri aˈe to te feia e hinaaro e ora i roto i te ohipa ino. Ua haamata aˈera vau i te pure ia Iehova e te ani ia ˈna ia aratai mai ia ˈu i nia i te eˈa tia. Ua haapii au i te Bibilia e te mau Ite no Iehova, e i te pae hopea, ua pûpû vau i to ˈu oraraa na te Atua. Ua ora noa vau ma te tia mai reira mai.

“Parau mau, te oraraa ia au i te mau ture tia, te topa-roa-raa ïa te moni e roaa mai. I teie nei râ, te ite ra vau e e oraraa to ˈu no a muri aˈe, e e auraa mau to te oraraa. Ua itea maira ia ˈu e e au noa to ˈu oraraa tahito e to ˈna mau tapao rapaeau moni rahi, i te hoê fare hamanihia i te tareta o te nehenehe noa e farara i te mau taime atoa. Na mua ˈˈe, aita to ˈu haava manaˈo e hauti faahou ra. I teie nei, auaa ta ˈu haapiiraa Bibilia, e patia mai oia ia ˈu i te mau taime atoa e hinaaro vau e pee i te haerea tia ore—noa ˈtu i roto i te mau mea nainai. Te tamata nei au i te ora ia au i te Salamo 37:3 e na ô ra e: ‘E tiaturi ia Iehova, a rave ai i te parau maitai; e parahi oe i te fenua i reira, e amu i te maa ma te hauti-ore-hia mai.’”

“E ora râ te taata e ore e au i te moni peta”

Mai ta Alexander i ite mai, e nehenehe te Bibilia e turai i te taata ia faaruru i te ohipa peta. Ua rave oia i te mau tauiraa ia au i ta te aposetolo Paulo i parau i roto i ta ˈna rata i to Ephesia: “E haapae outou i ta outou parau i mutaa ihora, i te taata tahito i tei ino i te hinaaro haavare ra; [e e faaapî . . . outou i roto i te puai e turai ra i to outou huru feruriraa, e ia ahu i te huru taata apî o tei poietehia ia au i te hinaaro o te Atua ma te parau-tia e te taiva ore mau.] E teie nei, e haapae i te haavare, ei parau mau ta te taata atoa ia parau atu i te tahi, e melo anaˈe hoi tatou no tatou iho. O tei eiâ na, eiaha e eiâ faahou: a rave râ to ˈna iho rima i te mea maitai, ia faufaahia ta ˈna ia horoa na tei ere ra.” (Ephesia 4:22-25, 28; MN) Tei teie mau tauiraa te oraraa no a muri aˈe o te huitaata.

Eita anaˈe e haavîhia, e nehenehe te nounou taoˈa e te ohipa peta e tuino i te fenua, mai ta te reira i tuino i te Hau emepera Roma. Auaa râ, aita Tei poiete i te huitaata e opua ra e vaiiho ia tupu taua mea ra. Ua faaoti oia e ‘haamou i te feia e tuino nei i te fenua.’ (Apokalupo 11:18, MN) E te tǎpǔ nei Iehova i te feia e hiaai nei i te hoê ao aita e ohipa peta faahou e, fatata roa, e tae mai “te raˈi apî e te fenua apî . . . i te vai-mau-raa o te parau-tia ra.”—Petero 2, 3:13.

Parau mau, e ere paha i te mea ohie ia ora ia au i te mau ture tia i teie mahana. Te haapapu maira râ Iehova ia tatou e i te pae hopea “e faatupu te taata nounou i te peapea i to ˈna utuafare, e ora râ te taata e ore e au i te moni peta.” * (Maseli 15:27, NIV) Na roto i te faarueraa i te ohipa peta i teie nei, e faaite tatou i to tatou aau rotahi ia pure tatou i te Atua: “Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.”—Mataio 6:10.

A tiai ai tatou e ia ohipa mai te Basileia, e nehenehe tatou taitahi e ‘ueue ma te parau-tia’ na roto i te oreraa e tapo i te mata i mua i te ohipa peta aore ra e rave i te reira. (Hosea 10:12) Ia na reira tatou, e haapapu atoa to tatou oraraa i te mana o te Parau faauruahia a te Atua. E nehenehe te ˈoˈe a te varua e haavî i te ohipa peta.

[Nota i raro i te api]

^ Ua tauihia to ˈna iˈoa.

^ Parau mau, te vai ra te hoê taa-ê-raa i roto i te moni peta e te hoê moni tahinu. E horoahia te moni peta no te haapiˈo i te parau-tia aore ra no te tahi mau opuaraa tia ore, area te hoê moni tahinu ra, e faaiteraa ïa i te mauruuru no te tahi mau ohipa i ravehia. Ua faataahia te reira i roto i te tumu parau ra “Mau uiraa a te feia taio” no Te Pare Tiairaa o te 1 no Atopa 1986 (Farani).

[Hohoˈa i te api 7]

Maoti te tauturu a te Bibilia, e nehenehe tatou e faahotu i “te huru taata apî” e e ape i te ohipa peta