Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tumu olive heeuri i te fare o te Atua

Te tumu olive heeuri i te fare o te Atua

Te tumu olive heeuri i te fare o te Atua

I TE fenua o Iseraela e tupu ai te hoê tumu raau fatata o te ore e pohe. Noa ˈtu e e tâpûhia oia, e horoa oioi mai to ˈna tumu i te mau ohi apî. E ia ootihia to ˈna maa, e fanaˈo ïa to ˈna fatu i te hinu rahi e nehenehe e ravehia no te maa, te mori, te ihomâ, e te mau taoˈa faanehenehe.

Ia au i te hoê parabole tahito i roto i te buka Bibilia a Te mau tavana, ua “haere . . . te mau raau e faatahinu i te tahi arii i nia iho ia ratou.” Eaha te tumu raau ta ratou i maiti na mua? O te tumu olive etaeta ïa e te ruperupe.—Te mau tavana 9:8.

Hau atu i te 3 500 matahiti aˈenei, ua parau te peropheta Mose e e au Iseraela i ‘te hoê fenua maitai, te hoê fenua olive.’ (Deuteronomi 8:7, 8) I teie mahana atoa, ua parare noa te mau ururaau iti olive mai raro mai i te mouˈa Heremona i te pae apatoerau e haere atu i te mau otia o Bere-seba i te pae apatoa. Te faaunauna noa ra ratou i te hiti Vahi papu o Sarona, te mau aivi ofaifai o Samaria, e te mau peho hotu maitai o Galilea.

Ua faahiti pinepine te mau taata papai Bibilia i te tumu olive i roto i te hoê auraa taipe. Ua ravehia te mau hiroa o teie tumu raau no te faataa i te aroha o te Atua, te tǎpǔ o te tia-faahou-raa, e te oraraa utuafare oaoa. Ia hiˈo maitai tatou i te olive, e taa ia tatou teie mau faahitiraa Bibilia e e mauruuru roa ˈtu â tatou i teie tumu raau otahi o te apiti atu ra i te toea o te poieteraa no te arue i tei Hamani ia ˈna.—Salamo 148:7, 9.

Te tumu olive etaeta

E ere te hoê tumu olive i te mea faahiahia roa ia hiˈo-matamua-hia oia. Eita e raeahia ia ˈna te raˈi mai te tahi mau tumu arezi teitei i Lebanona. E ere to ˈna raau i te mea faufaa roa mai to te berusi, e e ere to ˈna mau tiare i te mea nehenehe roa mai to te sekadi. (Te Sire a Solomona 1:17; Amosa 2:9) Eita e itehia te vahi faufaa roa ˈˈe o te tumu olive—inaha to raro oia i te repo. O to ˈna mau aˈa roroa, e nehenehe e raeahia e 6 metera i te roa i raro i te repo ma te tarava, te tumu faufaa o te maitai e te oraraa mai o te tumu raau.

Maoti taua mau aˈa ra e ora ˈtu ai te mau tumu olive i nia i te mau aivi ofaifai i te paˈurâ, area te tahi mau tumu raau i te peho i raro ra, ua pohe aˈena ïa i te pape ore. Maoti te mau aˈa e hotu noa ˈi te olive e mau senekele i te maoro, noa ˈtu e e au paha te tumu ponapona i te vahie. Te mea anaˈe e titauhia e teie tumu raau etaeta, o te hoê ïa vahi no te tupu maitai e te repo i hurihia ia nehenehe te tumu e huti maitai i te mataˈi ora, aita e aihere aore ra te tahi atu raau tupu o te nohohia e te mau manumanu atâta. Ia faaîhia teie noa mau titauraa, e horoa mai ïa hoê noa tumu olive e tae atu i te 57 litera hinu i te matahiti.

Papu maitai e mea au roa na te mau ati Iseraela i te olive no to ˈna hinu taoˈa rahi. Na te mau lamepa e te uiti i tutauhia i roto i te hinu olive e turama i to ratou fare. (Levitiko 24:2) Mea faufaa te hinu olive no te faaineine i te maa. E paruru oia i te iri i te mahana, e e rave atoa te mau ati Iseraela i te reira ei puˈa no te tamâ. O te sitona, te uaina, e te olive te mau maa matamua o te fenua. Ia ore noa ˈtu te olive e hotu mai, e fifihia ïa te hoê utuafare ati Iseraela.—Deuteronomi 7:13; Habakuka 3:17.

Mea pinepine râ, e pue noa te hinu olive. Ua faaau Mose i te Fenua Tǎpǔhia i te ‘hoê fenua olive’ peneiaˈe o te olive te tumu raau tanu-pinepine-roa ˈˈe-hia i taua vahi ra. Ua faataa o H. B. Tristram, te taata tuatapapa natura no te senekele 19, i te olive mai “te tumu raau faufaa roa o te fenua.” No to ˈna faufaa e to ˈna rahi, e faaohipa-atoa-hia te hinu olive ei moni faufaa no te mau nunaa atoa e ati aˈe te tuhaa fenua no Mediteranea. Ua faahiti o Iesu Mesia iho i te hoê tarahu tei raeahia “hoê hanere bato monoˈi” olive.—Luka 16:5, 6.

“Mai te ohi olive”

Te faahohoˈa ra te tumu olive faufaa ma te tano i te mau haamaitairaa a te Atua. Nafea te hoê taata e mǎtaˈu ra i te Atua e haamaitaihia ˈi? “E riro to vahine mai te vine hotu i to oe ra pae fare,” ta te papai salamo ïa i himene. “E to mau tamarii, i te haaatiraa i ta oe ra amuraa, mai te ohi olive ïa.” (Salamo 128:3) Eaha teie mau “ohi olive,” e no te aha te papai salamo i faaau ai i te reira i te mau tamarii?

Te vahi taa ê o te tumu olive, oia hoi e oteo noa mai te mau ohi apî i raro i to ˈna tumu. * Ia ore te tumu rahi e horoa faahou i te maa mai na mua ˈˈe, no te mea ua paari te tumu, e vaiiho te feia faaapu e rave rahi ohi apî ia tupu mai a riro mai ai ei tumu raau. Tau taime i muri aˈe, e itehia e toru aore ra e maha tumu raau apî etaeta e haaati ra i te tumu matamua, mai te mau tamarii e haaati ra i te hoê airaa maa. Hoê â tumu to teie mau ohi, e e faahotu mai ratou i te olive maitatai.

Te faataa ra teie huru taa ê o te tumu olive ma te tano e e nehenehe te mau tamaroa e te mau tamahine e paari maitai i roto i te faaroo, maoti te mau aˈa papu maitai i te pae varua o to ratou mau metua. Ei tamarii o te paari mai, e tauturu atoa ratou i te faahoturaa e te tururaa i to ratou mau metua, o te oaoa ra i te iteraa e te tavini ra ta ratou mau tamarii ia Iehova na muri ia ratou.—Maseli 15:20.

“Te vai ra hoi te tiaturiraa no te tumu raau”

Te oaoa ra te hoê metua tane paari e tavini ra ia Iehova, i ta ˈna mau tamarii paieti. E oto râ teie noâ mau tamarii ia “haere” noa ˈtu to ratou metua tane “i te eˈa e haerehia e to te ao atoa nei.” (Te mau arii 1, 2:2) No te tauturu mai e ia faaruru te utuafare i teie ati, te haapapu maira te Bibilia e te vai ra te tia-faahou-raa.—Ioane 5:28, 29; 11:25.

Ua ite maitai o Ioba, mea rahi hoi ta ˈna mau tamarii, e mea poto te oraraa o te taata. Ua faaau oia i te reira i te hoê tiare o te maemae oioi. (Ioba 1:2; 14:1, 2) Ua hinaaro o Ioba e pohe ia ore oia e mauiui faahou, ua hiˈo oia i te apoo mai te hoê vahi tapuniraa e nehenehe oia e hoˈi mai. “Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei?” ta Ioba ïa i ui. I muri iho, ua pahono oia ma te tiaturi papu e: “E tiai au i to ˈu pue mahana i haapaohia ra e ia hope, e ia tae i te taime e faahoˈihia ˈi au ra. Na oe [Iehova] e tiaoro mai, e na ˈu e parau atu ia oe; e oto â oe i te ohipa a to rima i rave ra.”—Ioba 14:13-15.

Nafea to Ioba faataaraa i to ˈna tiaturi papu e e pii atu te Atua ia ˈna i roto i te apoo? Na roto ïa i te hoê tumu raau, peneiaˈe te faahiti ra oia i te tumu olive. “Te vai ra hoi te tiaturiraa no te tumu raau, MN” ta Ioba ïa i parau. “Ia tâpûhia ra, e e tupu faahou te ohi.” (Ioba 14:7) E nehenehe te hoê tumu olive e tâpûhia, e ore râ oia e pohe. Ia tatara-noa-hia to ˈna mau aˈa e pohe ai oia. Ia maitai noa te mau aˈa, e tupu faahou te tumu raau ma te puai apî.

Noa ˈtu e e oriorio roa te hoê tumu olive paari i te paˈurâ maoro, e nehenehe te tumu e to ˈna mau aˈa mǎrô e ora faahou mai. “E paari noâ ˈtu to ˈna aˈa i raro i te repo, e pohe atura te tumu i nia i te fenua; e tupu faahou râ ia papehia, e e ohi-faahou-hia ïa mai tei tanuhia ra.” (Ioba 14:8, 9) Ua faaea na o Ioba i te hoê fenua mǎrô e te repo puehu, peneiaˈe ua ite oia i te mau tumu olive e rave rahi e au ra e ua mǎrô e ua pohe. Ia topa mai râ te ûa, e hoˈi mai taua tumu raau “pohe” ra i te ora e e faura mai te hoê tumu apî mai to ˈna mau aˈa mai, mai te mea ra e ua ‘tanu-apî-hia.’ Ua parau roa te hoê taata tanu tiare no Tunisie no nia i teie etaeta faahiahia mau e: “E nehenehe e parauhia e mea pohe ore te mau tumu olive.”

Mai te hoê taata faaapu o te hinaaro e ite i ta ˈna mau tumu olive i mǎrô ia tupu faahou mai, te hinaaro rahi nei o Iehova e faatia mai i ta ˈna mau tavini haapao maitai. Te tiai ra oia i te taime e faahoˈi mai ai oia i te mau taata haapao maitai mai ia Aberahama raua o Sara, o Isaaka raua o Rebeka, e e rave rahi atu â, i te ora. (Mataio 22:31, 32) Auê te faahiahia e ia farii faahou tatou i tei pohe e ia ora faahou ratou i te hoê oraraa hotu maitai!

Te tumu olive taipe

Te itehia ra te aroha o te Atua i roto i to ˈna huru paetahi ore e to ˈna faanahoraa i te hoê tia-faahou-raa. Ua faaohipa te aposetolo Paulo i te tumu olive no te faataa i te aroha o Iehova i te mau taata noa ˈtu eaha to ratou iri aore ra oraraa. E mau senekele i te maoro to te mau ati Iuda teoteoraa i te mea ra e e nunaa maitihia ratou na te Atua, ‘ei mau tamarii na Aberahama.’—Ioane 8:33; Luka 3:8.

Te fanauraahia i roto i te nunaa ati Iuda, e ere ïa i te hoê titauraa no te fanaˈo i te farii maitai a te Atua. Area te mau pǐpǐ matamua roa a Iesu ra, e mau ati Iuda anaˈe ratou e o ratou tei maiti-matamua-hia e te Atua no te riro ei huero tǎpǔhia o Aberahama. (Genese 22:18; Galatia 3:29) Ua faaau o Paulo i teie mau pǐpǐ ati Iuda i te mau amaa o te hoê tumu olive taipe.

Ua faarue te rahiraa o te mau ati Iuda pae tino ia Iesu, aita ïa ratou i riro ei melo no a muri aˈe o te “nǎnǎ iti,” aore ra ‘te Iseraela o te Atua.’ (Luka 12:32; Galatia 6:16) O ratou ïa te mau amaa o te tumu olive taipe i tâpûhia. O vai te mono ia ratou? I te matahiti 36 T.T., ua maitihia te mau Etene ei melo o te huero o Aberahama. Mai te mea ra e ua puoi mai o Iehova i te mau amaa olive oviri i nia i te tumu olive o te aua. To roto atoa te feia o te mau nunaa i te huero tâpûhia o Aberahama. E “tei” te mau Kerisetiano Etene atoa i teie nei “te tumu e te hinu o taua olive ra.”—Roma 11:17.

E ore roa ˈtu te hoê taata faaapu e manaˈo e puoi i te hoê amaa olive oviri i nia i te hoê tumu olive o te aua, e “mea au ore” hoi te reira. (Roma 11:24, MN) “A puoi i te mea maitai i nia i te mea oviri, e, mai ta to Arabia e parau, e ia ˈna te oviri,” ta te buka ra ïa The Land and the Book e parau ra, “eita râ e noaa ia oe i te taui.” Ua maere atoa te mau Kerisetiano ati Iuda i to Iehova ‘hiˈo-aroha-raa i te Etene i mutaa ihora, no te rave i te hoê pae taata i roto ia ratou no to ˈna ra iˈoa.’ (Ohipa 10:44-48; 15:14) E tapao maramarama maitai râ teie e aita i te tahi nunaa ra te parau o te tupuraa o te opuaraa a te Atua. Aita, no te mea “o tei mǎtaˈu ra ia ˈna, e o tei rave i te parau-tia i te mau fenua atoa ra, o te itehia mai ïa e ana.”—Ohipa 10:35.

Ua faaite o Paulo e i te mea e ua tâpûhia “te mau amaa” ati Iuda taiva o te tumu olive, e tupu atoa ïa te reira i nia i te taata e ore e farii-faahou-hia e te Atua no to ˈna teoteo e te auraro ore. (Roma 11:19, 20) Te faataa maitai ra te reira e eiaha roa ˈtu tatou e haafaufaa ore i te hamani maitai faito ore o te Atua.—Korinetia 2, 6:1.

Te faatahinuraa

Te faahiti ra te mau Papai i te faaohiparaa i te hinu olive i te pae tino e i te pae taipe atoa. I mutaa ihora, e ‘tamǎrûhia’ na te mau pepe e te mau paruparu i “te hinu, MN” ei ravea rapaauraa. (Isaia 1:6) Ia au i te hoê faahohoˈaraa a Iesu, ua ninii te taata Samaria maitai i te hinu olive e te uaina i nia i te mau pepe o te taata ta ˈna i ite i nia i te eˈa e haere atu i Ieriko.—Luka 10:34.

Ia niniihia i te hinu olive i nia i te upoo o te hoê taata, e haumarûhia e e tamǎrûhia oia. (Salamo 141:5) E no te mau maˈi i te pae varua, e nehenehe te mau matahiapo Kerisetiano e ‘faatahinu i te hoê melo o te amuiraa i te monoˈi i te iˈoa o [Iehova] ra.’ (Iakobo 5:14; MN) Te faaauhia ra te mau aˈoraa Bibilia î i te here e te mau pure rotahi a te mau matahiapo no to ratou mau hoa faaroo maˈi i te pae varua, i te hinu olive tamǎrû. Te vahi anaanatae, i roto i te reo Hebera tumu, e faahohoˈahia te hoê taata maitai i te tahi taime i te “hinu olive anoi ore.”

“Te tumu olive heeuri i te fare o te Atua”

Ia au i te mau manaˈo i faahitihia mai nei, e ere i te mea maere ia faaauhia te mau tavini a te Atua i te mau tumu olive. Ua hinaaro o Davida e riro mai “te [tumu] olive heeuri i te fare o te Atua.” (Salamo 52:8; MN) Mai te mau utuafare ati Iseraela e tanu pinepine na i te mau tumu olive e ati aˈe to ratou fare, ua hinaaro o Davida e vai piri noa ia Iehova e e horoa i te hotu no te arue i te Atua.—Salamo 52:9.

A ore ai ratou e taiva ia Iehova, e au te basileia o na opu e piti no Iuda i te hoê “olive ruperupe, e te nehenehe, e te hotu i te maa maitai ra.” (Ieremia 11:15, 16) Ua erehia râ te feia no Iuda i taua tiaraa haamaitaihia ra i to ‘ratou oreraa e faaroo i te mau parau a Iehova e te peeraa i te mau atua ěê.’—Ieremia 11:10.

No te riro ei tumu olive heeuri i te fare o te Atua, e tia ia tatou ia faaroo ia Iehova e ia ineine i te farii i te aˈo mea na reira oia e “topetope” ai ia tatou ia nehenehe tatou e horoa ˈtu â i te hotu Kerisetiano. (Hebera 12:5, 6) Hau atu â, mai te hoê tumu olive natura o te titau i te mau aˈa roroa no te ora ˈtu i te hoê tau paˈurâ, e tia atoa ia tatou ia haapaari i to tatou mau aˈa i te pae varua no te faaoromai i te mau fifi e te hamani-ino-raa.—Mataio 13:21; Kolosa 2:6, 7.

Te faahohoˈa maitai ra te tumu olive i te Kerisetiano haapao maitai, tei ore paha i matauhia e te ao nei, i te Atua râ, oia ïa. Ia pohe noa ˈtu taua taata ra i roto i teie nei faanahoraa, e ora faahou mai oia i roto i te ao apî i mua nei.—Korinetia 2, 6:9; Petero 2, 3:13.

Te haamanaˈo maira te tumu olive fatata o te ore e pohe e o te hotu noa i tera e tera matahiti, i te tǎpǔ a te Atua: “Mai te mau mahana o te raau nei te mau mahana o to ˈu ra mau taata, e vai taiata te aho o to ˈu ra feia i maitihia i to te mau mea ta ratou i hamani.” (Isaia 65:22) E tupu taua tǎpǔ i tohuhia ra i roto i te ao apî a te Atua.—Petero 2, 3:13.

[Nota i raro i te api]

^ E topetopehia na teie mau ohi apî i te mau matahiti atoa ia ore te tumu rahi e paruparu ia ratou.

[Hohoˈa i te api 25]

Te hoê tumu ponapona tahito i itehia mai i Jávea, i te tuhaa fenua no Alicante, i Paniora

[Hohoˈa i te api 26]

Te mau ururaau iti olive i te tuhaa fenua no Grenade, i Paniora

[Hohoˈa i te api 26]

Te hoê tumu olive tahito i rapaeau mai i te mau patu o Ierusalema

[Hohoˈa i te api 26]

Te faahiti ra te Bibilia i te parau o te puoiraa i te mau amaa i nia i te hoê tumu olive

[Hohoˈa i te api 26]

Te haaatihia ra teie tumu olive paari e te mau ohi amaa apî