Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A poro i te parau apî maitai ma te aau tae

A poro i te parau apî maitai ma te aau tae

A poro i te parau apî maitai ma te aau tae

“Ia itoito outou i te varua. Ei tavini outou no Iehova.”—ROMA 12:11, MN.

1, 2. E tutava te mau Kerisetiano i te tapea i teihea huru feruriraa ei feia poro i te parau apî maitai?

 TE HORUHORU roa ra te hoê taurearea no te hoê ohipa apî. I te mahana matamua i te raveraa ohipa, te tiai ra oia ma te taiâ i te mau faaueraa a ta ˈna paoti ohipa. Te ru ra oia i ta ˈna ohipa matamua e te haapao maitai ra oia i te reira. Ua tae to ˈna aau e rave maitai roa ino i te reira.

2 Na reira atoa, e nehenehe tatou te mau Kerisetiano e hiˈo ia tatou iho ei rave ohipa apî. I te mea e to tatou tiaturiraa, te oraraa ïa e a muri noa ˈtu, e nehenehe e parauhia e no haamata noa ˈtura tatou i te rave i te ohipa na Iehova. Papu maitai e mea rahi te mau ohipa ta to tatou Atua Poiete e manaˈo ra no tatou e ia ohipa noa tatou e a muri noa ˈtu. Te faaueraa matamua roa râ ta ˈna i tuu mai ia tatou ra, te pororaa ïa i te parau apî maitai o to ˈna Basileia. (Tesalonia 1, 2:4) Eaha to outou manaˈo i teie hopoia no ǒ mai i te Atua ra? Mai te taurearea, e hinaaro tatou e haapao i te reira ia au i to tatou aravihi hope, ma te itoito, ma te oaoa—oia, ma te aau tae mau!

3. Eaha te titauhia no te manuïa ei tavini o te parau apî maitai?

3 Parau mau, e tautooraa te tapearaa i teie huru feruriraa maitai. Taa ê noa ˈtu i ta tatou taviniraa, mea rahi atu â ta tatou mau hopoia, te tahi o te faateimaha ia tatou i te pae tino e te pae manaˈo horuhoru. I te rahiraa o te taime, e faanaho tatou e rave i taua mau mea ra a haapao maitai atoa ˈi i te taviniraa ma te tano. Noa ˈtu râ, e nehenehe te reira e riro ei aroraa tamau. (Mareko 8:34) Ua haapapu Iesu e ia manuïa tatou ei Kerisetiano, e titauhia te tutavaraa itoito.—Luka 13:24.

4. Nafea te mau peapea o te mau mahana atoa e nehenehe ai e ohipa i nia i to tatou huru i te pae varua?

4 Ia rahi te ohipa e tia ia ravehia, mea ohie ia ite i te hepohepo e te teimaharaa i te tahi mau taime. E nehenehe te mau “peapea” o te oraraa nei e tupohe i to tatou itoito e to tatou mauruuru no te mau ohipa teotaratia. (Luka 21:34, 35; Mareko 4:18, 19) No to tatou huru taata tia ore, e nehenehe tatou e vaiiho i ‘to tatou hinaaro matamua ra.’ (Apokalupo 2:1-4) E nehenehe te tahi mau tuhaa o ta tatou taviniraa ia Iehova e riro mai ei mea matau noa. Nafea te Bibilia e horoa mai ai i te faaitoitoraa e hinaarohia ia vai oraora noa to tatou itoito no te taviniraa?

Mai “te auahi ama” i roto i to tatou aau

5, 6. Eaha te manaˈo o te aposetolo Paulo i ta ˈna fanaˈoraa taa ê e poro?

5 Mea faahiahia roa te taviniraa ta Iehova i tuu mai na tatou, eiaha ïa e vaiiho atu ia riro mai ei mea matau noa. No te aposetolo Paulo, e fanaˈoraa taa ê rahi roa te pororaa i te parau apî maitai, e te manaˈo ra oia e aita e au ra ia ˈna ia horoahia ˈtu te reira na ˈna. Ua parau oia e: “O vau nei â o tei iti roa ˈtu i tei iti roa i te feia moˈa atoa ra, tei horoahia mai taua maitai nei, ia parau haere au i ǒ te Etene i te maitai rahi hope ore a te Mesia ia imi ra; e ei faaite i te taata atoa i te auraa o te parau aro i hunahia mai te matamua mai â i roto i te Atua, o tei hamani i te mau mea atoa nei.”—Ephesia 3:8, 9.

6 Ua riro te huru feruriraa maitai o Paulo no nia i ta ˈna taviniraa ei hiˈoraa maitai roa no tatou. I roto i ta ˈna rata i to Roma, ua parau oia e: “[E aau tae to ˈu] i te parau atu i te evanelia.” Aita oia i haama i te parau apî maitai. (Roma 1:15, 16; MN) Mea maitai to ˈna huru feruriraa e ua tae to ˈna aau e haapao i ta ˈna taviniraa.

7. I roto i ta ˈna rata i to Roma, eaha ta Paulo i faaara?

7 Ua ite te aposetolo Paulo e mea hinaarohia ia tapea i te hoê manaˈo itoito, no reira oia i aˈo ai i te mau Kerisetiano no Roma e: “Eiaha ia toaruaru i te ohipa. [Ia itoito outou i te varua. Ei tavini outou no Iehova].” (Roma 12:11; MN) Te manaˈo e vai ra i roto i te taˈo Heleni i hurihia ei “toaruaru,” e “rarerare” e e “hupehupe” ïa. Noa ˈtu e eita paha tatou e toaruaru mau i roto i ta tatou taviniraa, e hinaaro tatou paatoa ia ara i te mau tapao matamua atoa o te rarerare pae varua e ia rave i te mau faatitiaifaroraa e tano i roto i to tatou huru feruriraa ia ite mai tatou i taua mau tapao ra i roto ia tatou.—Maseli 22:3.

8 (a) Eaha tei riro mai ei “auahi ama” i roto i te aau o Ieremia, e no te aha? (b) Eaha te haapiiraa ta tatou e huti mai na roto i ta Ieremia i ite?

8 E nehenehe atoa te varua o te Atua e tauturu mai ia tatou ia toaruaru tatou. Ei hiˈoraa, i te hoê taime, ua roohia te peropheta Ieremia i te toaruaru, e ua manaˈo aˈera oia e faaea i ta ˈna ohipa tohuraa. Ua parau roa atoa oia no nia ia Iehova e: “E ore au e parau [no nia ia ˈna], e ore au e parau faahou i to ˈna ra iˈoa.” E haapapuraa anei te reira e ua paruparu ino roa o Ieremia i te pae varua? Eita. Inaha, ua faaitoito to Ieremia puai i te pae varua, to ˈna here ia Iehova, e to ˈna itoito no te parau mau ia ˈna ia tamau i te tohu. Te faataa ra oia e: “Riro atura taua parau” a Iehova “ra mai te auahi ama i roto i tau aau ra, ua opanihia i roto i to ˈu ra mau ivi; rohirohi aˈera vau i te faaoromai-noa-raa, e aita ˈtura e tia ia mamû.” (Ieremia 20:9; MN) Mai tera iho â, e toaruaru te mau tavini haapao maitai a te Atua i te tahi mau taime. Ia pure râ ratou ia Iehova e tauturu mai, e ite oia i roto i to ratou aau e e horoa noa oia i to ˈna varua moˈa no ratou mai te peu e, mai ia Ieremia, tei roto ta ˈna parau i to ratou aau.—Luka 11:9-13; Ohipa 15:8.

‘Eiaha e tinai i te auahi o te varua’

9. Eaha te nehenehe e faataupupu i te ohipa a te varua moˈa i nia ia tatou?

9 Ua aˈo te aposetolo Paulo i to Tesalonia e: ‘Eiaha e tinai i te [auahi] o te varua.’ (Tesalonia 1, 5:19; MN) Oia, e faataupupu te mau raveraa e te mau haerea e ore roa ˈtu e au i te mau faaueraa tumu a te Atua i te ohipa a te varua moˈa i nia ia tatou. (Ephesia 4:30) E hopoia na te mau Kerisetiano i teie mahana e poro i te parau apî maitai. E haapao tatou i teie fanaˈoraa taa ê ma te faatura rahi. E ere i te mea maere ia vahavaha te feia ite ore i te Atua i ta tatou ohipa pororaa. Ia ore râ te hoê Kerisetiano e haapao i ta ˈna taviniraa ma te opua mau, e nehenehe te reira e tupohe i te auahi o te varua faaitoito o te Atua.

10. (a) Nafea te manaˈo o to tatou taata-tupu e ohipa ˈi i nia ia tatou? (b) Eaha te manaˈo maitai i ta tatou taviniraa i faahitihia i roto i te Korinetia 2, 2:17?

10 E hiˈo paha te vetahi no rapae i te amuiraa Kerisetiano i ta tatou taviniraa ei opereraa papai noa. E manaˈo paha te tahi atu â ma te hape e e haere tatou i tera e tera fare e ia noaa noa mai te mau ô moni. Ia vaiiho tatou i teie mau manaˈo faatoaruaru e ohipa i nia i to tatou huru feruriraa, e nehenehe te reira e faaiti mai i ta tatou manuïaraa i roto i te taviniraa. Maoti i te vaiiho i taua mau manaˈo ra ia haaparuparu ia tatou, e tapea anaˈe i te hoê â huru hiˈoraa i ta tatou taviniraa e o Iehova e o Iesu. Ua faahiti te aposetolo Paulo i taua manaˈo maitai ra i to ˈna parauraa e: “E ere hoi matou mai te hoê pae e [hoo haere] i te parau a te Atua ra, te parau nei râ matou i te parau a te Mesia, no ǒ mai i te Atua ra, ma te haavare ore, e i mua hoi i te aro o te Atua.”—Korinetia 2, 2:17; MN.

11. Eaha tei tauturu i te mau Kerisetiano matamua ia vai itoito noa noa ˈtu te hamani-ino-raa, e nafea to ratou hiˈoraa e tia ˈi ia ohipa i nia ia tatou?

11 I muri rii noa ˈˈe i te poheraa o Iesu, ua farerei ta ˈna mau pǐpǐ i te hoê tau hamani-ino-raa i Ierusalema. Ua haamǎtaˈuhia ratou e ua faauehia e faaea i te poro. Te na ô ra râ te Bibilia e ‘faaîhia maira ratou atoa i te varua moˈa, ua parau noa ihora i te parau a te Atua ma te mǎtaˈu ore.’ (Ohipa 4:17, 21, 31) Te faaite ra te mau parau a Paulo ia Timoteo tau matahiti i muri aˈe i te huru feruriraa maitai ta te mau Kerisetiano e tia ia pee noa. Ua parau Paulo e: “E ere hoi i te aau taiâ ta te Atua i horoa mai no tatou, i te aau itoito râ, e te aroha, e te haapao maitai. Eiaha oe e haama i te parau o to tatou Fatu, e eiaha atoa e haama ia ˈu i to ˈna taata i tapeahia nei; e farii atoa râ oe i te pohe o te evanelia nei, i te itoito a te Atua ra.”—Timoteo 2, 1:7, 8.

Eaha te tia ia tatou ia rave no to tatou taata-tupu?

12. Eaha te tumu matamua e poro ai tatou i te parau apî maitai?

12 Ia tano to tatou huru feruriraa no nia i ta tatou taviniraa, e tia ia tano te mea e turai ra ia tatou. No te aha tatou e poro ai? Te itehia ra te tumu matamua i roto i te mau parau a te papai salamo: “E na to mau tavini moˈa e haamaitai ia oe [Iehova]. E parau ratou i te hanahana o to oe ra basileia; e faatia noa hoi i ta oe ra mau ravea puai. I te faaiteraa i te tamarii a te taata nei i to ˈna ra mana, e te hanahana e te mana o to ˈna ra basileia.” (Salamo 145:10-12) Oia, e poro tatou no te arue ia Iehova e no te faaraa i to ˈna iˈoa i mua i te taata atoa. Noa ˈtu e aita i rahi o te faaroo mai ia tatou, e arue ta tatou pororaa i te poroi o te faaoraraa ma te haapao maitai ia Iehova.

13. Eaha te turai ia tatou ia faaite i te tiaturiraa o te faaoraraa ia vetahi ê?

13 E poro atoa tatou no to tatou aroha i te taata e no te ape i te hara toto. (Ezekiela 33:8; Mareko 6:34) Ua taaihia te mau parau a Paulo no nia i te feia no rapae i te amuiraa Kerisetiano, i te reira: “E amutarahu vau na te Heleni, e na te taata ěê; na te feia paari, e na te ite ore.” (Roma 1:14) Te manaˈo ra Paulo e e tia ia ˈna ia poro atu i te parau apî maitai i te taata, o te hinaaro hoi o te Atua ‘ia ora te taata atoa.’ (Timoteo 1, 2:4) I teie mahana, hoê â to tatou aroha i to tatou taata-tupu e ta tatou hopoia i mua ia ratou. Ua turai te aroha i te huitaata ia Iehova ia tono mai i ta ˈna Tamaiti i nia i te fenua e pohe no ratou. (Ioane 3:16) E tusia rahi mau tera. Te pee ra tatou ia Iehova ia horoa tatou i te taime e ia rohi tatou i te faaite i te parau apî maitai o te faaoraraa niuhia i nia i te tusia a Iesu, ia vetahi ê.

14. Nafea te Bibilia ia faataa i te ao i rapae i te amuiraa Kerisetiano?

14 E hiˈo te mau Ite no Iehova i te taata-tupu mai te feia e nehenehe e riro mai ei melo o te huitaeae Kerisetiano. E tia ia tatou ia poro ma te mǎtaˈu ore, noa ˈtu e e ere to tatou mǎtaˈu ore i te faaûûraa. Oia mau, te faaohipa ra te Bibilia i te mau taˈo teimaha ia faahiti oia i te ao. Ua rave Paulo i te taˈo ra “ao” na roto i to ˈna auraa au ore i to ˈna parauraa no nia i ‘te paari o teie nei ao’ e “te hinaaro i teie nei ao.” (Korinetia 1, 3:19; Tito 2:12) Ua haamanaˈo atoa Paulo i te mau Kerisetiano no Ephesia e ia ratou i haere ia au i “ta to teie nei ao ra,” ua “pohe” ratou i te pae varua. (Ephesia 2:1-3) Te au maite ra teie mau parau e te tahi atu â mai teie i te mau parau a te aposetolo Ioane: “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.”—Ioane 1, 5:19.

15. No nia i te mau taata no rapae i te amuiraa Kerisetiano, eaha te mea eita tatou e rave, e no te aha?

15 A haamanaˈo râ e ua taaihia teie mau parau i te ao i atea ê i te Atua, eiaha râ i te taata taitahi. Aita te mau Kerisetiano e hinaaro ra e haava aˈena eaha te huru o te taata taitahi i mua i te ohipa pororaa. Aita ta ratou e niu no te faataa e e puaaniho te tahi mau taata. E ere na tatou e parau eaha te faahopearaa ia tae mai Iesu no te faataa ê i “te mamoe i te puaaniho.” (Mataio 25:31-46) O Iesu te haava i nominohia; e ere o tatou. Ua faaite atoa te mau tupuraa e ua farii te vetahi tei topa roa ino i roto i te haerea ino roa ˈˈe, i te poroi o te Bibilia, ua taui e ua riro mai ei Kerisetiano oraraa viivii ore. No reira, noa ˈtu e eita tatou e imi i te amuimui atu e te tahi mau taata, eita tatou e haamarirau i te poro atu i te tiaturiraa o te Basileia ia tae i te taime maitai. Te parau ra te mau Papai no te tahi mau taata “i [au to ratou huru] no te ora mure ore” noa ˈtu e aitâ ratou i faaroo atura. I te pae hopea, ua riro mai ratou ei feia faaroo. (Ohipa 13:48; MN) Eita roa ˈtu tatou e ite o vai mau na o te au to ratou huru e ia tae roa i te taime e poro atu ai tatou—peneiaˈe e rave rahi taime. Ma te manaˈo i te reira, e hamani maitai tatou i te taata aitâ i farii atura i te poroi faaoraraa ma te “mǎrû” e te “faatura maite atu,” a tiaturi ai e e farii maitai mai paha te tahi pae o ratou i te poroi ora.—Timoteo 2, 2:25; Petero 1, 3:15, MN.

16. Eaha te hoê tumu e hinaaro ai tatou e haamaitai i te “haapii-maite-raa”?

16 E faarahi atu â te haamaitairaa i to tatou aravihi ei feia haapii i to tatou aau tae e poro i te parau apî maitai. Ei hiˈoraa: E ere paha te hoê hautiraa aore ra te hoê tuaro anaanatae i te mea au roa na te hoê taata aita i ite nafea ia hauti i te reira. No te hoê râ taata i ite maitai i te hauti i te reira, mea au roa ïa. Oia atoa, e faarahi te mau Kerisetiano tei haamaitai i te “haapii-maite-raa” i to ratou oaoa i roto i te taviniraa. (Timoteo 2, 4:2; Tito 1:9) Ua aˈo Paulo ia Timoteo e: “E faaitoito ia vai maite â oe i mua i te aro o te Atua ma te itehia mai, ei rave ohipa aita e haamaraa, e te tia hoi i te tufa i te parau mau ra.” (Timoteo 2, 2:15) Nafea tatou e haamaitai ai i to tatou aravihi i te haapii?

17. Nafea tatou e “hiaai maite” ai i te ite Bibilia, e nafea taua ite ra e haamaitai ai i ta tatou taviniraa?

17 Te hoê ravea, ia hau atu â ïa to tatou ite mau. Te faaitoito maira te aposetolo Petero e: “Ia hiaai maite outou, mai te tamarii fanau apî, i te û anoi-ore-hia ra i te parau, ia paari outou i te reira [no te ora].” (Petero 1, 2:2; MN) E hinaaro iho â te hoê aiû oraora maitai i te û. E tia râ paha i te hoê Kerisetiano ia “hiaai maite” i te ite Bibilia. E nehenehe e na reira na roto i te faatupuraa i te mau peu matauhia maitatai no te haapiiraa e te taioraa. (Maseli 2:1-6) Mea titauhia te tutavaraa e te haavîraa ia tatou iho ia hinaaro tatou e riro mai ei feia aravihi i te haapii i te Parau a te Atua, e hoona râ taua mau tutavaraa ra. Mea au anaˈe na tatou e hiˈopoa i te Parau a te Atua, e itoito tatou i te varua o te Atua, e aau tae to tatou e faaite ia vetahi ê i te mau mea ta tatou e haapii ra.

18. Nafea te mau putuputuraa Kerisetiano e faaineine ai ia tatou ia faaohipa i te parau mau ma te tano?

18 E tuhaa faufaa atoa ta te mau putuputuraa Kerisetiano i roto i to tatou aravihi i te faaohipa i te Parau a te Atua. Ia taiohia te mau irava Bibilia i roto i te mau oreroraa parau no te taatoaraa e te tahi atu â mau tauaparauraa Bibilia, mea maitai ia apee tatou i roto i ta tatou iho Bibilia. E haerea paari to tatou ia faaroo maitai tatou i te mau tuhaa o te putuputuraa, e tae noa ˈtu i te au ma te taa ê i ta tatou ohipa pororaa. Eiaha roa ˈtu tatou e haafaufaa ore i te mau faahiˈoraa, peneiaˈe na roto i te vaiihoraa ia nevaneva haere to tatou feruriraa. I ǒ nei â, mea hinaarohia te haavîraa ia ˈna iho e te haamauraa i te feruriraa. (Timoteo 1, 4:16) E patu te mau putuputuraa Kerisetiano i to tatou faaroo, e tauturu mai ia hiaai maite tatou i te Parau a te Atua, e e faaineine ia tatou ia riro ei feia i tae te aau e poro i te parau apî maitai.

E nehenehe tatou e tiaturi i te tauturu a Iehova

19. No te aha e mea faufaa roa ia apiti tamau i roto i te ohipa pororaa?

19 E apiti tamau te mau Kerisetiano i ‘itoito i te varua’ e i tae te aau e poro i te parau apî maitai, i roto i te taviniraa. (Ephesia 5:15, 16) Parau mau, tei te huru tupuraa o te taata taitahi, e ere o te taatoaraa te nehenehe e horoa i te hoê â faito hora i roto i teie ohipa faaoraraa. (Galatia 6:4, 5) Teie râ, te mea faufaa roa ˈtu â paha i te taatoaraa o te hora i ravehia i roto i te ohipa pororaa, o te pinepineraa ïa tatou e paraparau ai i to tatou tiaturiraa ia vetahi ê. (Timoteo 2, 4:1, 2) Ia poro rahi noa ˈtu â tatou, e rahi atu â tatou i te haafaufaa i teie ohipa. (Roma 10:14, 15) E hohonu atu â to tatou aau aroha e to tatou manaˈo i te taata-tupu ia farerei tamau tatou i te taata aau haavare ore e autâ ra e e uuru ra e aita hoi to ratou e tiaturiraa.—Ezekiela 9:4; Roma 8:22.

20, 21 (a) Eaha te ohipa e vai râ i mua ia tatou? (b) Nafea Iehova e turu ai i ta tatou mau tutavaraa?

20 Ua horoa mai Iehova i te parau apî maitai. O te faaueraa matamua teie no ǒ mai ia ˈna ra tei noaa mai ia tatou ei “hoa rave ohipa” na ˈna. (Korinetia 1, 3:6-9) E aau tae to tatou e rave i teie hopoia ta te Atua i horoa mai ma te nephe atoa, ma to tatou aravihi hope. (Mareko 12:30; Roma 12:1) Mea rahi â te taata e au to ratou huru i roto i te ao nei e hiaai ra i te parau mau. Mea rahi te ohipa e rave, e nehenehe râ tatou e tiaturi i te tauturu a Iehova a rave ai tatou i ta tatou taviniraa.—Timoteo 2, 4:5.

21 Te pûpû maira Iehova i to ˈna varua e te horoa maira i ‘te ˈoˈe a te varua,’ te Parau a te Atua. Maoti ta ˈna tauturu, e nehenehe tatou e hamǎmǎ i to tatou vaha “ma te itoito, ia faaite hua ˈtu i te parau aro ra o te evanelia.” (Ephesia 6:17-20) Ia au ia tatou te mau parau a te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano no Tesalonia: “Aore ta matou evanelia i tae parau vaha noa ˈtu ia outou, ma te puai atoa râ, e ma te [varua moˈa], e ma te ite papu.” (Tesalonia 1, 1:5) Oia, ia poro tatou i te parau apî maitai ma te aau tae!

Ei hiˈo-faahou-raa poto noa

• No te mau peapea o te oraraa nei, e nehenehe to tatou itoito i roto i te taviniraa e roohia i te aha?

• Nafea to tatou hinaaro e poro i te parau apî maitai e tia ˈi ia riro ei “auahi ama” i roto i to tatou aau?

• Eaha te mau manaˈo au ore i te taviniraa e tia ia tatou ia ape?

• Nafea tatou e hiˈo ai i te taata e ere hoê â ta ratou mau tiaturiraa e ta tatou?

• Nafea Iehova e tauturu ai ia tatou ia vai itoito noa i roto i te ohipa pororaa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 9]

E pee te mau Kerisetiano i te itoito o Paulo e o Ieremia

[Hohoˈa i te api 10]

E aau tae to tatou i roto i te taviniraa no to tatou here i te Atua e to tatou aroha i te taata-tupu